Spoj oraha, meda i suvih šljiva uz kap prepečenice krije priču o nekadašnjim slavskim večerima, kada su se oko stola okupljali najmiliji, a svaki zalogaj nosio toplinu domaćinske trpeze.
Od davnina, u pitomim krajolicima Šumadije, svaka kuća čuvala je tajne svojih najslađih đakonija. Među njima se izdvaja šumadijska torta – slatka uspomena na gostoprimstvo i raskoš narodnih trpeza. U njoj se susreću snaga prirode i veština domaćica, dok miris zapečenih belanaca u trenu oživljava duh starinskih slavskih večeri. Ova torta nije samo desert, već priča o vremenu kada su ukusi bili iskreni, a svaki zalogaj donosio toplinu doma i radost okupljanja.
freepik
Suve šljive ovoj torti daju jedinstven ukus
Sastojci:
10 palačinki
300 g mlevenih oraha
100 ml bagremovog meda
100 ml mleka
500 g suvih šljiva
50 ml rakije prepečenice
150 ml slatke pavlake
4 belanca
250 g šećera
kesica vanilin šećera
shutterstock.com
Orasi se savršeno slažu sa ukusom suvih šljiva
Priprema:
Orahe prelijte vrućim mlekom, dodajte med i vanilin šećer. Zatim dodajte 400 g sitno sečenih šljiva koje ste prethodno prelili rakijom. Kada se fil ohladi, dodajte ulupanu pavlaku i filujte palačinke, te ih slažite jednu na drugu kao tortu.
Belanca i šećer umutite u čvrsti sneg, premažite tortu i ukrasite je preostalim suvim šljivama natopljenim prepečenicom. Tortu zatim stavite u rernu zagrejanu na 200°C i pecite oko četiri minuta, dok ne poprimi blagu, vatrenu boju.
shutterstock.com
Šumadijska torta osvaja ukusom
Ni jedan moderni desert, ma koliko bio raskošan, ne može nadmašiti toplinu i dušu starinskih kolača, u kojima su svaki sastojak i svaki zalogaj deo porodične tradicije. Dok novi recepti osvajaju izgledom, stari ostaju nenadmašni po ukusu – jer u njima nije samo slast prirodnih sastojaka, već i sećanje na ruke koje su ih s ljubavlju pravile.
Ove poslastice izdvajaju se po intenzivnim ukusima i jedinstvenim tradicijama koje ih prate. Od kolača sa medom i orasima do čokoladnog rolata, svaki recept nosi autentični pečat Atosa, gde se smirenost i duhovnost ogledaju i u svakodnevnoj ishrani monaha.
Bez mleka, jaja i veštačkih dodataka, ali bogat aromama i hranljivim sastojcima, ovaj moćan manastirski desert idealan je za post, ali i za vegetarijance i vegane.
Nekada omiljeni dezert u crnogorskim i hercegovačkim brdima, mladi kajmak sa medom ponovo se vraća među ljubitelje prirodne ishrane – saznajte kako da ga lako napravite kod kuće i uživate u ukusu detinjstva.
Orasi, beli luk, sirće i sveže začinsko bilje daju ovom jednostavnom jelu poseban karakter, a za njegovu pripremu nisu potrebne skupe namirnice niti komplikovani kulinarski postupci.
Daleko od gradske gužve, domaćinstvo "Stari hrast" čuva ukuse ovog kraja kroz domaće namirnice, tradicionalna jela i atmosferu kakva se danas retko pronalazi.
U besedi za ponedeljak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, podsećajući na iskustvo cara Davida, objašnjava kakvo se blaženstvo rađa kada čovek prizna svoje grehe i zadobije Božju milost.
Protojerej Viktor Nikišov objašnjava kako je nastao ovaj običaj, kakve veze ima sa Isusom Hristom i kakvo duhovno značenje ima u pravoslavnoj tradiciji.
Od oraha, urmi, smokava i suvog grožđa nastaje brza domaća poslastica na vodi koja se lako oblikuje, dugo ostaje sočna i prija kao lagan slatki zalogaj posle posnog obroka.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Slomljen zbog smrti trogodišnjeg sina, slavni književnik potražio je utehu u Optinskoj pustinji kod starca Amvrosija, a njihov susret ostavio je trag u "Braći Karamazovima".
Stručnjaci za bezbednost, teolozi, sveštenici i psiholozi upozoravaju - opasnost od sekti je stvarna, opipljiva i može zakucati na vrata bilo koga od nas.