KULINARSKI POVRATAK KORENIMA: Starinski recepti za savršenu čorbu od bundeve koja podseća na toplotu doma
Ova jednostavna i mirisna čorba nije samo hrana – ona je simbol tradicije, topline i sreće, koja se prenosi iz generacije u generaciju.
Ova jednostavna, a neodoljiva pita bez nadeva, prelivena kiselim mlekom i belim lukom, vekovima je simbol topline vranjskih domaćinstava i savršen izbor za siropusnu nedelju pred početak Velikog posta.
Na krajnjem jugu Srbije, gde se mirisi i ukusi prepliću u savršenu harmoniju, jedno jelo zauzima posebno mesto u kulinarskom nasleđu Vranja. Samsa, skromna pita bez nadeva, prelivena kiselim mlekom i belim lukom, predstavlja suštinu vranjske gastronomije i simbol je gostoprimstva i tradicije ovog kraja.
Još iz doba osmanske vladavine, samsa je bila neizostavan deo vranjske trpeze. Pripremana s ljubavlju i pažnjom, samsa je bila jelo za posebne prilike i uvažene goste. U starom Vranju, smatralo se da svaka devojka treba da zna da pravi samsu – veštinu koja je odražavala njenu posvećenost domu i sposobnost da ugodi porodici.
Danas, iako su vremena promenjena, samsa i dalje zauzima centralno mesto na vranjskoj trpezi. Mlade domaćice, poput dvadesetogodišnje Dorotee Vasilev, s ponosom nastavljaju tradiciju svojih baka, pripremajući ovu pitu na autentičan način. Dorotea je veštinu izrade samse naučila od svoje bake Đure, koja je decenijama prenosila tajne savršenog testa i tehnike razvlačenja kora. Za Doroteu, samsa nije samo jelo, već i veza s prošlošću i način da se očuva kulturni identitet njenog kraja.
Sastojci:
1 kg mekog brašna
Priprema:
U posudi pomešajte brašno i so, pa postepeno dodajte mlaku vodu, mešajući dok ne dobijete glatko testo srednje tvrdoće. Testo oblikujte u deset jednakih loptica. Svaku lopticu blago razvaljajte oklagijom, premažite uljem ili mašću i ostavite da odstoje 15 minuta.
Nakon odmora, svaku lopticu razvucite u tanku, gotovo providnu koru. Premažite je uljem, pa je pažljivo uvijte u rolnu. Rolne slažite u podmazan pleh, počevši od centra i formirajući oblik puža. Dok se pita peče, pomešajte kiselo mleko sa sitno seckanim ili izgnječenim belim lukom. Uživajte u autentičnom ukusu vranjske samse, pite koja spaja prošlost i sadašnjost u svakom zalogaju!
Ova jednostavna i mirisna čorba nije samo hrana – ona je simbol tradicije, topline i sreće, koja se prenosi iz generacije u generaciju. Ovaj stari specijalitet, napravljen od čvaraka i začina, nekada je bio nezaobilazan deo trpeze, a danas se vraća kao gurmanski hit koji spaja prošlost i sadašnjost. SIropusna nedelja idealna je da se podsetimo obroka koji sa sobom nosi duh prošlih vremena i donosi neponovljiv ukus domaće trpeze, posebno kada se na kraju prelije rastopljenim kajmakom. Ova jednostavna, a neodoljiva pita od krompira i luka bila je nezaobilazna na slavskim trpezama naših predaka. Isprobajte autentičan recept i vratite duh starih vremena u svoj dom! Savršen obrok u siropusnoj nedelji.
1 kašičica soli
500 ml mlake vode
350 g ulja pomešanog sa kašikom svinjske masti (za premazivanje)
700 ml kiselog mleka
5 čenova belog luka
Pet minuta pre nego što je pita gotova, izvadite je iz rerne i ravnomerno prelijte mešavinom kiselog mleka i belog luka. Vratite je u rernu na još 5 minuta kako bi upila preliv. Pečenu samsu pokrijte čistom kuhinjskom krpom i ostavite da se prohladi pre serviranja.
KULINARSKI POVRATAK KORENIMA: Starinski recepti za savršenu čorbu od bundeve koja podseća na toplotu doma
ZABORAVLJENI DRAGULJ SRPSKE KUHINJE KOJI BUDI NOSTALGIJU: Šumadijski kavijar – ukus detinjstva koji se ne zaboravlja
ZABORAVLJENI RECEPT NAŠIH BAKA KOJI OSVAJA DUŠU I NEPCA: Bunarska pita je zbog jednog tajnog sastojka ukusnija od svih ostalih peciva
STARINSKA PITA NEOBIČNOG NAZIVA I OČARAVAJUĆEG UKUSA: Probajte kljukušu po tradicionalnom receptu iz bakinog kuvara
Ove zlatne, mekane kuglice nisu samo hrana, već uspomena na porodična okupljanja, radost deljenja i neprolaznu toplinu domaće trpeze.
Pomalo zaboravljeni recept za jelo koje donosi miris domaće kuhinje i podseća nas na vrednosti porodice, ljubavi prema prirodi i jednostavnom životu. Prikladan obrok za siropusnu sedmicu, dok se pripremamo za početak Velikog posta.
Dok danas jurimo za egzotičnim receptima i brzom hranom, jedno skromno, a čudesno jelo od piletine i belog luka podseća nas kako su naše bake kuvale – tiho, s ljubavlju i bez žurbe. Otkrivamo recept za ćerviš, zaboravljeni klasik domaće kuhinje koji greje i telo i srce.
Nakon obimnih prazničnih obroka, ova lagana, kiselkasta supa donosi osveženje organizmu i spokoj duhu — a savršena je za upotrebu šarenih jaja koja su ostala posle vaskršnjeg tucanja.
U vreme kada se hrana nije bacala, domaćice su znale da i od suvog hleba naprave čudo – evo jednostavnog i ukusnog doručka koji će vas vratiti u toplinu porodične trpeze.
Bez brašna, mleka i miksera — ova jednostavna, a raskošna poslastica pravi se za svega nekoliko minuta i svakim zalogajem budi sećanja na mirisnu, toplu kuhinju iz detinjstva.
Napravite najmekše pecivo bez kvasca, gotovo za manje od pola sata — testo koje se ne čeka, a mami mirisom, ukusom i uspomenama na bake, jutra pod ćebetom i dom koji diše ljubavlju.
Zaboravite na sate sušenja u rerni — uz samo jedno jaje, malo šećera i mikrotalasnu rernu, dobićete savršeno hrskave zalogaje koji podsećaju na bakin dom i onu tihu sreću nedeljnih popodneva.
Od kraja 1. veka, hrišćani su bili proganjani na teritoriji Rimskog carstva, zbog svoje vere.
Iguman manastira Rukumija ističe da crna magija često dolazi kroz „bezazlene“ posete i ostavljene predmete, a objašnjava i kako se od toga možemo zaštititi – ne samo molitvom, već i jednostavnim zaključavanjem vrata.
Njena tvrdnja da je pšenica najsličnija čoveku potkrepljena je jednim citatom iz Svetog pisma, a analizom je došla do neverovatnih saznanja.
Strah od sve većeg broja incidenata usmerenih protiv hrišćana dodatno pojačava zabrinutost zbog kontinuiranog priliva migranata, pretežno iz Severne i Subsaharske Afrike.
Iguman manastira Rukumija ističe da crna magija često dolazi kroz „bezazlene“ posete i ostavljene predmete, a objašnjava i kako se od toga možemo zaštititi – ne samo molitvom, već i jednostavnim zaključavanjem vrata.
Papa Lav XIV je u nekoliko navrata ponudio da Vatikan ugosti pregovore između Ukrajine i Rusije, što je Moskva odbila.
Dan posle Duhovskih zadušnica, u nedelju, 8. juna, pravoslavni vernici obeležavaju praznik Svete Trojice ili Duhove, koji je 50. dana posle Vaskrsa i desetog posle Spasovdana.