KULINARSKI POVRATAK KORENIMA: Starinski recepti za savršenu čorbu od bundeve koja podseća na toplotu doma
Ova jednostavna i mirisna čorba nije samo hrana – ona je simbol tradicije, topline i sreće, koja se prenosi iz generacije u generaciju.
Ova jednostavna, a neodoljiva pita bez nadeva, prelivena kiselim mlekom i belim lukom, vekovima je simbol topline vranjskih domaćinstava i savršen izbor za siropusnu nedelju pred početak Velikog posta.
Na krajnjem jugu Srbije, gde se mirisi i ukusi prepliću u savršenu harmoniju, jedno jelo zauzima posebno mesto u kulinarskom nasleđu Vranja. Samsa, skromna pita bez nadeva, prelivena kiselim mlekom i belim lukom, predstavlja suštinu vranjske gastronomije i simbol je gostoprimstva i tradicije ovog kraja.
Još iz doba osmanske vladavine, samsa je bila neizostavan deo vranjske trpeze. Pripremana s ljubavlju i pažnjom, samsa je bila jelo za posebne prilike i uvažene goste. U starom Vranju, smatralo se da svaka devojka treba da zna da pravi samsu – veštinu koja je odražavala njenu posvećenost domu i sposobnost da ugodi porodici.
Danas, iako su vremena promenjena, samsa i dalje zauzima centralno mesto na vranjskoj trpezi. Mlade domaćice, poput dvadesetogodišnje Dorotee Vasilev, s ponosom nastavljaju tradiciju svojih baka, pripremajući ovu pitu na autentičan način. Dorotea je veštinu izrade samse naučila od svoje bake Đure, koja je decenijama prenosila tajne savršenog testa i tehnike razvlačenja kora. Za Doroteu, samsa nije samo jelo, već i veza s prošlošću i način da se očuva kulturni identitet njenog kraja.
Sastojci:
1 kg mekog brašna
Priprema:
U posudi pomešajte brašno i so, pa postepeno dodajte mlaku vodu, mešajući dok ne dobijete glatko testo srednje tvrdoće. Testo oblikujte u deset jednakih loptica. Svaku lopticu blago razvaljajte oklagijom, premažite uljem ili mašću i ostavite da odstoje 15 minuta.
Nakon odmora, svaku lopticu razvucite u tanku, gotovo providnu koru. Premažite je uljem, pa je pažljivo uvijte u rolnu. Rolne slažite u podmazan pleh, počevši od centra i formirajući oblik puža. Dok se pita peče, pomešajte kiselo mleko sa sitno seckanim ili izgnječenim belim lukom. Uživajte u autentičnom ukusu vranjske samse, pite koja spaja prošlost i sadašnjost u svakom zalogaju!
Ova jednostavna i mirisna čorba nije samo hrana – ona je simbol tradicije, topline i sreće, koja se prenosi iz generacije u generaciju. Ovaj stari specijalitet, napravljen od čvaraka i začina, nekada je bio nezaobilazan deo trpeze, a danas se vraća kao gurmanski hit koji spaja prošlost i sadašnjost. SIropusna nedelja idealna je da se podsetimo obroka koji sa sobom nosi duh prošlih vremena i donosi neponovljiv ukus domaće trpeze, posebno kada se na kraju prelije rastopljenim kajmakom. Ova jednostavna, a neodoljiva pita od krompira i luka bila je nezaobilazna na slavskim trpezama naših predaka. Isprobajte autentičan recept i vratite duh starih vremena u svoj dom! Savršen obrok u siropusnoj nedelji.
1 kašičica soli
500 ml mlake vode
350 g ulja pomešanog sa kašikom svinjske masti (za premazivanje)
700 ml kiselog mleka
5 čenova belog luka

Pet minuta pre nego što je pita gotova, izvadite je iz rerne i ravnomerno prelijte mešavinom kiselog mleka i belog luka. Vratite je u rernu na još 5 minuta kako bi upila preliv. Pečenu samsu pokrijte čistom kuhinjskom krpom i ostavite da se prohladi pre serviranja.
KULINARSKI POVRATAK KORENIMA: Starinski recepti za savršenu čorbu od bundeve koja podseća na toplotu doma
ZABORAVLJENI DRAGULJ SRPSKE KUHINJE KOJI BUDI NOSTALGIJU: Šumadijski kavijar – ukus detinjstva koji se ne zaboravlja
ZABORAVLJENI RECEPT NAŠIH BAKA KOJI OSVAJA DUŠU I NEPCA: Bunarska pita je zbog jednog tajnog sastojka ukusnija od svih ostalih peciva
STARINSKA PITA NEOBIČNOG NAZIVA I OČARAVAJUĆEG UKUSA: Probajte kljukušu po tradicionalnom receptu iz bakinog kuvara
Ove zlatne, mekane kuglice nisu samo hrana, već uspomena na porodična okupljanja, radost deljenja i neprolaznu toplinu domaće trpeze.
Pomalo zaboravljeni recept za jelo koje donosi miris domaće kuhinje i podseća nas na vrednosti porodice, ljubavi prema prirodi i jednostavnom životu. Prikladan obrok za siropusnu sedmicu, dok se pripremamo za početak Velikog posta.
Nekada skromno jelo sa prazničnog stola, danas se poslužuje kao egzotičan specijalitet – donosimo originalni recept iz Hercegovine koji možete pripremiti kod kuće.
Saznajte kako se priprema tradicionalna jagnjeća kapama sa spanaćem, koja budi nostalgiju za detinjstvom, bakinom kuhinjom i prazničnom tišinom pred ikonama.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
Ova aromatična manastirska čorba od rečne ribe vodi vas kroz vekovne običaje i otkriva kako pripremiti jelo koje čuva duh posta i posne slavske trpeze.
Jednostavna, očaravajuća poslastica iz knjige Ko posto dušu gosti koja osvežava dušu i donosi mir manastirske kuhinje.
Monah otkriva recept iz svog „Svetogorskog kuvara“ – jednostavan, aromatičan hleb s maslinama i paprikom, koji od običnog obroka pravi malu meditaciju u vašoj kuhinji i unosi duh Hilandara u dom.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Čini se da vernici u Srbiji, pa i šire, duhovnu stranu često zanemaruju, pa se post za mnoge svodi, pre svega, na opterećenje time šta će da jedu.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
U besedi za 26. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako unutrašnje poniženje i dobrodetelj otkrivaju pravi put ka duhovnom vrhu.