Broj 888 se, takođe, smatra i brojem duhovnog uspona i neprekinutog života, koji se veže za Hrista, koji je svojim uskrsnućem omogućio vernicima večni život.
Prema hrišćanskoj tradiciji, broj 888 je poznat kao Hristov broj, i to zbog svoje duboke simbolike koja je povezana sa imenom Isusa Hrista na grčkom jeziku. U hrišćanskom verovanju, broj 888 nosi teološko i duhovno značenje, jer je on numerička vrednost imena Isus (грч. Ιησούς), prema gematriji – starom grčkom sistemu u kojem svako slovo ima numeričku vrednost.
Ime Isus, kada se izračuna u gematriji, daje broj 888, što je razlog zbog kojeg se ovaj broj povezuje s Hristom. Osim toga, broj 888 u hrišćanskoj simbolici nosi snažnu poruku o novom životu, spasenju i vaskrsnuću. Naime, broj 8, koji je osnova ovog broja, simbolizuje početak novog ciklusa, a često se interpretira kao simbol vaskrsenja i besmrtnog života – ključnih tematskih vrednosti u hrišćanstvu.
Printscreen Tik Tok
Otac Goran Kovačević
Broj 888 se, takođe, smatra i brojem duhovnog uspona i neprekinutog života, koji se veže za Hrista, koji je svojim uskrsnućem omogućio vernicima večni život. Kroz ovu numerološku povezanost, broj 888 postaje simbol Hristovog dela spasenja i božanske prirode, koja nadmašuje smrt i donosi novi početak.
- Poznato je da čovek bezakonja, pomenut u Pavlov poslanici i Otkrovenju, poznatiji kao Antihrist ima svoj broj 666. Međutim, ne radi se tu toliko o ta tri broja, već se tu radi o zboru slova u njegovom imenu koji zajedno daju tri šestice. Drugi primer, u hebrejskom jeziku, reč godina pošto svako slovo ima svoju vrednost, kada ih sabereš, dobiješ 355. Oni nemaju sunčevu godinu od 365 dana, oni imaju lunarnu godinu od 355 dana. Znači, kada reč godina sabereš dobiješ 355. Reč "trudnoća", kada sabereš numeričku vrednost svakog broja, dobiješ 271, to je devet meseci - objašnjava otac Goran Kovačević i nastavlja:
- Zatim, ime našega Spasitelja na grčkom je Isus (Ἰησοῦς), na herbejskom je Jehošua. Kada se grčka slova saberu, dobija se 888.
Predanje kaže da je prepodobni Aksentije bio veoma bogati vlastelin u Carigradu u vreme cara Teodosila Mlađeg. Ipak, u jednom trenutku rešio je da to sve odbaci - zamonašio se i potpuno povukao iz javnog života.
Poseta ovom manastiru, smeštenom visoko u steni, nije klasično putovanje, već predstavlja duhovnu avanturu, a za svakog vernika, to je pravo hodočašće.
Kako je apostol Pavle i Filimona ranije bio priveo pravoj veri, on je uspeo da izmiri Filimona i Onisima, gospodara i roba, napisavši naročitu poslanicu Filimonu, jedan od najdirljivijih pisanih sastava koji uopšte postoje u Svetom pismu.
U praksi, post podrazumeva uzdržavanje od određenih vrsta hrane, kao što su meso, mlečni proizvodi i alkohol, ali i od neumerenih uživanja u svim telesnim zadovoljstvima.
Okupljeni raseljeni Srbi i vernici iz okolnih mesta proslavili su svetitelja čuvajući tradiciju i sećanje na dom koji opstaje uprkos godinama i ruševinama.
U jubilejskoj poslanici kardinal Ladislav Nemet podseća da vera može ujediniti različite tradicije, dok nas poziva da sačuvamo planetu i pomognemo najugroženijima.
Služeći Svetu arhijerejsku liturgiju u niškom Sabornom hramu, poglavar Srpske pravoslavne crkve besedio je o Svetom Nikolaju kao merilu pravoslavnog života i o veri koja ne ostaje u rečima, već se pretače u odnos prema drugome.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
U besedi za 28. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da greh donosi razdor i pomračenje, dok je sve stvoreno od Boga u svojoj prirodi čisto i dobro.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
U snažnoj poruci povodom Nikoljdana, episkop bihaćko-petrovački i rmanjski podseća da voštanica nije samo znak radosti, već tiha veza sa precima, opomena protiv zaborava i poziv na povratak korenima kroz veru koja se dokazuje delima.
Oslić sa belim lukom, peršunom i začinima ostaje sočan i narednog dana – jelo koje postaje još punijeg ukusa, otkrivajući tihe mudrosti monaškog života.