Ova jednostavna i mirisna čorba nije samo hrana – ona je simbol tradicije, topline i sreće, koja se prenosi iz generacije u generaciju.
U svetu brze hrane i svakodnevnih obaveza, ponekad je potrebno zastati i setiti se onih jednostavnih starinskih jela koja nas vraćaju korenima. Čorba od bundeve, u svojoj jednostavnosti i dubokom okusu, nosivši sa sobom miris detinjstva, spokoj zimskih dana i ljubav prema prirodnim darovima, podseća na istinske vrednosti života. Ovaj starinski recept koji prelazi iz generacije u generaciju, ne samo da nas podseća na toplotu doma, već i na snagu koja se krije u jednostavnim, ali pažljivo biranim sastojcima.
Podsećajući se na stara vremena, pronašli smo jedan recept koji čuva dušu ove čorbe, a ujedno nas podseća na vrednost pažljivog kuvarskog zanata i tradicije:
Sastojci:
500 g sveže očišćene bundeve
1 glavica crnog luka ili nekoliko listova divljeg belog luka, sremuša
2 čena belog luka
1 šargarepa
1 krompir
1 litar povrtnog bujona ili vode
50 ml pavlake za kuvanje (opciono, za mrsnu verziju)
2 kašičice maslinovog ulja
So i biber po ukusu
očišćene semenske bundece i peršun za posipanje
shutterstock.com
Starinska čorba od bundeve
Priprema:
Početak ove pripreme nije samo kuvarstvo; to je ujedno poziv da se povežemo sa mirisima, zvucima i bojama sveta koji nas okružuje. Na laganoj vatri, u velikoj šerpi, zagrejaćemo maslinovo ulje, u kojem ćemo propržiti sitno iseckani crni i beli luk. Tih nekoliko trenutaka mirisanja, tihog kuvarskog simfonijskog umetničkog rada, biće uvod u toplinu koja će zračiti iz same čorbe.
Dodajemo šargarepu, krompir i bundevu, i sve to zajedno u tišini dolazi do savršenstva. U tom spokojnom kuvanju, povrće se spaja, a svaki sloj okusa dolazi do izražaja. Kad povrće postane mekano, prelazimo na sledeći korak – sve ovo ljubavlju prožimamo štapnim mikserom, kako bi se stvorila glatka, kremasta tekstura.
Za finu završnicu, u ovu čorbu dodajemo pavlaku, ukoliko nije vreme posta, sa začinima koji dodaju karakter svakom zalogaju – so, biber i, po želji, zrnce kari praha koji će jelo učiniti još bogatijim.
I evo nas na kraju – tanjir čorbe od bundeve pred nama, miris koji puni prostoriju, a toplina koja se širi duž čitavog bića. Servirajte je sa preprženim komadićima hleba, ili sa semenkama bundeve, koje će dodati ne samo hrskavost, već i dodatni smisao celokupnom jelu.
Ova čorba nije samo jelo – ona je podsećanje na to kako se kroz jednostavne stvari može pronaći istinska radost.
Otkrijte kako monasi Hilandara, po starom receptu oca Gavrila, pripremaju ukusan i hranljiv posni obrok od povrća, susama i začina – jednostavan za pripremu, a bogat nutritivnim vrednostima
Ovo izuzetno jelo priprema se u crnogorskim, hercegovačkim i dalmatinskim krajevima, a u drevna vremena u toku kuge jeli su ga Mlečani. Saznajte kako se prema starom receptu priprema ovaj obrok koji je simbol snage i izdržljivosti.
Ovaj neodoljivo ukusan kosovski specijalitet vekovima se priprema u srpskim domovima, a njegov recept krije toplinu ognjišta, majčinsku ljubav i duh tradicije.
Nekada nezamenjiv na porodičnim trpezama, ovaj starinski specijalitet i danas oduševljava bogatim ukusom i mirisima detinjstva. Donosimo vam originalan recept iz starih beležnica!
Ova drevna svetogorska supa, pripremljena od tahinija i povrća, vekovima je deo monaške trpeze. Saznajte kako da je napravite kod kuće i uživate u njenom blagotvornom ukusu.
Orasi, beli luk, sirće i sveže začinsko bilje daju ovom jednostavnom jelu poseban karakter, a za njegovu pripremu nisu potrebne skupe namirnice niti komplikovani kulinarski postupci.
Bez pečenja i dugog stajanja pored šporeta, uz beli krem, keks i hrskave orašaste plodove, ova torta idealna je kada vam se jede nešto slatko, a nemate vremena za komplikovanu pripremu.
Svinjski vrat, slanina, ćevapi i pečene paprike daju punoću ukusa ovom omiljenom jelu juga Srbije, a pravi način pripreme čini razliku između običnog ručka i specijaliteta kao iz leskovačkog restorana.
Daleko od gradske gužve, domaćinstvo "Stari hrast" čuva ukuse ovog kraja kroz domaće namirnice, tradicionalna jela i atmosferu kakva se danas retko pronalazi.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Nekada nezaobilazan na trpezama naših predaka, bob je danas retkost u domaćoj kuhinji. Ovo starinsko, posno jelo krije bogatstvo ukusa i tradicije, donoseći toplinu i nostalgiju u svaki zalogaj.
Donosimo recept iz zaboravljene knjige „Kosovske kuhinje“ za mirisni pilav od jagnjetine i suvog grožđa, koji spaja ukus detinjstva, domovine i tihe molitve uz ognjište.
Ne treba vam ništa skupo: od krompira, povrća i malo sira nastaje nezaboravno starinsko jelo koje se u različitim krajevima drugačije zove, ali svuda miriše na dom, tradiciju i ljubav.
Dok su današnje trpeze često pretrpane egzotičnim ukusima, ajmokac – jednostavan sos od belog luka i pilećeg mesa – podseća nas na vreme kada su mirisi iz kuhinje bili najtačniji sat i najlepši poziv za okupljanje oko stola.
Orasi, beli luk, sirće i sveže začinsko bilje daju ovom jednostavnom jelu poseban karakter, a za njegovu pripremu nisu potrebne skupe namirnice niti komplikovani kulinarski postupci.
Bez pečenja i dugog stajanja pored šporeta, uz beli krem, keks i hrskave orašaste plodove, ova torta idealna je kada vam se jede nešto slatko, a nemate vremena za komplikovanu pripremu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.