Ova jednostavna i mirisna čorba nije samo hrana – ona je simbol tradicije, topline i sreće, koja se prenosi iz generacije u generaciju.
U svetu brze hrane i svakodnevnih obaveza, ponekad je potrebno zastati i setiti se onih jednostavnih starinskih jela koja nas vraćaju korenima. Čorba od bundeve, u svojoj jednostavnosti i dubokom okusu, nosivši sa sobom miris detinjstva, spokoj zimskih dana i ljubav prema prirodnim darovima, podseća na istinske vrednosti života. Ovaj starinski recept koji prelazi iz generacije u generaciju, ne samo da nas podseća na toplotu doma, već i na snagu koja se krije u jednostavnim, ali pažljivo biranim sastojcima.
Podsećajući se na stara vremena, pronašli smo jedan recept koji čuva dušu ove čorbe, a ujedno nas podseća na vrednost pažljivog kuvarskog zanata i tradicije:
Sastojci:
500 g sveže očišćene bundeve
1 glavica crnog luka ili nekoliko listova divljeg belog luka, sremuša
2 čena belog luka
1 šargarepa
1 krompir
1 litar povrtnog bujona ili vode
50 ml pavlake za kuvanje (opciono, za mrsnu verziju)
2 kašičice maslinovog ulja
So i biber po ukusu
očišćene semenske bundece i peršun za posipanje
shutterstock.com
Starinska čorba od bundeve
Priprema:
Početak ove pripreme nije samo kuvarstvo; to je ujedno poziv da se povežemo sa mirisima, zvucima i bojama sveta koji nas okružuje. Na laganoj vatri, u velikoj šerpi, zagrejaćemo maslinovo ulje, u kojem ćemo propržiti sitno iseckani crni i beli luk. Tih nekoliko trenutaka mirisanja, tihog kuvarskog simfonijskog umetničkog rada, biće uvod u toplinu koja će zračiti iz same čorbe.
Dodajemo šargarepu, krompir i bundevu, i sve to zajedno u tišini dolazi do savršenstva. U tom spokojnom kuvanju, povrće se spaja, a svaki sloj okusa dolazi do izražaja. Kad povrće postane mekano, prelazimo na sledeći korak – sve ovo ljubavlju prožimamo štapnim mikserom, kako bi se stvorila glatka, kremasta tekstura.
Za finu završnicu, u ovu čorbu dodajemo pavlaku, ukoliko nije vreme posta, sa začinima koji dodaju karakter svakom zalogaju – so, biber i, po želji, zrnce kari praha koji će jelo učiniti još bogatijim.
I evo nas na kraju – tanjir čorbe od bundeve pred nama, miris koji puni prostoriju, a toplina koja se širi duž čitavog bića. Servirajte je sa preprženim komadićima hleba, ili sa semenkama bundeve, koje će dodati ne samo hrskavost, već i dodatni smisao celokupnom jelu.
Ova čorba nije samo jelo – ona je podsećanje na to kako se kroz jednostavne stvari može pronaći istinska radost.
Otkrijte kako monasi Hilandara, po starom receptu oca Gavrila, pripremaju ukusan i hranljiv posni obrok od povrća, susama i začina – jednostavan za pripremu, a bogat nutritivnim vrednostima
Ovo izuzetno jelo priprema se u crnogorskim, hercegovačkim i dalmatinskim krajevima, a u drevna vremena u toku kuge jeli su ga Mlečani. Saznajte kako se prema starom receptu priprema ovaj obrok koji je simbol snage i izdržljivosti.
Ovaj neodoljivo ukusan kosovski specijalitet vekovima se priprema u srpskim domovima, a njegov recept krije toplinu ognjišta, majčinsku ljubav i duh tradicije.
Nekada nezamenjiv na porodičnim trpezama, ovaj starinski specijalitet i danas oduševljava bogatim ukusom i mirisima detinjstva. Donosimo vam originalan recept iz starih beležnica!
Ova drevna svetogorska supa, pripremljena od tahinija i povrća, vekovima je deo monaške trpeze. Saznajte kako da je napravite kod kuće i uživate u njenom blagotvornom ukusu.
U svetinji na mestu Hristovog groba, pred hiljadama vernika i pod strogim merama bezbednosti, pojavio se sveti plamen – nevidljiv, neoskvrnjen, večan. Ovo čudo još jednom je potvrdilo da vera ne zna za granice, a nada ne prestaje da svetli ni u najmračnijim vremenima.
U tišini i molitvi Svete gore, bratstvo carske lavre sprema se za noć vaskrsenja – nove sveće se ukrašavaju, saborni hram prekriva se mirisnim cvećem, dok se hleb artos priprema za jutro koje donosi pobedu života nad smrću.
Dok društvene mreže i portali u trci za klikovima nude stotine savremenih načina da ispletete pogaču i ostala peciva za najveći hrišćanski praznik, na Svetoj gori se vekovima ne menja recept za Artos – sveti hleb koji se mesi u tišini, peva molitvama i čuva kao blagoslov.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Pomalo zaboravljeni recept za jelo koje donosi miris domaće kuhinje i podseća nas na vrednosti porodice, ljubavi prema prirodi i jednostavnom životu. Prikladan obrok za siropusnu sedmicu, dok se pripremamo za početak Velikog posta.
Ova jednostavna, a neodoljiva pita bez nadeva, prelivena kiselim mlekom i belim lukom, vekovima je simbol topline vranjskih domaćinstava i savršen izbor za siropusnu nedelju pred početak Velikog posta.
Ova jednostavna, a neodoljiva pita od krompira i luka bila je nezaobilazna na slavskim trpezama naših predaka. Isprobajte autentičan recept i vratite duh starih vremena u svoj dom! Savršen obrok u siropusnoj nedelji.
Dok društvene mreže i portali u trci za klikovima nude stotine savremenih načina da ispletete pogaču i ostala peciva za najveći hrišćanski praznik, na Svetoj gori se vekovima ne menja recept za Artos – sveti hleb koji se mesi u tišini, peva molitvama i čuva kao blagoslov.
U danima posta, ali i kada post nije obavezan, halva od tahinija i meda pruža zdravu i bogatu alternativu industrijskim slatkišima – bez aditiva, bez veštačkih aroma, sa dubokom duhovnom porukom u svakom zalogaju.
U vreme posta i prolećne obnove tela, ova jednostavna čorba iz narodnog predanja vraća nas ukorenjenim vrednostima i ukusima detinjstva. Starinski, proveren recept objašnjava kako korak po korak pripremiti najlekovitiju čorbu od koprive.
Čorba od sočiva sa neobičnim dodatkom koji menja sve – bez ijedne kapi ulja, a bogata ukusom i duhovnim smirenjem, ovo jelo se prenosi s kolena na koleno među podvižnicima.
U svetinji na mestu Hristovog groba, pred hiljadama vernika i pod strogim merama bezbednosti, pojavio se sveti plamen – nevidljiv, neoskvrnjen, večan. Ovo čudo još jednom je potvrdilo da vera ne zna za granice, a nada ne prestaje da svetli ni u najmračnijim vremenima.
U susret Vaskrsu, tradicionalno se farbaju jaja - najčešće crvenom, ali i drugim bojama. Jedno posebno jaje izdvaja se i čuva u kući tokom cele godine kao tzv. čuvarkuća.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Profesorskim umom i pastirskim srcem, otac Darko razotkriva savremene zablude o jedinstvu crkava, govori o raskolu Moskve i Carigrada, veri u doba sinkretizma i zašto su ljudi sve češće u potrazi za nepokolebljivim.
Dvadeset godina unazad, najveći dan za pravoslavne vernike obeležavao je i direktan prenos liturgija iz hramova. Ove godine, zbog blokade, milioni vernika ostaju uskraćeni za najvažniji televizijski prenos u godini.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Profesorskim umom i pastirskim srcem, otac Darko razotkriva savremene zablude o jedinstvu crkava, govori o raskolu Moskve i Carigrada, veri u doba sinkretizma i zašto su ljudi sve češće u potrazi za nepokolebljivim.