KULINARSKI POVRATAK KORENIMA: Starinski recepti za savršenu čorbu od bundeve koja podseća na toplotu doma
Ova jednostavna i mirisna čorba nije samo hrana – ona je simbol tradicije, topline i sreće, koja se prenosi iz generacije u generaciju.
Pomalo zaboravljeni recept za jelo koje donosi miris domaće kuhinje i podseća nas na vrednosti porodice, ljubavi prema prirodi i jednostavnom životu. Prikladan obrok za siropusnu sedmicu, dok se pripremamo za početak Velikog posta.
U živopisnim predelima istočne Srbije, gde priroda diše u svom najlepšem ruhu, a miris domaćeg hleba i kuvanih jela nosi spokoj sela, jedno jelo ostavlja neizbrisiv trag u srcima svih koji ga okuse – čorba od sira. Posebno je prisutna na trpezama u homoljskom i timočkom kraju.
Ova jednostavna, ali predivno bogata čorba nosi sa sobom istoriju, tradiciju i ljubav prema jednostavnom životu. U njoj je sadržana sva snaga narodnih običaja, toplina porodičnih okupljanja i blagost mirnih dana koji prolaze kroz vekove.
Zamišljamo tople zimske večeri, kada se u dimnjaku pucketaju grane, a na stolu se, uz miris sveže pečenog hleba, servira tanjir bogate čorbe od sira. Recept koji je prešao generacije nije samo hrana – to je priča o životu, o skromnosti i ljubavi prema onome što nam priroda daje. Osnovni sastojak ove čorbe, domaći ovčiji ili kravlji sir, često sa sobom nosi priče o naporima poljoprivrednika koji ga prave, o vrednosti koju su porodice stavljale u svaki zalogaj, znajući da se pravi obrok ne stvara samo sa rukama, već i sa srcem.

Sastojci:
Priprema:
U velikoj šerpi, zagrejte mleko na srednje jakoj vatri. Dok mleko lagano dolazi do ključanja, u maloj posudi razmutite jaje sa brašnom i malo mleka kako biste dobili glatku smesu. Kada mleko počne da vri, postepeno, uz stalno mešanje, dodajte razmućenu smesu sa jajetom i brašnom. Ovo će čorbi dati lepu gustinu, ali pazite da ne dođe do grudvica. Neka se sve polako sjedini.
Zatim, dodajte u šerpu domaći sir, koji treba prethodno dobro izgnječiti. Ukoliko želite jači ukus, možete dodati i beli luk, koji je sitno iseckan ili izgnječen. Sve dobro promešajte, neka sir polako prelazi u mlečnu tečnost, stvarajući bogatu teksturu. Na kraju, dodajte maslac ili kajmak za bogatiji ukus i kremastu konzistenciju. Posolite i pobiberite po ukusu, a možete dodati i suvi začin.
Čorbu kuvajte još nekoliko minuta dok se sve dobro sjedini i postigne željena gustina. Pred kraj, možete je posuti svežim peršunom.
Ovu čorbu najbolje je poslužiti vruću, uz domaći hleb koji upija svaki ukus ove divne simfonije tradicije. Svaka kašika ove čorbe je podsećanje na ljubav prema zemlji, na seosku porodičnu harmoniju i na dane koji prolaze, ali ostavljaju neizbrisiv trag u dušama onih koji uživaju u jednostavnom ukusu.
Ova jednostavna i mirisna čorba nije samo hrana – ona je simbol tradicije, topline i sreće, koja se prenosi iz generacije u generaciju. SIropusna nedelja idealna je da se podsetimo obroka koji sa sobom nosi duh prošlih vremena i donosi neponovljiv ukus domaće trpeze, posebno kada se na kraju prelije rastopljenim kajmakom. Jelo koje su s ljubavlju spremale naše bake sada se vraća na trpeze, donoseći toplinu doma i ukus detinjstva, savršen je obrok u siropusnoj nedelji. Ova jednostavna, a neodoljiva pita bez nadeva, prelivena kiselim mlekom i belim lukom, vekovima je simbol topline vranjskih domaćinstava i savršen izbor za siropusnu nedelju pred početak Velikog posta.
• 300 g domaćeg sira (najbolje ovčijeg ili kravljeg)
• 1 l mleka (sveže, domaće)
• 2 kašike brašna
• 2 kašičice maslaca ili kajmaka
• 1 jaje
• 1-2 čena belog luka (opciono)
• So i biber po ukusu
• Suvi začin (po želji)
• Kockice prepečenog hleba i zeleni peršun za dekoraciju

KULINARSKI POVRATAK KORENIMA: Starinski recepti za savršenu čorbu od bundeve koja podseća na toplotu doma
ZABORAVLJENI RECEPT NAŠIH BAKA KOJI OSVAJA DUŠU I NEPCA: Bunarska pita je zbog jednog tajnog sastojka ukusnija od svih ostalih peciva
NA OVOM STARINSKOM JELU SU ODRASLI NAŠI PRECI: Tarana - zaboravljena pesma ognjišta koja ponovo osvaja domove
STARINSKI KULINARSKI DRAGULJ JUGA SRBIJE: Vranjanska samsa – tradicionalni specijalitet koji spaja prošlost i sadašnjost
Ove zlatne, mekane kuglice nisu samo hrana, već uspomena na porodična okupljanja, radost deljenja i neprolaznu toplinu domaće trpeze.
Ova jednostavna, a neodoljiva pita od krompira i luka bila je nezaobilazna na slavskim trpezama naših predaka. Isprobajte autentičan recept i vratite duh starih vremena u svoj dom! Savršen obrok u siropusnoj nedelji.
Nekada skromno jelo sa prazničnog stola, danas se poslužuje kao egzotičan specijalitet – donosimo originalni recept iz Hercegovine koji možete pripremiti kod kuće.
Saznajte kako se priprema tradicionalna jagnjeća kapama sa spanaćem, koja budi nostalgiju za detinjstvom, bakinom kuhinjom i prazničnom tišinom pred ikonama.
Otkrijte tajne manastirske kuhinje - mirisi, začini i jednostavna priprema čine ovu posnu sarmu neodoljivom za svaku trpezu.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
Ova aromatična manastirska čorba od rečne ribe vodi vas kroz vekovne običaje i otkriva kako pripremiti jelo koje čuva duh posta i posne slavske trpeze.
Jednostavna, očaravajuća poslastica iz knjige Ko posto dušu gosti koja osvežava dušu i donosi mir manastirske kuhinje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U besedi za 27. ponedeljak po Duhovima Sveti Nikolaj Ochridski i Žički objašnjava kako raznovrsna zvanja oblikuju telo Crkve i vode verne ka spasenju.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Klimenta po starom kalendaru i Prepodobnog Patapija Tebanskog po novom, katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Otkrijte jednostavne principe koji pomažu da ostanemo mirni, odlučni i moralno jaki čak i kada život postavlja izazove pred nas.