printskrin youtube/SKAI.gr/Tanjug Predrag MitićMonah Amfilohije je pravoslavlje upoznao u Londonu gde je studirao
Njegov duhovni preporod počinje u britanskoj prestonici Londonu, gde je, kao mlad student, otkrio pravoslavlje. Međutim, ono što mu je promenilo život nije bila samo religija već i duboka duhovna povezanost koju je osetio kada je prvi put kročio na tlo Svete gore.
Monah Amfilohije je neobičan čovek sa neobičnim životnim putem, koji je sada, daleko od svog rodnog kraja, pronašao mir na jednom od najsvetijih mesta na svetu - Svetoj gori.
Rođen je u Kini, a odrastao u Australiji.
Njegov duhovni preporod počinje u britanskoj prestonici Londonu, gde je, kao mladi student, otkrio pravoslavlje. Međutim, ono što mu je promenilo život nije bila samo religija, već i duboka duhovna povezanost koju je osetio kada je prvi put kročio na tlo Svete gore.
- Nikada nisam bio tako srećan, osim možda onda kada sam bio dete - priznaje on na grčkom jeziku, sa blagim osmehom na licu, dok stoji ispred Manastira Ksenofont, jednom od mnogih manastira na Svetoj gori, gde sada živi.
printskrin youtube/SKAI.gr
Monah Amfilohije na Svetoj gori sa grčkim novinarom
Svojim mirnim, spokojnim tonom, gotovo kao da izlazi iz neke druge dimenzije, monah Amfilohije prenosi svoje iskustvo koje je oblikovalo njegovo postojanje danas. Nema u njemu nikakve uznemirenosti, samo duboko zadovoljstvo i unutrašnju harmoniju koju je pronašao na ovom svetom mestu.
Za njega, Sveta gora nije samo religiozni centar već dom, u kojem je pronašao smisao života. Svakodnevno obavlja poslove na održavanju manastira koji na prvi pogled deluju jednostavno, ali za njega su ispunjeni dubokim duhovnim značenjem.
- Pomažem, pripremam ih za službe, stavljam ulje u kandila, jednom nedeljno čistim manastire, šta treba brišem, perem - objašnjava skromno za grčku televiziju Skaj u emisiji "Primetime", kao da su te svakodnevne rutine mnogo više od pukih poslova.
printskrin youtube/SKAI.gr
Monah Amfilohije je pravoslavlje upoznao u Londonu gde je studirao
Sve to radi sa ljubavlju, jer na ovom mestu, kako kaže, "sve je ispunjeno molitvom, verom i ljubavlju."
Monah Amfilohije ističe da nije bilo slučajno što je došao na Svetu goru.
- Bilo je to sve što sam želeo u svom životu - priznaje.
Po dolasku na Svetu goru, sve se promenilo. Pronašao je mir koji mu je nedostajao, i sve što je bilo potrebno za njegovu duhovnu ispunjenost: tišinu, molitvu, svetost. Sveta gora je za njega postala više od religioznog utočišta; postala je njegov dom, a manastir Ksenofont srce njegove duhovnosti.
- Došao sam ovde i zavoleo ovo mesto - kaže on sa zahvalnošću u glasu, kao da govori o domu u kojem je pronašao mir duše. - To je mesto molitve, vere, ljubavi.
Više detalja o njegovom ranijem životu nema, ali ostalo je zabeleženo da je jednom prilikom hodočasnicima koji su ga sreli na Atosu rekao da je pre nego što je prihvatio pravoslavlje bio budista, ali tom prilikom je naglasio da se u toj religiji osećao usamljen.
- U budizmu, oče moj, ti si veoma sam. Boga nema. Cela tvoja borba je sa samim sobom. Sami ste sa sobom, sa svojim egom. Vi ste potpuno sami na ovom putu. Velika usamljenost Oče. Ali ovde imate pomoćnika i saputnika u Bogu. Vi niste sami. Imate nekoga ko vas voli, kome je stalo do vas. Njemu je stalo čak i ako ga ne razumete. Ti govoriš sa njim. Kažete mu kako se osećate, čemu se nadali – postoji veza. Niste sami u teškim borbama života i duhovnog usavršavanja.
Kao prvo, čovek treba da shvati da mu određena navika šteti, a zatim da poželi da se protiv nje bori ne bi li je se oslobodio, govorio je Starac Pajsije.
Kada je grad Sevastija ostao bez hrišćana, "jedni izgiboše, drugi izbegoše", tada se starac Vlasije povukao u planinu Argeos, i tamo se nastanio u jednoj pešteri.
Jerej Igor Gurčenkov stradao je u saobraćajnoj nesreći, a vest o njegovoj smrti izazvala je šok i duboku tugu među vernicima parohije Svetog arhangela Mihaila u Getingenu.
Iako sveštenička služba pripada muškarcima, žene u praksi nose veliki deo života parohije – od pojanja i čitanja bogoslužbenih tekstova do brige o bogosluženju i rada sa vernicima.
Od Marije Magdalene do gotovo zaboravljenih imena – otkrivamo ko su bile žene koje su ponele miro, šta su zatekle na mestu Hristovog pogrebenja i zbog čega se njihova uloga i danas tumači na različite načine.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Jerej Igor Gurčenkov stradao je u saobraćajnoj nesreći, a vest o njegovoj smrti izazvala je šok i duboku tugu među vernicima parohije Svetog arhangela Mihaila u Getingenu.
Iako sveštenička služba pripada muškarcima, žene u praksi nose veliki deo života parohije – od pojanja i čitanja bogoslužbenih tekstova do brige o bogosluženju i rada sa vernicima.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za Nedelju 2. sedmice po Vaskrsu vodi kroz susrete koji ne ostavljaju prostor za ravnodušnost, već rađaju reč koja ostaje zauvek ista.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Artemona po starom i Svetog mučenika Vasilija Amasijskog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Nedelju Dobrog pastira, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Upozorenje velikog srpskog duhovnika 20. veka razotkriva uzrok koji mnogi izbegavaju da priznaju i pokazuje zašto se izlaz ne traži oko nas, već u ličnoj promeni.
Odlazak bugarskog arhijereja iz hrama Svetog Đorđa u Carigradu, nakon odluke o učešću predstavnika drugih crkava u službi, razotkrio je napetosti koje su se već danima gomilale iza svečanog poretka vaskršnje službe.