ŠTA JE PUT ŽIVOTA, A ŠTA PUT SMRTI: Otac Danil Sisojev o odluci da "živiš kako hoćeš"
Svi koji se udaljuju od Boga ginu, govorio je otac Danil.
Sedam smrtnih grehova predstavlja jednu od najvažnijih okosnica hrišćanskog učenja i hrišćanske teologije.
Greh je svaki postupak, osećaj ili misao koji se kose s Božjim zakonima. Biblija kaže da grešimo i onda kad svesno propuštamo da radimo ono što bismo trebali činiti (Jakov 4:17).
Sedam smrtnih grehova predstavlja jednu od najvažnijih okosnica hrišćanskog učenja i hrišćanske teologije. To su blud, zavist, proždrljivost, lenjost, pohlepa, gnev i gordost.
Mnogi vernici pokušavaju da klasifikuju grehove, pitaju se koji je "lakši" ili "teži", ali trebalo bi reći da se počinjeni grehovi, bar prema crkvi, razlikuju jedno po tome da li su ispovedani i da li se onaj koji je ga je počinio istinski pokajao.

Ipak, upokojeni sveštenik Kazanjske crkve otac Mihail Zajcev jednom prilikom je, ipak, rekao da grehovna pomisao ne mora biti greh, odnosno da ne mora prerasti u greh.
On je tom prilikom naglasio da grešne pomisli dolaze svim ljudima ljudima, izuv odabranim - ljudima posebne svetlosti.

- U Pateriku piše da će najveći deo čovečanstva do kraja života biti podvrgnut napadima loših želja i misli. I ovde to nije važno. Važno je to da li sam ih primio. Kraće rečeno, tu pomisao koju nisam primio kao normu ne treba sebi pripisivati i treba je po mogućnosti što pre zaboraviti.
Ako sam se saglasio sa pomišlju nezavisno od toga da li je došlo do konkretnih dejstava, učinio sam greh. Jer je srce otrovano, a upravo kako Gospod kaže, sve izlazi iz srca. Spoljašnje, fizičko dejstvo je konstatacija toga što se već odigralo u unutrašnjosti. Tim pre što drugi greh može da ograniči spoljašnju projavu greha – sujeta naprimer, bojazan od toga da će o tebi loše misliti, da će te osuditi - objasnio je otac Mihail Zajcev.
Svi koji se udaljuju od Boga ginu, govorio je otac Danil.
Nikifor je preklinjao Saprikija da se ne odriče Hrista, ali ovaj je ostao pri svome
Ispovest, kako kaže sveštenik, nije nešto što treba odlagati zbog toga što se greh možda iznova ponovlja, jer u tom procesu duhovne borbe Božija blagodat je ključna.
Kao prvo, čovek treba da shvati da mu određena navika šteti, a zatim da poželi da se protiv nje bori ne bi li je se oslobodio, govorio je Starac Pajsije.
Reči jednog od najvećih duhovnika 20. veka podsećaju da nijedan greh nije jači od Božijeg milosrđa i da svaki čovek može pronaći put ka pokajanju i svetosti.
U besedi za Nedelju bludnoga sina, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako Božja moć razvezuje najteže okove i vraća izgubljeni mir duši.
Prvi srpski vladika u Americi, koga danas proslavljamo kao svetitelja, objasnio je da telesne nevolje nisu slučajnost, već prilika za pokajanje, duhovni rast i otkrivanje unutrašnjih slabosti.
Protojerej Andrej Gavrilenko iznosi biblijski odgovor na pitanje koje muči mnoge vernike i objašnjava zbog čega se starozavetno shvatanje promenilo.
Zabeležena u Jevanđelju po Mateju, u šestoj glavi, ova molitva predstavlja duhovni putokaz, ogledalo savesti i merilo odnosa prema Bogu i ljudima.
U besedi za sredu 2. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako svaka sitnica koju zanemarimo u ovom životu nosi težinu i odlučuje da li ćemo steći duhovni dar ili ga zauvek izgubiti.
Dok upiremo prstom u bližnje zbog rana koje bole, veliki ruski svetitelj razotkriva neprijatnu istinu - gde počinje i pad i spasenje.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
U trenutku očaja mislila je da je ostala sama, a onda je saznala da je patrijarh intervenisao kod Boga, a ne kod ljudi.
Episkop valjevski je vernom narodu preneo priču o istorijskoj borbi za poštovanje ikona, naglašavajući da poštovanje ikona i danas ostaje ključ duhovnog života i očuvanja Božjeg obraza u svakom čoveku.
Zapise svetih otaca i staraca ne treba čitati kao "vremenske prognoze", već kao zapažanja koja povezuju moralno i duhovno stanje naroda sa istorijskim događajima.
U Leliću se podiže jedinstveni muzejski prostor u kome će dela i duhovno nasleđe Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog dobiti svoj stalni dom.