Stari srpski recept za umak od belog luka vraća toplinu detinjstva i mirise posta na trpezu. Pravi se brzo, od jednostavnih sastojaka, a uz jedno malo prilagođavanje – postaje i posno čudo koje oplemenjuje svaki zalogaj.
U onim danima kada mirisi iz kuhinje nose sećanja na bakinu blagorodnu ruku i drvenu varjaču, često se na trpezi nađe jednostavan, ali bogat srpski umak od belog luka. Ovaj stari recept, poznat još iz vremena kada su se ukusi gradili strpljenjem, a jela blagosiljala molitvom, ne služi samo kao prilog — on menja jelo, udahnjuje mu toplinu doma i iskonski ukus pravoslavne kuhinje. Bilo da se služi uz ćufte, goveđi jezik ili drugo kuvano meso, ovaj umak otkriva koliko jednostavni sastojci, kada su pripremljeni s ljubavlju i poštovanjem prema postu i tradiciji, mogu učiniti čudo na tanjiru.
Sastojci:
60 g brašna
50 g masti (ili ulja za posnu varijantu)
1/2 litra bistre supe od mesa ili vode prokuvane sa kockom za supu
kašičica suvog začina
aleva paprika (po želji)
freepik
Srpski umak od belog luka, od svakog jela čini remek.delo
Priprema:
Na tihoj vatri zagrejte mast (ili ulje za posne dane), pa dodajte brašno i lagano propržite, ne dozvoljavajući da potamni. U taj zlatni osnov pažljivo dodajte istucani beli luk – samo na tren, tek toliko da pusti svoj opojni miris. Vodite računa da ne pregori, jer beli luk lako postane gorak ako se prepeče. Po želji dodajte i malo aleve paprike, za topliju boju i puniji ukus.
Umešajte supu postepeno, uz neprestano mešanje kako bi se umak lepo sjedinio i zgusnuo. Supa može biti sveža, od kuvanog mesa, ali i ona napravljena od kocke za supu – ako vam nešto ostane od prethodnog ručka, još bolje. Na kraju dodajte so i suvi začin prema ukusu. Pustite da sve lagano prokrčka i skinite sa šporeta.
Ovaj umak od belog luka je dragocen saveznik u svakoj kuhinji – ne samo zbog ukusa koji oplemenjuje gotovo svako jelo, već i zbog svoje prilagodljivosti. U danima pravoslavnog posta, kada se kuvanje odvija bez masti, umak se jednostavno sprema na ulju, bez narušavanja duhovnog ritma ishrane. Tako ostaje veran tradiciji, a istovremeno i savremen u svojoj jednostavnosti – postan, ukusan i topao kao dom.
Otkrivamo vam tradicionalni način pripreme starog jela iz Šumadije, koje i danas miriše iz manastirskih trpezarija i zbog kojeg će svako tražiti još jedan tanjir.
Donosimo tradicionalni recept kraljice bajramske sofre – čorbe koja krije mudrost predaka i mirise dana kada su begovi i age okupljali narod oko svojih trpeza.
Saznajte kako se priprema tradicionalna jagnjeća kapama sa spanaćem, koja budi nostalgiju za detinjstvom, bakinom kuhinjom i prazničnom tišinom pred ikonama.
Otkrijte kako se priprema ova starinska pita – mirisna, slojevita i bogata, onako kako se nekada spremala posle liturgije, za okupljanje oko trpeze koja je bila svetinja doma.
Liturgija pred moštima Svetog Nikolaja obeležena je dodelom crkvenih odlikovanja, osvećenjem novog duhovno-kulturnog doma i porukama patrijarha o veri, isceljenju i duhovnoj obnovi čoveka.
Fotografije građanske ceremonije sklapanja istopolnog partnerstva ispred pravoslavne svetinje otvorila je pitanja o statusu manastira, njegovoj komercijalnoj upotrebi i odnosu verske tradicije i turističkog biznisa na Kipru.
Bakina sveska otkriva recept koji se priprema za manje od sat vremena, savršen za nedeljna okupljanja i neočekivane goste koji dolaze baš kada kuća najlepše miriše.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Kada šarena jaja izgube pažnju najmlađih, ovaj brz i praktičan recept vraća ih na sto u sasvim drugačijem, primamljivom obliku, bez mnogo truda i sa sastojcima koje već imate.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Bakina sveska otkriva recept koji se priprema za manje od sat vremena, savršen za nedeljna okupljanja i neočekivane goste koji dolaze baš kada kuća najlepše miriše.
Poslastica koja se ne jede na brzinu – prhka osnova od oraha i lagani šne od belanaca stvaraju desert koji opstaje danima i vraća duh porodičnih okupljanja.
Desert iz hercegovačkog kraja nastaje spajanjem voćnog namaza, brašna i vode, zatim se kratko peče i preliva toplim šećernim sirupom, čime dobija prepoznatljivu tamnu aromu.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U jednoj od svojih pouka Svetogorac otkriva gde počinje gubitak unutrašnjeg mira i zašto se upravo tu krije prekretnica između rasutosti i molitvenog spokojstva.
U besedi za nedelju treće sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Mojseju, Muhamedu i prirodi kao osloncima koje mnogi prihvataju, ali ih stavlja pred potpuno drugačiji sud.