Otkrijte kako se priprema ova starinska pita – mirisna, slojevita i bogata, onako kako se nekada spremala posle liturgije, za okupljanje oko trpeze koja je bila svetinja doma.
U Prizrenu, gradu srpske duhovnosti i zlatnog kandila koje večito treperi pred ikоном Presvete Bogorodice Ljeviške, vekovi su ostavili trag ne samo u svetim hramovima, već i u mirisu domaćinske pite koja se svake nedelje, posle liturgije, stavljala na trpezu.
Prizrenska lisnata pita sa sirom nije bila tek obrok – bila je znak zahvalnosti, tiha molitva u slojevima testa, pažljivo razvijanog rukama baka koje su u svakom pokretu nosile ljubav i veru.
Ova pita je hrskava uspomena na vreme kada se hrana nije jela na brzinu, već u tišini, s molitvom i u zajedništvu, dok su se iznad Sofije, Saborne crkve u srcu Prizrena, oglašavala zvona, a oko stola okupljala porodica – mala Crkva doma.
Donosimo vam stari recept, čuvan kao blago, da i vaša kuća zamiriše na Prizren, na mirno jutro, i na blagodat koju nosi svako domaće testo sa molitvom.
Recept za prizrensku lisnatu pitu sa sirom
Sastojci:
1 kg brašna
250 ml ulja
po potrebi mlake vode
400 g sira
100 g kajmaka
3 jajeta
shutterstock.com/Esin Deniz
Prizrenska lisnata pita
Priprema:
Zamesite testo od brašna, mlake vode i malo soli, gusto kao za svaku pitu – nešto mekše nego za hleb. Podelite ga na dva dela.
Od prvog dela pravite loptice veličine krupnog oraha. Svaku lopticu razvijte u malu koru, veličine tacne šolje za belu kafu. Kada razvijete sve korice (biće ih oko 16), pospite dasku brašnom.
Zatim uzmite prvu koru, premažite je uljem, stavite drugu preko nje, opet premažite i tako redom – sve dok ne poslažete sve kore jednu na drugu. Površina će se postepeno širiti, pa kore možete blago razvlačiti rukom.
Uzmite podmazan okrugli pleh ili tepsiju i pažljivo prenesite testo na dno suda. Ako su kore manje od pleha, razvucite ih rukom dok ne popune površinu. Preko donje kore rasporedite nadev od izgnječenog sira pomešanog s umućenim jajima i kajmakom.
Drugi deo testa pripremite na isti način: napravite loptice, razvijajte kore, premažite i slažite. Kada dobijete novu slojevitu koru, pažljivo je prenesite preko nadeva. Pecite u unapred zagrejanoj rerni oko 40 minuta na srednjoj temperaturi, dok pita ne porumeni.
Kada je gotova, prekrijte je folijom ili poklopcem i ostavite da „odmori“. Služite toplu – ali je podjednako ukusna i kada se ohladi.
Donosimo recept iz zaboravljene knjige „Kosovske kuhinje“ za mirisni pilav od jagnjetine i suvog grožđa, koji spaja ukus detinjstva, domovine i tihe molitve uz ognjište.
Ovo tradicionalno jelo iz srca zapadne Srbije, pripremljeno po starinskom receptu, krije miris ognjišta, utehu majčinih ruku i letnje uspomene koje greju dušu.
Otkrivamo vam tradicionalni način pripreme starog jela iz Šumadije, koje i danas miriše iz manastirskih trpezarija i zbog kojeg će svako tražiti još jedan tanjir.
Donosimo tradicionalni recept kraljice bajramske sofre – čorbe koja krije mudrost predaka i mirise dana kada su begovi i age okupljali narod oko svojih trpeza.
Saznajte kako se priprema tradicionalna jagnjeća kapama sa spanaćem, koja budi nostalgiju za detinjstvom, bakinom kuhinjom i prazničnom tišinom pred ikonama.
U knjizi “Duhovne pouke oca Joila” autora Vladimira Kljajevića, porodica otkriva detalje susreta sa ocem Joilom, neobičnim znakovima na sahrani i snazi pravoslavne molitve.
Od zmija sa krstom na glavi i cvetanja suvih ljiljana do reke Jordana koja menja tok – vernici širom sveta u ovim čudima vide živu potvrdu Božijeg prisustva.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Otkrijte tajne autorke „Velikog srpskog kuvara“ i pripremite autentičan ajvar za manje od dva sata – jednostavno, brzo i sa neodoljivim ukusom, pogodan i za dane posta na ulju.
U svakoj pravoslavnoj kući hleb ima posebno mesto, a ovaj stari recept sa jajima i kačkavaljem podseća nas zašto se nekada verovalo da je greh baciti i koricu.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Miris pečenih kolača, bogat karamel krem i tradicija preneta s kolena na koleno donose porodičnu toplinu i radost zajedništva, baš onako kako nas u pravoslavlju uči blagodat gostoprimstva i zajedništva.
Publika je imala priliku da među prvima pogleda epizodu "Simeon i Ana“, posvećenu nesvakidašnjoj životnoj priči supružnika koji su, nakon 65 godina zajedničkog života, odlučili da se zamonaše.
Nekada nezaobilazno jelo na trpezama u Bosni, Sandžaku i na Kosovu i danas budi nostalgiju, dok jednostavni sastojci pričaju priču o okupljanju za Bajram, ali i za druge svečane prilike.
Otkrijte recept iz kuvara Katarine Popović Midžine štampanog 1877, koji vekovima krasi srpske trpeze - hrskave maviše čuvaju duh doma, praznika i zajedništva, prenoseći radost s generacije na generaciju.
Dok je služio veličanstvenu misu na Trgu Svetog Petra, svetitelj je pokazao spontanost i ljudskost u trenutku koji je postao viralan na društvenim mrežama.
„Božji influenser“ iz Milana proglašen je svetim pred očima svoje majke, a prisustvo porodice na misi u Vatikanu pokazalo je svetu da vera, ljubav i tehnologija mogu oblikovati večnost.
Snimak koji kruži društvenim mrežama podigao je prašinu - zbog jednog zagrljaja u dvorištu džamije sada im preti kazna za javno vređanje verskih vrednosti.
Tokom boravka u Srbiji slavna glumica i suprug, reditelj Ron Šelton, obišli su manastir Mileševu, a u toplom susretu sa monaškom zajednicom doživeli trenutke duhovne bliskosti i tišine koja, kako je istakla, „pripada večnosti“.
Miris pečenih kolača, bogat karamel krem i tradicija preneta s kolena na koleno donose porodičnu toplinu i radost zajedništva, baš onako kako nas u pravoslavlju uči blagodat gostoprimstva i zajedništva.