Otkrijte kako se priprema ova starinska pita – mirisna, slojevita i bogata, onako kako se nekada spremala posle liturgije, za okupljanje oko trpeze koja je bila svetinja doma.
U Prizrenu, gradu srpske duhovnosti i zlatnog kandila koje večito treperi pred ikоном Presvete Bogorodice Ljeviške, vekovi su ostavili trag ne samo u svetim hramovima, već i u mirisu domaćinske pite koja se svake nedelje, posle liturgije, stavljala na trpezu.
Prizrenska lisnata pita sa sirom nije bila tek obrok – bila je znak zahvalnosti, tiha molitva u slojevima testa, pažljivo razvijanog rukama baka koje su u svakom pokretu nosile ljubav i veru.
Ova pita je hrskava uspomena na vreme kada se hrana nije jela na brzinu, već u tišini, s molitvom i u zajedništvu, dok su se iznad Sofije, Saborne crkve u srcu Prizrena, oglašavala zvona, a oko stola okupljala porodica – mala Crkva doma.
Donosimo vam stari recept, čuvan kao blago, da i vaša kuća zamiriše na Prizren, na mirno jutro, i na blagodat koju nosi svako domaće testo sa molitvom.
Recept za prizrensku lisnatu pitu sa sirom
Sastojci:
1 kg brašna
250 ml ulja
po potrebi mlake vode
400 g sira
100 g kajmaka
3 jajeta
shutterstock.com/Esin Deniz
Prizrenska lisnata pita
Priprema:
Zamesite testo od brašna, mlake vode i malo soli, gusto kao za svaku pitu – nešto mekše nego za hleb. Podelite ga na dva dela.
Od prvog dela pravite loptice veličine krupnog oraha. Svaku lopticu razvijte u malu koru, veličine tacne šolje za belu kafu. Kada razvijete sve korice (biće ih oko 16), pospite dasku brašnom.
Zatim uzmite prvu koru, premažite je uljem, stavite drugu preko nje, opet premažite i tako redom – sve dok ne poslažete sve kore jednu na drugu. Površina će se postepeno širiti, pa kore možete blago razvlačiti rukom.
Uzmite podmazan okrugli pleh ili tepsiju i pažljivo prenesite testo na dno suda. Ako su kore manje od pleha, razvucite ih rukom dok ne popune površinu. Preko donje kore rasporedite nadev od izgnječenog sira pomešanog s umućenim jajima i kajmakom.
Drugi deo testa pripremite na isti način: napravite loptice, razvijajte kore, premažite i slažite. Kada dobijete novu slojevitu koru, pažljivo je prenesite preko nadeva. Pecite u unapred zagrejanoj rerni oko 40 minuta na srednjoj temperaturi, dok pita ne porumeni.
Kada je gotova, prekrijte je folijom ili poklopcem i ostavite da „odmori“. Služite toplu – ali je podjednako ukusna i kada se ohladi.
Donosimo recept iz zaboravljene knjige „Kosovske kuhinje“ za mirisni pilav od jagnjetine i suvog grožđa, koji spaja ukus detinjstva, domovine i tihe molitve uz ognjište.
Ovo tradicionalno jelo iz srca zapadne Srbije, pripremljeno po starinskom receptu, krije miris ognjišta, utehu majčinih ruku i letnje uspomene koje greju dušu.
Otkrivamo vam tradicionalni način pripreme starog jela iz Šumadije, koje i danas miriše iz manastirskih trpezarija i zbog kojeg će svako tražiti još jedan tanjir.
Donosimo tradicionalni recept kraljice bajramske sofre – čorbe koja krije mudrost predaka i mirise dana kada su begovi i age okupljali narod oko svojih trpeza.
Saznajte kako se priprema tradicionalna jagnjeća kapama sa spanaćem, koja budi nostalgiju za detinjstvom, bakinom kuhinjom i prazničnom tišinom pred ikonama.
Društvene mreže, pa i neki sajtovi, puni su „pravila“ koja se predstavljaju kao pravoslavna tradicija. Otkud toliko zabrana, zašto ih ljudi prihvataju kao istinu i šta zapravo poručuje Crkva o postu, praznicima i hrani?
Nešad Durmić iz susednog sela podržao je podizanje pravoslavne crkve brvnare u Priboju, a njegov gest postao je primer dobrosusedstva, poštovanja i pomoći koja prevazilazi verske razlike.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Otkrijte tajne autorke „Velikog srpskog kuvara“ i pripremite autentičan ajvar za manje od dva sata – jednostavno, brzo i sa neodoljivim ukusom, pogodan i za dane posta na ulju.
U svakoj pravoslavnoj kući hleb ima posebno mesto, a ovaj stari recept sa jajima i kačkavaljem podseća nas zašto se nekada verovalo da je greh baciti i koricu.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.
Iz knjige „Pravoslavni posni kuvar“ Nade Marković donosimo recept za drugačiji posni obrok na ulju, u kojem se prokelj obavijen hrskavim testom pretvara u ukusno jelo jednostavne pripreme.
Iz starih zapisa pronađenih u manastiru Dragović stigao je recept za neobičnu poslasticu koja otkriva kako su se nekada od jednostavnih sastojaka stvarali ukusi dostojni svečane trpeze.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Posetioci će 27. i 28. juna moći besplatno da vide najstariju sačuvanu srpsku ćiriličnu rukopisnu knjigu, dragoceni spomenik duhovnosti, pismenosti i umetnosti koji se retko izlaže javnosti.
U pouci za petak 4. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohriski i Žički upozorava na opasnost pogrešnih izbora i podseća da se vrednost puta vidi po cilju kojem vodi, a ne po prolaznom uspehu.