Otkrijte kako se priprema ova starinska pita – mirisna, slojevita i bogata, onako kako se nekada spremala posle liturgije, za okupljanje oko trpeze koja je bila svetinja doma.
U Prizrenu, gradu srpske duhovnosti i zlatnog kandila koje večito treperi pred ikоном Presvete Bogorodice Ljeviške, vekovi su ostavili trag ne samo u svetim hramovima, već i u mirisu domaćinske pite koja se svake nedelje, posle liturgije, stavljala na trpezu.
Prizrenska lisnata pita sa sirom nije bila tek obrok – bila je znak zahvalnosti, tiha molitva u slojevima testa, pažljivo razvijanog rukama baka koje su u svakom pokretu nosile ljubav i veru.
Ova pita je hrskava uspomena na vreme kada se hrana nije jela na brzinu, već u tišini, s molitvom i u zajedništvu, dok su se iznad Sofije, Saborne crkve u srcu Prizrena, oglašavala zvona, a oko stola okupljala porodica – mala Crkva doma.
Donosimo vam stari recept, čuvan kao blago, da i vaša kuća zamiriše na Prizren, na mirno jutro, i na blagodat koju nosi svako domaće testo sa molitvom.
Recept za prizrensku lisnatu pitu sa sirom
Sastojci:
1 kg brašna
250 ml ulja
po potrebi mlake vode
400 g sira
100 g kajmaka
3 jajeta
shutterstock.com/Esin Deniz
Prizrenska lisnata pita
Priprema:
Zamesite testo od brašna, mlake vode i malo soli, gusto kao za svaku pitu – nešto mekše nego za hleb. Podelite ga na dva dela.
Od prvog dela pravite loptice veličine krupnog oraha. Svaku lopticu razvijte u malu koru, veličine tacne šolje za belu kafu. Kada razvijete sve korice (biće ih oko 16), pospite dasku brašnom.
Zatim uzmite prvu koru, premažite je uljem, stavite drugu preko nje, opet premažite i tako redom – sve dok ne poslažete sve kore jednu na drugu. Površina će se postepeno širiti, pa kore možete blago razvlačiti rukom.
Uzmite podmazan okrugli pleh ili tepsiju i pažljivo prenesite testo na dno suda. Ako su kore manje od pleha, razvucite ih rukom dok ne popune površinu. Preko donje kore rasporedite nadev od izgnječenog sira pomešanog s umućenim jajima i kajmakom.
Drugi deo testa pripremite na isti način: napravite loptice, razvijajte kore, premažite i slažite. Kada dobijete novu slojevitu koru, pažljivo je prenesite preko nadeva. Pecite u unapred zagrejanoj rerni oko 40 minuta na srednjoj temperaturi, dok pita ne porumeni.
Kada je gotova, prekrijte je folijom ili poklopcem i ostavite da „odmori“. Služite toplu – ali je podjednako ukusna i kada se ohladi.
Donosimo recept iz zaboravljene knjige „Kosovske kuhinje“ za mirisni pilav od jagnjetine i suvog grožđa, koji spaja ukus detinjstva, domovine i tihe molitve uz ognjište.
Ovo tradicionalno jelo iz srca zapadne Srbije, pripremljeno po starinskom receptu, krije miris ognjišta, utehu majčinih ruku i letnje uspomene koje greju dušu.
Otkrivamo vam tradicionalni način pripreme starog jela iz Šumadije, koje i danas miriše iz manastirskih trpezarija i zbog kojeg će svako tražiti još jedan tanjir.
Donosimo tradicionalni recept kraljice bajramske sofre – čorbe koja krije mudrost predaka i mirise dana kada su begovi i age okupljali narod oko svojih trpeza.
Saznajte kako se priprema tradicionalna jagnjeća kapama sa spanaćem, koja budi nostalgiju za detinjstvom, bakinom kuhinjom i prazničnom tišinom pred ikonama.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 21. nedelju po Duhovima vodi nas kroz vreme i svetinje, pozivajući na molitvu, samopregled i svesnost darova koje primamo svaki dan.
Sezona slava u Srbiji donosi i pitanje koje mnogi vernici svake godine postavljaju – da li se slobodan dan "prenosi" ako krsna slava padne u subotu ili nedelju? Evo jasnog odgovora prema zakonu i crkvenoj tradiciji.
U Sabornom hramu u Novom Sadu služena je sveta liturgija i parastos svim upokojenim pravoslavnim hrišćanima, a posebno postradalima u tragičnom događaju na Železničkoj stanici prošle godine.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Otkrijte tajne autorke „Velikog srpskog kuvara“ i pripremite autentičan ajvar za manje od dva sata – jednostavno, brzo i sa neodoljivim ukusom, pogodan i za dane posta na ulju.
U svakoj pravoslavnoj kući hleb ima posebno mesto, a ovaj stari recept sa jajima i kačkavaljem podseća nas zašto se nekada verovalo da je greh baciti i koricu.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Sabrani verni narod zajedno sa državnim zvaničnicima u tišini i molitvi odali poštovanje stradalima dok su patrijarhove reči o miru i jedinstvu dirnule srca svih prisutnih.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Ove subote pravoslavni vernici širom srpskih zemalja okupljaju se u hramovima i na grobljima da upale sveće i pomole se za svoje preminule, verujući da molitva spaja žive i upokojene u ljubavi Hristovoj.
U besedi za 21. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da samo Bog ostaje živ i krepak, a da svaka duša prepoznaje tu istinu u sopstvenoj žeđi.