Otkrivamo vam tradicionalni način pripreme starog jela iz Šumadije, koje i danas miriše iz manastirskih trpezarija i zbog kojeg će svako tražiti još jedan tanjir.
Na našem blagoslovenom podneblju, gde se miris pasulja kroz vekove širio iz seoskih kuhinja i manastirskih trpezarija, retko koja hrana budi toliko uspomena, zahvalnosti i tihe radosti kao ovaj skromni dar zemlje. I dok se pasulj često nalazi na našim stolovima, malo je onih koji su probali šumadijsku čorbu od pasulja, spravljenu po starinskom receptu iz požutelih svesaka naših baka, kada se svako jelo beležilo s ljubavlju i čuvalo kao porodična tajna.
U ovoj čorbi krije se jedan neočekivani sastojak koji joj daje posebnu punoću i navodi svakog gosta da upita ono staro, milo pitanje: „Ima li još malo?“ Upravo ovako pripremljen pasulj, začinjen kašikom domaćeg kajmaka, i danas greje ruke i duše monaha u srpskim manastirima u danima kada se, van posta, okrepljuju jelima sa belim mrsom, zahvaljujući Gospodu na svakom zalogaju.
Sastojci:
250 g pasulja
2 sveže paprike
1 svež paradajz
2 glavice crnog luka srednje veličine
1 kašika brašna
1 šoljica ulja
1 kašika kajmaka
so
1 kašičica aleve paprike
Shutterstock/Yulia Davidovich
Šumadijska čorba od pasulja
Priprema:
Pasulj očistite, operite, nalijte hladnom vodom i stavite na šporet da se kuva. Posle ključanja od 15 minuta, odlijte vodu u kojoj se kuvao i dolijte novu, toplu vodu.
Luk očistite, operite, sitno iseckajte i stavite da se kuva zajedno sa pasuljem. Kuvajte dalje, dolivajući ponekad toplu vodu, ako je potrebno. Ne treba kuvati na najjačoj temperaturi.
Kad zrna pasulja omekšaju, ali se još potpuno ne skuvaju, dodajte isečenu papriku, a malo kasnije i oljušten, sitno iseckan paradajz. Ostavite da se dodato povrće skuva, posolite čorbu i zapržite je brašnom proprženim (kašika ili dve, zavisi koliko želite da bude gusta) na ulju kojem ste dodali malo aleve paprike. Promešajte i ocenite gustinu čorbe, pa dolijte još vrele vode ako treba.
Kad proključa, skinite čorbu sa šporeta i začinite je kašikom kajmaka.
Nekada pripremana u manastirima za goste, danas simbol domaće kuhinje i snalažljivosti – otkrivamo recept i priču iza starog balkanskog paprikaša koji je sačuvao duh tradicije.
Ne treba vam ništa skupo: od krompira, povrća i malo sira nastaje nezaboravno starinsko jelo koje se u različitim krajevima drugačije zove, ali svuda miriše na dom, tradiciju i ljubav.
Nastala kao spoj proje i pite, ova jednostavna, meka i sočna domaća čarolija gotova je za pola sata, a oduševiće i mlade domaćice i iskusne kuvarice koje cene proverene recepte.
Ovo tradicionalno jelo iz srca zapadne Srbije, pripremljeno po starinskom receptu, krije miris ognjišta, utehu majčinih ruku i letnje uspomene koje greju dušu.
Orasi, beli luk, sirće i sveže začinsko bilje daju ovom jednostavnom jelu poseban karakter, a za njegovu pripremu nisu potrebne skupe namirnice niti komplikovani kulinarski postupci.
Bez pečenja i dugog stajanja pored šporeta, uz beli krem, keks i hrskave orašaste plodove, ova torta idealna je kada vam se jede nešto slatko, a nemate vremena za komplikovanu pripremu.
Svinjski vrat, slanina, ćevapi i pečene paprike daju punoću ukusa ovom omiljenom jelu juga Srbije, a pravi način pripreme čini razliku između običnog ručka i specijaliteta kao iz leskovačkog restorana.
Daleko od gradske gužve, domaćinstvo "Stari hrast" čuva ukuse ovog kraja kroz domaće namirnice, tradicionalna jela i atmosferu kakva se danas retko pronalazi.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.
Orasi, beli luk, sirće i sveže začinsko bilje daju ovom jednostavnom jelu poseban karakter, a za njegovu pripremu nisu potrebne skupe namirnice niti komplikovani kulinarski postupci.
Bez pečenja i dugog stajanja pored šporeta, uz beli krem, keks i hrskave orašaste plodove, ova torta idealna je kada vam se jede nešto slatko, a nemate vremena za komplikovanu pripremu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Jovana Kapistrana, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani idu na džuma-namaza.
Zašto oni koji su uvereni da su uvek u pravu često ne vide potrebu za pokajanjem i kako se gordost prikriva iza sopstvenih opravdanja pokazuje pouka ruskog pravoslavnog podvižnika.