Otkrivamo vam tradicionalni način pripreme starog jela iz Šumadije, koje i danas miriše iz manastirskih trpezarija i zbog kojeg će svako tražiti još jedan tanjir.
Na našem blagoslovenom podneblju, gde se miris pasulja kroz vekove širio iz seoskih kuhinja i manastirskih trpezarija, retko koja hrana budi toliko uspomena, zahvalnosti i tihe radosti kao ovaj skromni dar zemlje. I dok se pasulj često nalazi na našim stolovima, malo je onih koji su probali šumadijsku čorbu od pasulja, spravljenu po starinskom receptu iz požutelih svesaka naših baka, kada se svako jelo beležilo s ljubavlju i čuvalo kao porodična tajna.
U ovoj čorbi krije se jedan neočekivani sastojak koji joj daje posebnu punoću i navodi svakog gosta da upita ono staro, milo pitanje: „Ima li još malo?“ Upravo ovako pripremljen pasulj, začinjen kašikom domaćeg kajmaka, i danas greje ruke i duše monaha u srpskim manastirima u danima kada se, van posta, okrepljuju jelima sa belim mrsom, zahvaljujući Gospodu na svakom zalogaju.
Sastojci:
250 g pasulja
2 sveže paprike
1 svež paradajz
2 glavice crnog luka srednje veličine
1 kašika brašna
1 šoljica ulja
1 kašika kajmaka
so
1 kašičica aleve paprike
Shutterstock/Yulia Davidovich
Šumadijska čorba od pasulja
Priprema:
Pasulj očistite, operite, nalijte hladnom vodom i stavite na šporet da se kuva. Posle ključanja od 15 minuta, odlijte vodu u kojoj se kuvao i dolijte novu, toplu vodu.
Luk očistite, operite, sitno iseckajte i stavite da se kuva zajedno sa pasuljem. Kuvajte dalje, dolivajući ponekad toplu vodu, ako je potrebno. Ne treba kuvati na najjačoj temperaturi.
Kad zrna pasulja omekšaju, ali se još potpuno ne skuvaju, dodajte isečenu papriku, a malo kasnije i oljušten, sitno iseckan paradajz. Ostavite da se dodato povrće skuva, posolite čorbu i zapržite je brašnom proprženim (kašika ili dve, zavisi koliko želite da bude gusta) na ulju kojem ste dodali malo aleve paprike. Promešajte i ocenite gustinu čorbe, pa dolijte još vrele vode ako treba.
Kad proključa, skinite čorbu sa šporeta i začinite je kašikom kajmaka.
Nekada pripremana u manastirima za goste, danas simbol domaće kuhinje i snalažljivosti – otkrivamo recept i priču iza starog balkanskog paprikaša koji je sačuvao duh tradicije.
Ne treba vam ništa skupo: od krompira, povrća i malo sira nastaje nezaboravno starinsko jelo koje se u različitim krajevima drugačije zove, ali svuda miriše na dom, tradiciju i ljubav.
Nastala kao spoj proje i pite, ova jednostavna, meka i sočna domaća čarolija gotova je za pola sata, a oduševiće i mlade domaćice i iskusne kuvarice koje cene proverene recepte.
Ovo tradicionalno jelo iz srca zapadne Srbije, pripremljeno po starinskom receptu, krije miris ognjišta, utehu majčinih ruku i letnje uspomene koje greju dušu.
Policija sumnjiči 29-godišnjeg muškarca za krađu iz Sabornog hrama Svete Trojice, a pažnju javnosti privukao je snimak na kojem se vidi njegova navodna ravnodušnost dok zna da ga neko snima.
Poglavari pomesnih pravoslavnih crkava, državni zvaničnici, predstavnici kulture i javnog života, kao i verni narod, uputili su želje za zdravlje, snagu i blagosloven nastavak arhipastirskog služenja Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Daleko od gradske gužve, domaćinstvo "Stari hrast" čuva ukuse ovog kraja kroz domaće namirnice, tradicionalna jela i atmosferu kakva se danas retko pronalazi.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Ova posebna varijanta omiljenog jela Balkana spaja kukuruzno brašno, jaja, mleko, mast i kajmak u bogat i sočan obrok, koji budi uspomene na detinjstvo i miris toplog doma.
Od pastirskih ognjišta do svečanih trpeza – saznajte kako da pripremite jedno od najčuvenijih jela sa Durmitora, koje je vekovima hranilo porodice i okupljalo goste.
Otkrijte tajne autorke „Velikog srpskog kuvara“ i pripremite autentičan ajvar za manje od dva sata – jednostavno, brzo i sa neodoljivim ukusom, pogodan i za dane posta na ulju.
Daleko od gradske gužve, domaćinstvo "Stari hrast" čuva ukuse ovog kraja kroz domaće namirnice, tradicionalna jela i atmosferu kakva se danas retko pronalazi.
Recept iz istočne Srbije prenosio se usmenim putem generacijama, a tajna ovog specijaliteta krije se u sporom kuvanju ovčetine, praziluka i kukuruznog brašna.
Policija sumnjiči 29-godišnjeg muškarca za krađu iz Sabornog hrama Svete Trojice, a pažnju javnosti privukao je snimak na kojem se vidi njegova navodna ravnodušnost dok zna da ga neko snima.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Tumačeći apostolske reči da sud počinje od "kuće Božje", Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o stradanju, pokajanju i poruci koju svako može da prepozna u tuđim iskušenjima.
Daleko od gradske gužve, domaćinstvo "Stari hrast" čuva ukuse ovog kraja kroz domaće namirnice, tradicionalna jela i atmosferu kakva se danas retko pronalazi.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Pankratija po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveta Marija Magdalena Mironosica. Katolička crkva obeležava blagdan Svete Marije Magdalene, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.