U vremenu kada se trpeza nije merila bogatstvom već dušom domaćina, jelo od jagnjetine i pasulja krasilo je praznične dane metohijskih kuća – donosimo autentičan recept koji čuva toplinu predanja i sećanje na zajedništvo oko stola.
Na Kosovu i Metohiji, gde vekovima zajedno rastu divlja nana i bosiljak, a svaki kamen pamti korake predaka, jela se ne pripremaju samo da nahrane telo, već i da očuvaju duh doma, ognjišta i vere. Među takvim jelima, posebnu toplinu i svečanost nosi jagnjetina sa pasuljem — starinsko, zaboravljeno jelo koje se nekada služilo za velike praznike, liturgijske svetkovine i saborne dane.
U ovom jelu susreću se skromnost pasulja i raskošan ukus jagnjećeg mesa, a svaki zalogaj podseća na gostoprimstvo domaćina i radost zajedničke trpeze. U nastavku vam donosimo originalni recept, kakav se spremao u metohijskim domovima, sa nadom da će i u vašoj kuhinji zamirisati predanje koje spaja pokolenja.
Sastojci:
1 kg jagnjećeg mesa
250 g pasulja
100 g suve slanine
2 glavice crnog luka
2–3 čena belog luka
1/2 šoljice kuvanog paradajza
malo soli
malo bibera
2–3 lovorova lista
1/2 šoljice ulja
Shutterstock/Arkadiusz Fajer
Tradicionalno kosovsko jelo - jagnjetina sa pasuljem
Priprema:
Za ovo jelo, vreme i strpljenje su najvažniji sastojci. Pasulj najpre očistite i stavite da se kuva u hladnoj vodi, dok ne pusti žućkastu boju. Tu prvu vodu obavezno prospite, a pasulj prelijte novom, toplom vodom. Dodajte očišćeni crni luk i kuvajte dok zrna ne omeknu – treba da budu mekana, ali ne da se raspadaju. Potom procedite pasulj, ali vodu u kojoj se kuvao sačuvajte.
U posebnoj šerpi jagnjetinu isecite na veće kocke, posolite i propržite na ulju dok ne porumeni. Dodajte tanko sečenu suvu slaninu i propržite sve zajedno, dok ne zamiriše na domaću kuhinju. Zatim preko mesa i slanine sipajte oceđeni pasulj, dodajte paradajz, sitno stucani beli luk, lovor i biber.
Zalijte sve sačuvanom vodom od pasulja – taman toliko da sve ogrezne. Pokrijte i stavite u prethodno zagrejanu rernu da se lagano krčka. Povremeno proveravajte ukus i po potrebi dosolite. Jelo je gotovo kada pasulj potpuno omekša, a tečnost se zgusne u prirodni, mirisni saft.
Poslužite toplo, uz sezonsku salatu, domaći hleb ili komad pogače – i neka vas prvi zalogaj podseti na dane kada se hrana delila s ljubavlju, a ognjište bilo srce svakog doma.
Donosimo recept iz zaboravljene knjige „Kosovske kuhinje“ za mirisni pilav od jagnjetine i suvog grožđa, koji spaja ukus detinjstva, domovine i tihe molitve uz ognjište.
Ovo tradicionalno jelo iz srca zapadne Srbije, pripremljeno po starinskom receptu, krije miris ognjišta, utehu majčinih ruku i letnje uspomene koje greju dušu.
Otkrivamo vam tradicionalni način pripreme starog jela iz Šumadije, koje i danas miriše iz manastirskih trpezarija i zbog kojeg će svako tražiti još jedan tanjir.
Saznajte kako se priprema tradicionalna jagnjeća kapama sa spanaćem, koja budi nostalgiju za detinjstvom, bakinom kuhinjom i prazničnom tišinom pred ikonama.
Stari srpski recept za umak od belog luka vraća toplinu detinjstva i mirise posta na trpezu. Pravi se brzo, od jednostavnih sastojaka, a uz jedno malo prilagođavanje – postaje i posno čudo koje oplemenjuje svaki zalogaj.
Desetine hiljada vernika u Moskvi obeležile su krštenje Rusi, a poglavar Ruske pravoslavne crkve poručio da narod bez duhovnih temelja sam sebe uništava.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Ne treba vam ništa skupo: od krompira, povrća i malo sira nastaje nezaboravno starinsko jelo koje se u različitim krajevima drugačije zove, ali svuda miriše na dom, tradiciju i ljubav.
Napravite najmekše pecivo bez kvasca, gotovo za manje od pola sata — testo koje se ne čeka, a mami mirisom, ukusom i uspomenama na bake, jutra pod ćebetom i dom koji diše ljubavlju.
Vranjanski propeć nije samo omiljeni doručak naših baka, već i ukus koji vraća mirise ognjišta, dedine ruke u brašnu i toplinu jutra kroz pendžer u kome se prvi dim meša sa pesmom.
U doba kada se hleb pravio na metre, a nijedna mrvica nije završavala u kanti, domaćice su stvarale jela iz ničega. Otkrijte kako se od jučerašnjeg hleba priprema topla čorba koja i danas greje srce — jednostavno, štedljivo i neodoljivo.
Stari srpski recept za umak od belog luka vraća toplinu detinjstva i mirise posta na trpezu. Pravi se brzo, od jednostavnih sastojaka, a uz jedno malo prilagođavanje – postaje i posno čudo koje oplemenjuje svaki zalogaj.
Otkrijte kako se priprema ova starinska pita – mirisna, slojevita i bogata, onako kako se nekada spremala posle liturgije, za okupljanje oko trpeze koja je bila svetinja doma.
Protojerej-stavrofor Branko Ćurčin iz „Zemlje živih“ govori o tome zašto zavisnici moraju da prođu kroz pakao bola da bi pronašli smisao, veru i svoj put ka slobodi.
Na lokalitetu crkve Bogorodice Hvostanske, unutar zaštićene zone, održan je obred bez blagoslova Srpske pravoslavne crkve, uz poruke mržnje prema pravoslavnim Srbima.
Istakao značaj praznika Sabora bestelesnih sila okupljenih oko Svetoga arhanđela Gavrila, blagovesnika Blage vesti o rođenju Sina Božjega i spasitelja našeg Isusa Hrista.
U vremenu kada se trpeza nije merila bogatstvom već dušom domaćina, jelo od jagnjetine i pasulja krasilo je praznične dane metohijskih kuća – donosimo autentičan recept koji čuva toplinu predanja i sećanje na zajedništvo oko stola.
U besedi za utorak 8. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome koji je uslov da smrtnik primi nebesku milost i kako se oslobađanjem od telesnih strasti otvaraju vrata večnom miru i blagodati — poruka koja menja pogled na život i veru.