U vremenu kada se trpeza nije merila bogatstvom već dušom domaćina, jelo od jagnjetine i pasulja krasilo je praznične dane metohijskih kuća – donosimo autentičan recept koji čuva toplinu predanja i sećanje na zajedništvo oko stola.
Na Kosovu i Metohiji, gde vekovima zajedno rastu divlja nana i bosiljak, a svaki kamen pamti korake predaka, jela se ne pripremaju samo da nahrane telo, već i da očuvaju duh doma, ognjišta i vere. Među takvim jelima, posebnu toplinu i svečanost nosi jagnjetina sa pasuljem — starinsko, zaboravljeno jelo koje se nekada služilo za velike praznike, liturgijske svetkovine i saborne dane.
U ovom jelu susreću se skromnost pasulja i raskošan ukus jagnjećeg mesa, a svaki zalogaj podseća na gostoprimstvo domaćina i radost zajedničke trpeze. U nastavku vam donosimo originalni recept, kakav se spremao u metohijskim domovima, sa nadom da će i u vašoj kuhinji zamirisati predanje koje spaja pokolenja.
Sastojci:
1 kg jagnjećeg mesa
250 g pasulja
100 g suve slanine
2 glavice crnog luka
2–3 čena belog luka
1/2 šoljice kuvanog paradajza
malo soli
malo bibera
2–3 lovorova lista
1/2 šoljice ulja
Shutterstock/Arkadiusz Fajer
Tradicionalno kosovsko jelo - jagnjetina sa pasuljem
Priprema:
Za ovo jelo, vreme i strpljenje su najvažniji sastojci. Pasulj najpre očistite i stavite da se kuva u hladnoj vodi, dok ne pusti žućkastu boju. Tu prvu vodu obavezno prospite, a pasulj prelijte novom, toplom vodom. Dodajte očišćeni crni luk i kuvajte dok zrna ne omeknu – treba da budu mekana, ali ne da se raspadaju. Potom procedite pasulj, ali vodu u kojoj se kuvao sačuvajte.
U posebnoj šerpi jagnjetinu isecite na veće kocke, posolite i propržite na ulju dok ne porumeni. Dodajte tanko sečenu suvu slaninu i propržite sve zajedno, dok ne zamiriše na domaću kuhinju. Zatim preko mesa i slanine sipajte oceđeni pasulj, dodajte paradajz, sitno stucani beli luk, lovor i biber.
Zalijte sve sačuvanom vodom od pasulja – taman toliko da sve ogrezne. Pokrijte i stavite u prethodno zagrejanu rernu da se lagano krčka. Povremeno proveravajte ukus i po potrebi dosolite. Jelo je gotovo kada pasulj potpuno omekša, a tečnost se zgusne u prirodni, mirisni saft.
Poslužite toplo, uz sezonsku salatu, domaći hleb ili komad pogače – i neka vas prvi zalogaj podseti na dane kada se hrana delila s ljubavlju, a ognjište bilo srce svakog doma.
Donosimo recept iz zaboravljene knjige „Kosovske kuhinje“ za mirisni pilav od jagnjetine i suvog grožđa, koji spaja ukus detinjstva, domovine i tihe molitve uz ognjište.
Ovo tradicionalno jelo iz srca zapadne Srbije, pripremljeno po starinskom receptu, krije miris ognjišta, utehu majčinih ruku i letnje uspomene koje greju dušu.
Otkrivamo vam tradicionalni način pripreme starog jela iz Šumadije, koje i danas miriše iz manastirskih trpezarija i zbog kojeg će svako tražiti još jedan tanjir.
Saznajte kako se priprema tradicionalna jagnjeća kapama sa spanaćem, koja budi nostalgiju za detinjstvom, bakinom kuhinjom i prazničnom tišinom pred ikonama.
Stari srpski recept za umak od belog luka vraća toplinu detinjstva i mirise posta na trpezu. Pravi se brzo, od jednostavnih sastojaka, a uz jedno malo prilagođavanje – postaje i posno čudo koje oplemenjuje svaki zalogaj.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Sabrani verni narod zajedno sa državnim zvaničnicima u tišini i molitvi odali poštovanje stradalima dok su patrijarhove reči o miru i jedinstvu dirnule srca svih prisutnih.
Na Mitrovdanske zadušnice vernici se sabiraju u molitvi za svoje upokojene, a paroh budvanski otac Slobodan Lukić podseća da pravu vrednost ovog dana ne čine običaji ni sujeverje, već molitva, liturgija i sećanje.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Ne treba vam ništa skupo: od krompira, povrća i malo sira nastaje nezaboravno starinsko jelo koje se u različitim krajevima drugačije zove, ali svuda miriše na dom, tradiciju i ljubav.
Napravite najmekše pecivo bez kvasca, gotovo za manje od pola sata — testo koje se ne čeka, a mami mirisom, ukusom i uspomenama na bake, jutra pod ćebetom i dom koji diše ljubavlju.
Vranjanski propeć nije samo omiljeni doručak naših baka, već i ukus koji vraća mirise ognjišta, dedine ruke u brašnu i toplinu jutra kroz pendžer u kome se prvi dim meša sa pesmom.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Sabrani verni narod zajedno sa državnim zvaničnicima u tišini i molitvi odali poštovanje stradalima dok su patrijarhove reči o miru i jedinstvu dirnule srca svih prisutnih.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
U besedi za 21. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da samo Bog ostaje živ i krepak, a da svaka duša prepoznaje tu istinu u sopstvenoj žeđi.
Podvižnik iz skita Svetog Andreja kaže kako 33 jedinstvena sastojka u miru moštiju Svetog Dimitrija i ikona Bogorodice Malevske potvrđuju prisustvo Duha Svetoga i vekovima čudesno isceljuju vernike.