Kosovski pilav sa jagnjetinom nije samo jelo — to je tihi svedok porodičnih slava, prazničnih trpeza i ukusa koji se pamti kroz generacije.
U domovima onih koji korene vuku s blagoslovene kosovsko-metohijske zemlje, miris kosovskog pilava sa jagnjetinom budi sećanja dublja od svakodnevnog — sećanja na nedeljna sabranja, krštenja, krsne slave, vaskršnje trpeze i tihu radost kada se okuplja porodica pod ikonama i kandilom. Ovo jelo, iako jednostavno po sastavu, u sebi nosi slojeve tradicije, ljubavi i čestitosti domaćinskog stola. Nije slučajno što se baš kosovski pilav često priprema za praznike — njegova punoća ukusa, nežnost jagnjetine i topla slast suvog grožđa kao da govore jezikom svetkovine. U njemu je utkano ono što pravoslavni čovek zna: da je svaka trpeza blagoslov, a svako zajedništvo — dar.
Sastojci:
800 g jagnjetine (bez kostiju)
1 manja šoljica ulja
300 g pirinča
3 glavice crnog luka
2 čena belog luka
100 g suvog grožđa
so
biber
shutterstock.com/Elena Shashkina
Kosovski pilav pripremljen po starom receptu
Priprema:
Koristite jagnjeće meso bez kostiju, isečeno na umerene komade koji lako staju u kašiku. Na zagrejanom ulju propržite meso tek toliko da uhvati zlatnu boju, pa ga potom nalijte vodom. Posolite, pobiberite i dodajte sitno seckani crni i beli luk. Dinstajte na umerenoj temperaturi dok meso ne omekša i ne upije mirise domaćih sastojaka. Zatim dodajte opran pirinač i nastavite sa dinstanjem, uz povremeno dolivanje tople vode. Kada se sve sjedini, umešajte suvo grožđe i dinstajte još petnaestak minuta. Na kraju, prebacite jelo u rernu i pecite dok se na površini ne uhvati blago rumena korica. Poslužite toplo, uz sezonsku salatu i spokoj porodične trpeze.
U vremenu kada se trpeza nije merila bogatstvom već dušom domaćina, jelo od jagnjetine i pasulja krasilo je praznične dane metohijskih kuća – donosimo autentičan recept koji čuva toplinu predanja i sećanje na zajedništvo oko stola.
Kad bi prehlada oborila ukućane, domaćice su posezale za ovim receptom — jednostavna, ali moćna pileća supa s kukuruznim brašnom i kajmakom obnavljala je snagu, grejala telo i vraćala osmeh na lice.
Zaboravljen recept sačuvan tek u ponekoj rukom pisanoj požuteloj beležnici. otkriva kako se od nekoliko sastojaka, uz malo strpljenja i mnogo ljubavi, sprema ručak koji vraća mir u dušu – baš onako kako su ga nekada pripremale naše bake u vreme posta.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
U svakoj pravoslavnoj kući hleb ima posebno mesto, a ovaj stari recept sa jajima i kačkavaljem podseća nas zašto se nekada verovalo da je greh baciti i koricu.
Komadi uvijenih kora ređaju se uspravno, a hladan sirup dodaje se tek kada se kolač polako osuši u rerni; postoji i verzija sa tiritom, starinskom smesom od jaja i brašna.
Posle zdravstvenih problema, starici je potrebna je svakodnevna pomoć, a porodica traži način da joj obezbedi odgovarajuću negu; sveštenik Viktor Nikišov ukazao je na ono što u takvoj situaciji treba uzeti u obzir.
Donosimo recept iz zaboravljene knjige „Kosovske kuhinje“ za mirisni pilav od jagnjetine i suvog grožđa, koji spaja ukus detinjstva, domovine i tihe molitve uz ognjište.
Ovo jelo od jagnjetine, pasulja i suve slanine kuvalo se polako i po tačno utvrđenom običaju - recept sačuvan kroz generacije i danas budi sećanja na pravu domaću kuhinju.
Stari recept sa Kosova i Metohije vremenom je dobio posebnu verziju u beogradskim kuhinjama, pa je nastalo zasitno i mirisno jelo koje mnoge podseća na nedeljne ručkove, pun sto i ukuse kakvi se danas retko sreću.
Komadi uvijenih kora ređaju se uspravno, a hladan sirup dodaje se tek kada se kolač polako osuši u rerni; postoji i verzija sa tiritom, starinskom smesom od jaja i brašna.
Njihov život obeležili su vera, molitva i strpljenje, a nakon više decenija bezdetnosti, u dubokoj starosti dobili su kćerku koja će postati majka Gospoda Isusa Hrista.
Na praznik Rođenja Presvete Bogorodice, posle svete liturgije i lomljenja slavskog kolača, vernici su prošli ulicama grada moleći se za mir, zdravlje i napredak.
U besedi za utorak 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički kroz Hristove reči pokazuje zašto ni dela, Sveto Pismo i svedočanstvo Oca nisu dovoljni čoveku koji odbija da poveruje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete pravedne Joakima i Anu po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Foka. Katolička crkva obeležava Svetog Tomu od Vilanove, kao i Svetog Mauricija i njegove drugove, mučenike, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.