Od suvih smokava i grožđica do limunske glazure, otkrivamo kako da vaš božićni hleb bude ukras i simbol porodične topline i vere.
Za katolike širom Balkana, Božić je više od praznika - porodično okupljanje u kome hleb zauzima posebno mesto. Od Slovenije do Grčke, različite zajednice na svoj način prepliću verske i kulturne prakse kroz svečano pečene hlebove koji stoje na božićnoj trpezi kao znak gostoprimstva, blagoslova i nade.
U pravoslavnim domaćinstvima, tradicionalna česnica - okrugli božićni hleb često obogaćen skrivenim novčićem – deli se među članovima porodice uz molitvu i simboliku zajedništva i blagostanja u godini pred nama; veruje se da onaj ko nađe novčić u svom parčetu dočekuje sreću i obilje.
U katoličkoj tradiciji, iako se običaji razlikuju po regijama, Božić je takođe vreme kada se hleb kao univerzalni znak hrišćanske gozbe i zajedništva posvećuje i deli, dok obredi poput deljenja božićnih opłatki (tanašnih hlebnih oblata) simbolizuju pomirenje i jedinstvo unutar porodice i zajednice.
Sastojci
150 g lešnika
120 g suvih smokava
120 g suvih šljiva
150 g grožđica (svetlih)
70 g suvih brusnica
2 kašike ruma ili voćnog likera
3 jaja
1 kesica vanilin šećera
120 g šećera
1 kesica limun šećera
1 kašičica praška za pecivo
50 g finog jestivog skroba
120 g pšeničnog oštrog brašna
¼ kašičice mlevenog cimeta
Foto: Freepik
Slatki božićni hleb
Priprema
Lešnike grubo iseckajte, a smokve i suve šljive naseckajte na kockice. Grožđice i brusnice potopite u rum. Jaja, šećer, vanilin šećer i limun šećer umutite penasto, a zatim dodajte cimet, brašno pomešano sa skrobom i praškom za pecivo. Dodajte pripremljeno suvo voće i sve polako sjedinite. Duguljasti kalup (30×11 cm) obložite papirom za pečenje i sipajte pripremljenu smesu. Odmah stavite u prethodno zagrejanu rernu na 180°C i pecite oko 60 minuta. Ohlađen božićni hleb po želji ukrasite, narežite na kriške i poslužite.
Savet
Božićni hleb odlično se dopunjuje limunskom glazurom.
Sporo krčkano od pšenice i mesa, ovo jelo donosilo je miris praznika u domove pravoslavnih, katoličkih i muslimanskih porodica i ostalo simbol okupljanja za istom trpezom.
Ova tradicionalna poslastica nekada je bila simbol porodičnih nedeljnih ručkova posle liturgije - priprema se lako, od sastojaka koje svaka kuća ima, a ukusom greje dušu.
Ovaj tradicionalni kolač, nekada nezaobilazan na prazničnim trpezama, spaja tanke kore, domaći pekmez od šljiva i orahe u savršen spoj ukusa - brzo i lako se priprema, baš kao što su ga radile naše bake.
Ova tradicionalna pita sa mesom i sušenom ovčetinom krasila je nedeljne trpeze u planinskim domaćinstvima, šireći miris koji budi uspomene i donosi osećaj zajedništva.
Ova nenametljiva, a raskošna poslastica spaja orahe, puter i nežne kore u "ružice" koje prizivaju detinjstvo i porodična okupljanja, a priprema je jednostavna čak i za početnike u kuhinji.
Jednostavno pripremljeno, a bogato aromama, ovaj praznični specijalitet spaja vekovne običaje, miris pečenog luka i maslinovo ulje na trpezama gde se slavi dolazak Božića.
U besedi za četvrtak 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zbog čega zemaljska dobra ne mogu da daju trajnu sitost i zašto je prava glad ona koja vodi ka Bogu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnu Teodoru Aleksandrijsku po starom kalendaru, dok se po novom praznuju Sveta prvomučenica Tekla i Sveti Siluan Atonski. Katolička crkva obeležava Gospu od Otkupljenja, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.
U doba kada se hleb pravio na metre, a nijedna mrvica nije završavala u kanti, domaćice su stvarale jela iz ničega. Otkrijte kako se od jučerašnjeg hleba priprema topla čorba koja i danas greje srce — jednostavno, štedljivo i neodoljivo.
U pravoslavnoj tradiciji hleb je svetinja koja se poštuje kao plod rada i blagoslova. Iz tog odnosa nastali su starinski recepti poput uštipaka od bajatog hleba koji vraćaju miris doma i podsećaju na vreme bez bacanja hrane.
Komadi uvijenih kora ređaju se uspravno, a hladan sirup dodaje se tek kada se kolač polako osuši u rerni; postoji i verzija sa tiritom, starinskom smesom od jaja i brašna.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Četvorodnevno putovanje obuhvatiće Pariz, Sen Deni, Lurd i Mec, gde će pontifik učestvovati na međureligijskom susretu, obratiti se državnicima i služiti misu u Katedrali Svetog Stefana.