U duhu hrišćanske ljubavi, poglavar Srpske pravoslavne crkve prevazilazi kalendarske razlike i Hristovo Rođenje čestita svima – od pravoslavnih patrijarha do pape i crkvenih velikodostojnika u Srbiji.
Božić se ne prepoznaje samo po datumu u kalendaru, već po reči koja se u tom danu upućuje drugome. Upravo tom logikom vođena je božićna čestitka patrijarha Porfirija, koja ove godine nije bila puka formalnost, već jasno svedočanstvo hrišćanske otvorenosti i spremnosti na susret. Obraćajući se onima koji Rođenje Hristovo slave po gregorijanskom kalendaru, poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao je poruku koja prevazilazi razlike i podseća na zajednički temelj vere.
Čestitke pravoslavnim predstojateljima i patrijarsima širom sveta
Patrijarh srpski Porfirije uputio je čestitke predstojateljima pomesnih Pravoslavnih Crkava, papi rimskom Lavu, predstavnicima tradicionalnih Crkava u Republici Srbiji, kao i svim vernicima koji Roždestvo Hristovo proslavljaju po gregorijanskom kalendaru. Time je još jednom potvrđena spremnost Srpske pravoslavne crkve da Božić posmatra kao praznik zajedničke radosti, a ne kao povod za razdvajanje.
Foto: SPC
Patrijarh srpski Porfirije
Posebne božićne čestitke patrijarh Porfirije uputio je patrijarsima: carigradskom Vartolomeju, aleksandrijskom i sve Afrike Teodoru, antiohijskom i svega Istoka Jovanu, rumunskom Danilu i bugarskom Danilu. Među adresatima su i arhiepiskopi kiparski i Nove Justinijane Georgije, atinski i sve Jelade Jeronim, kao i tiranski i sve Albanije Jovan. Ovim činom naglašena je duhovna povezanost Pravoslavne crkve, bez obzira na razlike u liturgijskom kalendaru.
Poruka jedinstva i dijaloga među hrišćanima u Srbiji
Čestitke su upućene i poglavarima i predstavnicima drugih hrišćanskih zajednica. Patrijarh Porfirije obratio se papi rimskom Lavu, apostolskom nunciju u Republici Srbiji nadbiskupu Santu Ganđemiju, nadbiskupu beogradskom kardinalu Ladislavu Nemetu, kao i biskupima Subotice, Srema i Zrenjanina – Ferencu Fazekašu, Fabijanu Svalini i Mirku Štefkoviću. Na spisku primalaca našli su se i predstavnici protestantskih i grkokatoličkih zajednica: biskup Reformatske hrišćanske crkve u Srbiji Beli Halas, biskup Slovačke evangelističke crkve a. v. Jaroslav Javornik, zamenik biskupa Evangeličke hrišćanske crkve a. v. Gabor Dolinski, biskup krsturski Đura Džudžar, kao i apokrisijar arhiepiskopa kenterberijskog, prečasni Robin Foks.
Ovakav obim i širina božićne čestitke svedoče o jasnoj poruci: Hristovo Rođenje nije zatvoreno u granice jedne tradicije, već je upućeno svakom čoveku dobre volje. U tome se ogleda i stav patrijarha Porfirija – da se vera ne potvrđuje podizanjem zidova, već spremnošću na dijalog, međusobno poštovanje i miran susret.
Božićna reč poglavara Srpske pravoslavne crkve, upućena onima koji praznik slave po gregorijanskom kalendaru, ostaje svedočanstvo da razlike u datumu ne umanjuju suštinu praznika. Naprotiv, one mogu biti prilika da se Hristova poruka mira, ljubavi i nade čuje snažnije i dalje.
Od Sampsona koji je pobedio hiljade neprijatelja, preko proroka Ilije koji je vaskrsavao mrtve, do Svetog Jovana Krstitelja – otkrijte tajnu četrdesetodnevnog posta i njegovu duhovnu snagu.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celini, protojerej Slobodan Lukić kroz svedočanstva Svetog Jovana Zlatoustog i vizantijske tipike objašnjava nastanak, razvoj i današnje ustrojstvo Božićnog posta u pravoslavnoj crkvi.
Zašto ljudi vole da traže znakove u snovima, datumima i običajima, gde se nalazi granica između simbola i sujeverja i zbog čega Crkva upozorava da svetinje ne mogu biti "magijska zaštita".
Većina ga je videla bezbroj puta na ikonama, kupolama i bogoslužbenim predmetima, ali retko ko zna kako je ovaj drevni simbol postao jedno od najvažnijih znamenja pravoslavlja.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Dok nevreme i dalje otežava dolazak poklonika, svetogorski manastiri slave praznik Rođenja Hristovg celonoćnim bdenjima, psalmodijama i pridržavanjem stroge monaške discipline, nastavljajući vekovnu tradiciju.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Uz podršku Eparhije timočke i domaćina iz Grčke, porodice su devet dana uživale na obalama Egejskog mora, obilazile svetinje Olimpijske regije i iz Soluna ponele uspomene koje će dugo pamtiti.
Nakon pomena postradalima na Kosovu polju i vojnicima sa Sočanskog fronta, episkop je govorio o smislu sećanja na junake, ljubavi prema bližnjima i značaju očuvanja svetinja za buduće naraštaje.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Sampson Stranoprimac. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ćirila Aleksandrijskog i Svetog Ladislava, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik
Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.