Gogolj je kasnije i pisao o onome što se desilo na Krfu.
Danas slavimo Svetog Spiridona, jednog od najvećih čudotvoraca u istoriji Crkve. Njegova čuda su brojna i poznata širom pravoslavnog sveta, a o jednom od njih svedočio je čak i veliki ruski pisac Nikolaj Vasiljevič Gogolj, posle čega je jedva došao sebi.
O ovom čudu Gogolj je govorio prilikom jedne posete Optinskoj pustinji, kada je duhovniku i bratiji ispričao događaj kojem je prisustvovao tokom putovanja u inostranstvo, na grčko ostrvo Krf. Kasnije je o njemu i pisao.
Toga dana, kada je Gogolj došao na poklonjenje Svetom Spiridonu, verni narod je, kao i svake godine na praznik svetitelja, s velikom svečanošću nosio mošti Svetog Spiridona u litiji oko grada Krfa. Sa strahopoštovanjem i dubokim trepetom, ljudi su prilazili svetim moštima.
Printscreen/Youtube/Televizija Hram
Sveti Spiridon Čudotvorac
Među prisutnima se, međutim, našao i jedan engleski putnik, odrastao u duhu protestantskog racionalizma i skepticizma. On je sebi dopustio da primeti da su, navodno, na leđima Svetog Spiridona napravljeni prorezi i da je telo balsamovano, pokušavajući time da objasni ono što prevazilazi ljudski razum.
U želji da se lično uveri u svoje tvrdnje, Englez se sasvim približio moštima. I tada se, na zaprepašćenje svih prisutnih, a ponajviše samog Engleza, dogodilo čudo:
Sveti Spiridon se podigao iz ćivota, okrenuo leđa tom "idejnom nasledniku apostola Tome" i rekao:
- Ajde, prijatelju, potraži svoje proreze.
Sudbina tog Engleza ostala je nepoznata, ali je ceo ovaj događaj duboko potresao Gogolja, ostavivši snažan trag u njegovoj duši i veri.
Prisećajući se ove priče, Gogolj je kasnije pisao:
- Gospode, za mene je to bio najveći potres u životu. Kroz staklo sam veoma dobro uspeo da razaznam lice svetitelja. Njegove crte sasvim prepoznatljive, odlično očuvana kosa i belosnežni zubi. Koža malo naborana i potamnela, ali je sačuvala formu. Telo Svetog Spiridona ima stalnu temperaturu 36,6 stepeni. Njemu rastu nokti i kosa. I, što je najčudnije, odeća koja mu je obučena menja se svakih pola godine zato što se haba kao da ne leži u ćivotu, već hoda. Čuvar ćivota je pričao da se dešava da ključ ne može da otvori bravu ćivota. I tada sveštenici znaju - svetitelj jednostavno nije u ćivotu, već hoda po ostrvu.
Na praznik Rođenja Presvete Bogorodice, manastir u Bua Saleru postao je duhovno utočište pravoslavnih vernika iz čitave Evrope, ujedinjenih u molitvi, radosti i ljubavi.
Na današnji dan se sa poštovanjem sećamo Stefana Prvovenčanog – prvog srpskog kralja, ktitora, mirotvorca i sina svetitelja, koji je krunisao veru svoga naroda.
Društvene mreže, pa i neki sajtovi, puni su „pravila“ koja se predstavljaju kao pravoslavna tradicija. Otkud toliko zabrana, zašto ih ljudi prihvataju kao istinu i šta zapravo poručuje Crkva o postu, praznicima i hrani?
Nešad Durmić iz susednog sela podržao je podizanje pravoslavne crkve brvnare u Priboju, a njegov gest postao je primer dobrosusedstva, poštovanja i pomoći koja prevazilazi verske razlike.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Onufrija Velikog po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobna mučenica Febronija. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Vilijama, opata, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Vartolomeja i Varnavu po starom i Rođenje Svetog Jovana Krstitelja po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava Rođenje Svetog Jovana Krstitelja, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Posetioci će 27. i 28. juna moći besplatno da vide najstariju sačuvanu srpsku ćiriličnu rukopisnu knjigu, dragoceni spomenik duhovnosti, pismenosti i umetnosti koji se retko izlaže javnosti.
U pouci za petak 4. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohriski i Žički upozorava na opasnost pogrešnih izbora i podseća da se vrednost puta vidi po cilju kojem vodi, a ne po prolaznom uspehu.