VELIKA SVEČANOST U FRANCUSKOJ: Obeležena slava đaka Srpske dopunske škole u Marseju
Istog dana osvećenjem slavskog kolača i svetosavskom priredbom molitveno je proslavljen Sveti Sava, slava đaka Srpske dopunske škole u Marseju.
Na praznik Rođenja Presvete Bogorodice, manastir u Bua Saleru postao je duhovno utočište pravoslavnih vernika iz čitave Evrope, ujedinjenih u molitvi, radosti i ljubavi.
Na Malu Gospojinu, u manastiru Rođenja Presvete Bogorodice u francuskom mestu Bua Saler, vernici iz raznih krajeva Evrope sabrali su se oko oltara u liturgijskom jedinstvu i molitvenoj radosti.
Svetu liturgiju je, uz sasluženje brojnih sveštenika iz više pravoslavnih crkava, služio njegovo preosveštenstvo episkop pariski i zapadnoevropski Justin, dok je načalstvovao i episkop Simeon, vikar arhiepiskopa Jovana – poglavara Arhiepiskopije parohija ruske tradicije u Zapadnoj Evropi. Prisutni su bili i sveštenici iz Grčke, Rusije, Srbije i drugih pravoslavnih naroda, što je ovom prazniku dalo još snažniji duh saborne Crkve Hristove.
Praznično svetkovanje otpočelo je još uoči praznika svečanim večernjim bogosluženjem i bdenijem, u kojem su se uz pesmu, tamjan i molitvu pripremala srca za liturgiju.
Jedan od najlepših trenutaka slavskog dana bilo je osvećenje novog freskopisa u manastirskoj crkvi, koji je tokom ove godine u potpunosti završen uz pomoć vernika i darodavaca. Novi freskopis, oslikan u duhu vizantijske tradicije, prikazuje ključne momente iz života Presvete Bogorodice, kao i Hristove praznike i svetitelje, služeći kao tihi propovednici večne istine svima koji u crkvu uđu.
Episkop Justin je u besedi naglasio da freskopis nije samo ukras hrama, već i „ikona Carstva Božijeg“ i poziv svima da pogled usmere ne samo na zidove, već i na dubinu svoga srca.
– Neka ove freske budu podsetnik da nas Bog nikada ne ostavlja, i da nas sveti Njegovi vode molitvama ka spasenju – poručio je vladika, pozivajući vernike da ne zaborave da je svaka crkva, pa i ova u Francuskoj, deo istog tela Hristovog.
Po završetku liturgije, osvećeni su slavski kolač i žito, uz pesmu i molitvu, a zatim je usledila trpeza ljubavi, koju su sa radošću pripremili kumovi slave i sestre manastira. Bratska atmosfera i duhovno zajedništvo pretočili su se u razgovore, pesmu i osmehe – svedočanstvo istinske vere i ljubavi koja prevazilazi granice jezika i nacija.
Manastir Rođenja Presvete Bogorodice u Bua Saleru postao je prepoznatljivo mesto duhovnog okupljanja pravoslavnih vernika iz Zapadne Evrope. Praznik Male Gospojine još jednom je potvrdio značaj ovakvih svetilišta kao prostora molitve, zajedništva i vere koja se živi i prenosi, ne samo kao tradicija, već kao svakodnevna potreba savremenog čoveka.
Istog dana osvećenjem slavskog kolača i svetosavskom priredbom molitveno je proslavljen Sveti Sava, slava đaka Srpske dopunske škole u Marseju.
Monasi su prijavili oštećenja na srpskoj carskoj lavri, Dohijaru i Iveronu, dok stručnjaci naglašavaju da se podrhtavanja tla mogu nastaviti, ali bez opasnosti po život i liturgijski život Svete gore.
Jutro na Svetoj gori bilo je ispunjeno neobičnim podrhtavanjem zemlje koje je potreslo manastire i probudilo srca monaha.
Dok se zidovi hrama pretvaraju u mete vandala, Srbi u ovoj enklavi žive u stalnom strahu, a iz Kancelarije za KiM upozoravaju da Priština želi da iskoreni njihovo prisustvo na Kosovu i Metohiji.
Arheolozi potvrđuju da svetinja nije benediktinski samostan, već prostor sa antičkim korenima i tajanstvenim grobovima koji vekovima čuvaju duhovnu snagu Hercegovine.
Patrijarh srpski Porfirije uputio je čestitku povodom Roš Ašane, izražavajući poštovanje i pozivajući na mir, dijalog i zajedništvo u ovim izazovnim vremenima.
Vernici su se sabrali u crkvi Svetih Joakima i Ane kako bi proslavili krsnu slavu, dok je patrijarh istakao prisustvo Božje blagosti i čuda u svakodnevnom životu.
U redovima za pričešže čekalo se više od sat vremena, vernici su dobili blagoslov i poruku igumana Dimitrija da je Tumane postalo duhovna bašta u vremenu smutnje i otuđenosti.
U Vrtu časti na Povlenu, vladika Isihije i akademik Matija Bećković otkrili su skulpturu Svetog Vladike Nikolaja, simbol nade i jedinstva srpskog naroda u teškim vremenima.
Od Svetog Jovana Kronštatskog do Starca Emilijana – saznajte zašto ni najveći svetitelji nisu mogli uvek prosuditi ljudska srca i kako čistota duše otvara pogled na istinsku prirodu ljudi.
U svojoj besedi za 16. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski I Žički razotkriva zamku lakih užitaka i kako grešni biraju put koji miluje slabosti, dok težina Hristove istine odbija mnoge.
K njima su dovodili bolesnike radi iscelenja.