“PREJEDANJE PROUZROKUJE KOSTOBOLJU, GLAVOBOLJU I OSTALE BOLESTI”: Sveti Grigorije Palama objasnio zašto je post majka zdravlja
Veliki učitelj Crkve upozoravao je da mnoge tegobe ne nastaju zbog uzdržanja, već zbog neumerenosti u hrani.
Pouka velikog duhovnika otkriva kako prepoznati lažne pastire i očuvati veru, čak i kada pobožnost bledi pred zabludama i nasiljem nad duhovnim stadom.
Svako od nas se danas susreće sa situacijama u kojima pobožnost bledi pred moći i interesima pojedinaca - bilo u Crkvi, na poslu ili u društvu. Često se čini da istinske vrednosti gube bitku s površnim autoritetom i lažnom svetovnošću. U takvim trenucima utehu nudi pouka jednog od velikih duhovnika pravoslavlja Prepodobnog Anatolija Optinskog.
- Jeretici će zavladati Crkvom, svuda će postavljati svoje sluge, a pobožnost će biti zanemarena. Ali Gospod neće ostaviti sluge Svoje bez zaštite. On je rekao: "Po plodovima ćete ih poznati", tako i ti po plodovima, to jest po delima jeretika, nastoj da ih razlikuješ od pravih (istinitih) pastira. Ti duhovni lopovi koji razgrabljuju duhovno stado "ne ulaze na vrata u tor ovčiji nego prelaze na drugom mestu", kao što je rekao Gospod, to jest, ući će na nezakonit način, uništavajući nasiljem Božje ustave. Zato ih Gospod naziva razbojnicima (Jn. 10,1) - govorio je Prepodobni Anatolije Optinski.
Ova pouka nas podseća da je vera živa i da se opstanak duhovnosti uvek može prepoznati kroz dela, a ne kroz titule ili pozicije. Pravoslavlje nas uči strpljenju, opreznosti i razlučivanju, podsećajući da će Božja zaštita uvek biti uz one koji čuvaju istinsku pobožnost, čak i kada spoljašnji svet zabludelog autoriteta prividno deluje snažno.

Na 6. času
Knjiga proroka Isaije (26,21; 27,1-9)
21. Jer, gle, Gospod izlazi iz mesta svog da pohodi stanovnike zemaljske za bezakonje njihovo, i zemlja će otkriti krvi svoje niti će više pokrivati pobijenih svojih.
1. Tada će Gospod pokarati mačem svojim ljutim i velikim i jakim levijatana, prugu zmiju, i levijatana, krivuljastu zmiju, i ubiće zmaja koji je u moru. 2. Tada pevajte o vinogradu koji rađa crvenim vinom: 3. „Ja Gospod čuvam ga, u svako doba zalivaću ga; dan noć čuvaću ga da ga ko ne ošteti. 4. Nema gneva u meni; ko će staviti u boj nasuprot meni čkalj i trnje? Ja ću pogaziti i spaliti sve.” 5. Ili neka se uhvati za silu moju da učini mir sa mnom; učiniće mir sa mnom.
6. Jednom će se ukorijeniti Jakov, procvetaće i uzrasti Izrailj, i napuniće vasiljenu plodom. 7. Je li ga udario onako kako je udario one koji njega udaraše? Je li ga ubio onako kako su ubijeni oni koje je ubio? 8. S merom ga je karao, kad ga je odbacio, kad ga je odneo silnim vetrom svojim istočnim. 9. Zato će se tim očistiti bezakonje Jakovljevo i to će biti sva korist što će se uzeti greh njegov kad sve kamenje oltarno razmetne kao razdrobljeno krečno kamenje i ne bude više gajeva ni sunčanih likova,
Na večernji
Prva knjiga Mojsijeva (9,18-29; 10,1)
18. A behu sinovi Nojevi koji izađoše iz kovčega: Sim i Ham i Jafet; a Ham je otac Hanancima. 19. To su tri sina Nojeva, i od njih se naseli sva zemlja. 20. A Noje poče raditi zemlju, i posadi vinograd. 21. I napiv se vina opi se, i otkri se nasred šatora svog. 22. A Ham, otac Hanancima, vide golotinju oca svog, i kaza obojici braće svoje na polju. 23. A Sim i Jafet uzeše haljinu, i ogrnuše je obojica na ramena svoja, i idući natraške pokriše njom golotinju oca svog, licem natrag okrenuvši se da ne vide golotinje oca svog.
24. A kad se Noje probudi od vina, dozna šta mu je učinio mlađi sin, 25. i reče: „Proklet da je Hanan, i da bude sluga slugama braće svoje!” 26. I još reče: „Blagosloven da je Gospod Bog Simov, i Hanan da mu bude sluga! 27. Bog da raširi Jafeta da živi u šatorima Simovijem, a Hanan da im bude sluga!” 28. I požive Noje posle potopa trista i pedeset godina. 29. A svega požive Noje devet stotina i pedeset godina; i umre.
1. A ovo su plemena sinova Nojevijeh, Sima, Hama i Jafeta, kojima se rodiše sinovi posle potopa.
Priče Solomonove (12,23-28; 13,1-9)
23. Pametan čovek pokriva znanje, a srce bezumnih razglašuje bezumlje. 24. Ruka radljiva gospodariće, a lijena će davati danak. 25. Briga u srcu čovečijem obara; a dobra reč razveseljava. 26. Pravedniku je bolje nego bližnjemu njegovu; a bezbožnike zavodi put njihov. 27. Lenjivac neće peći lova svoga, a u vredna je čoveka dobro dragoceno. 28. Na putu pravde život je, i kuda ide staza njena nema smrti.
1. Mudar sin sluša nastavu oca svog; a potsmevač ne sluša ukora. 2. Od ploda usta svojih svaki će jesti dobro, a duša nevaljalih ljudi nasilje. 3. Ko čuva usta svoja, čuva svoju dušu; ko razvaljuje usne, propada. 4. Željna je duša lenjivčeva, ali nema ništa; a duša vrednih ljudi obogatiće se. 5. Na lažnu reč mrzi pravednik; a bezbožnik se mrazi i sramoti. 6. Pravda čuva onoga koji hodi bezazleno; a bezbožnost obara grešnika. 7. Ima ko se gradi bogat a nema ništa, i ko se gradi siromah a ima veliko blago. 8. Otkup je za život čoveku bogatstvo njegovo, a siromah ne sluša pretnje. 9. Videlo pravedničko svetli se, a žižak bezbožnički ugasiće se.
Veliki učitelj Crkve upozoravao je da mnoge tegobe ne nastaju zbog uzdržanja, već zbog neumerenosti u hrani.
Pouka svetitelja iz 20. veka otkriva kako strpljenje, praštanje i pomirenje prethode Svetom Pričešću i vraćaju istinsku bliskost sa Hristom.
U trenucima kada čovek pomisli da više nema snage da izdrži, jedna snažna ličnost pravoslavnog duhovnog života 20. veka podseća kako se kroz istrajnost može pronaći mir i radostusred najvećih životnih tereta.
Pouka svetogorskog starca koja menja pogled na razgovor i unutrašnji mir.
Reči svetitelja razotkrivaju zašto ono što vas danas muči nije ni približno veliko kao što izgleda i kako da povratite unutrašnji mir, bez obzira na okolnosti
Poruka ruskog svetitelja suzbija naviku koja guši nadu i otkriva kako da se padovi pretvore u početak, a ne u kraj puta.
Učenje jednog od najvećih svetitelja pravoslavlja usmerava pažnju na to da se upravo kroz različitosti gradi punoća ljudskih odnosa i razumevanja među ljudima.
U vremenu sve češće ravnodušnosti i pucanja porodičnih i društvenih veza, jedna misao sa Svete gore otkriva mehanizam koji tiho razgrađuje ljubav, pripadnost i odgovornost – od doma do otadžbine.
U vremenu kada se emocije potiskuju i tuga skriva, pouka velikog srpskog duhovnika 20. veka pomaže da pronađemo spokoj u duši i oslobodimo se negativnih posledica stresa i napetosti.
Bogorodica je bila svedok njegovog raspeća na Veliki petak, najtužniji hrišćanski dan, noseći krst majčinske ljubavi.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako privlačne ideje i teorije mogu postati prostor u kome čovek gubi sigurnost duhovnog oslonca i ne primećuje trenutak kada se udaljava od onoga što smatra istinom.
Reči svetitelja razotkrivaju zašto ono što vas danas muči nije ni približno veliko kao što izgleda i kako da povratite unutrašnji mir, bez obzira na okolnosti
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
Reči svetitelja razotkrivaju zašto ono što vas danas muči nije ni približno veliko kao što izgleda i kako da povratite unutrašnji mir, bez obzira na okolnosti
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Prisustvo čestice moštiju Svetog Nektarija Eginskog u prostorijama u kojima se svakodnevno vodi borba za živote pretvorilo je medicinsko okruženje u mesto zajedničke molitve, sabranja i duhovne podrške svim prisutnima.