“PREJEDANJE PROUZROKUJE KOSTOBOLJU, GLAVOBOLJU I OSTALE BOLESTI”: Sveti Grigorije Palama objasnio zašto je post majka zdravlja
Veliki učitelj Crkve upozoravao je da mnoge tegobe ne nastaju zbog uzdržanja, već zbog neumerenosti u hrani.
Pouka velikog duhovnika otkriva kako prepoznati lažne pastire i očuvati veru, čak i kada pobožnost bledi pred zabludama i nasiljem nad duhovnim stadom.
Svako od nas se danas susreće sa situacijama u kojima pobožnost bledi pred moći i interesima pojedinaca – bilo u Crkvi, na poslu ili u društvu. Često se čini da istinske vrednosti gube bitku sa površnim autoritetom i lažnom svetovnošću. U takvim trenucima utehu nudi pouka jednog od velikih duhovnika pravoslavlja, Prepodobnog Anatolija Optinskog.
- Jeretici će zavladati Crkvom, svuda će postavljati svoje sluge, a pobožnost će biti zanemarena. Ali Gospod neće ostaviti sluge Svoje bez zaštite. On je rekao: "Po plodovima ćete ih poznati", tako i ti po plodovima, to jest po delima jeretika, nastoj da ih razlikuješ od pravih (istinitih) pastira. Ti duhovni lopovi koji razgrabljuju duhovno stado "ne ulaze na vrata u tor ovčiji nego prelaze na drugom mestu", kao što je rekao Gospod, to jest, ući će na nezakonit način, uništavajući nasiljem Božje ustave. Zato ih Gospod naziva razbojnicima (Jn. 10,1) - govorio je Prepodobni Anatolije Optinski.
Ova pouka nas podseća da je vera živa i da se opstanak duhovnosti uvek može prepoznati kroz dela, a ne kroz titule ili pozicije. Pravoslavlje nas uči strpljenju, opreznosti i razlučivanju, podsećajući da će Božja zaštita uvek biti uz one koji čuvaju istinsku pobožnost, čak i kada spoljašnji svet zabludelog autoriteta prividno deluje snažno.

Na 6. času
Knjiga proroka Isaije (26,21; 27,1-9)
21. Jer, gle, Gospod izlazi iz mesta svog da pohodi stanovnike zemaljske za bezakonje njihovo, i zemlja će otkriti krvi svoje niti će više pokrivati pobijenih svojih.
1. Tada će Gospod pokarati mačem svojim ljutim i velikim i jakim levijatana, prugu zmiju, i levijatana, krivuljastu zmiju, i ubiće zmaja koji je u moru. 2. Tada pevajte o vinogradu koji rađa crvenim vinom: 3. „Ja Gospod čuvam ga, u svako doba zalivaću ga; dan noć čuvaću ga da ga ko ne ošteti. 4. Nema gneva u meni; ko će staviti u boj nasuprot meni čkalj i trnje? Ja ću pogaziti i spaliti sve.” 5. Ili neka se uhvati za silu moju da učini mir sa mnom; učiniće mir sa mnom.
6. Jednom će se ukorijeniti Jakov, procvetaće i uzrasti Izrailj, i napuniće vasiljenu plodom. 7. Je li ga udario onako kako je udario one koji njega udaraše? Je li ga ubio onako kako su ubijeni oni koje je ubio? 8. S merom ga je karao, kad ga je odbacio, kad ga je odneo silnim vetrom svojim istočnim. 9. Zato će se tim očistiti bezakonje Jakovljevo i to će biti sva korist što će se uzeti greh njegov kad sve kamenje oltarno razmetne kao razdrobljeno krečno kamenje i ne bude više gajeva ni sunčanih likova,
Na večernji
Prva knjiga Mojsijeva (9,18-29; 10,1)
18. A behu sinovi Nojevi koji izađoše iz kovčega: Sim i Ham i Jafet; a Ham je otac Hanancima. 19. To su tri sina Nojeva, i od njih se naseli sva zemlja. 20. A Noje poče raditi zemlju, i posadi vinograd. 21. I napiv se vina opi se, i otkri se nasred šatora svog. 22. A Ham, otac Hanancima, vide golotinju oca svog, i kaza obojici braće svoje na polju. 23. A Sim i Jafet uzeše haljinu, i ogrnuše je obojica na ramena svoja, i idući natraške pokriše njom golotinju oca svog, licem natrag okrenuvši se da ne vide golotinje oca svog.
24. A kad se Noje probudi od vina, dozna šta mu je učinio mlađi sin, 25. i reče: „Proklet da je Hanan, i da bude sluga slugama braće svoje!” 26. I još reče: „Blagosloven da je Gospod Bog Simov, i Hanan da mu bude sluga! 27. Bog da raširi Jafeta da živi u šatorima Simovijem, a Hanan da im bude sluga!” 28. I požive Noje posle potopa trista i pedeset godina. 29. A svega požive Noje devet stotina i pedeset godina; i umre.
1. A ovo su plemena sinova Nojevijeh, Sima, Hama i Jafeta, kojima se rodiše sinovi posle potopa.
Priče Solomonove (12,23-28; 13,1-9)
23. Pametan čovek pokriva znanje, a srce bezumnih razglašuje bezumlje. 24. Ruka radljiva gospodariće, a lijena će davati danak. 25. Briga u srcu čovečijem obara; a dobra reč razveseljava. 26. Pravedniku je bolje nego bližnjemu njegovu; a bezbožnike zavodi put njihov. 27. Lenjivac neće peći lova svoga, a u vredna je čoveka dobro dragoceno. 28. Na putu pravde život je, i kuda ide staza njena nema smrti.
1. Mudar sin sluša nastavu oca svog; a potsmevač ne sluša ukora. 2. Od ploda usta svojih svaki će jesti dobro, a duša nevaljalih ljudi nasilje. 3. Ko čuva usta svoja, čuva svoju dušu; ko razvaljuje usne, propada. 4. Željna je duša lenjivčeva, ali nema ništa; a duša vrednih ljudi obogatiće se. 5. Na lažnu reč mrzi pravednik; a bezbožnik se mrazi i sramoti. 6. Pravda čuva onoga koji hodi bezazleno; a bezbožnost obara grešnika. 7. Ima ko se gradi bogat a nema ništa, i ko se gradi siromah a ima veliko blago. 8. Otkup je za život čoveku bogatstvo njegovo, a siromah ne sluša pretnje. 9. Videlo pravedničko svetli se, a žižak bezbožnički ugasiće se.
Veliki učitelj Crkve upozoravao je da mnoge tegobe ne nastaju zbog uzdržanja, već zbog neumerenosti u hrani.
Pouka svetitelja iz 20. veka otkriva kako strpljenje, praštanje i pomirenje prethode Svetom Pričešću i vraćaju istinsku bliskost sa Hristom.
U trenucima kada čovek pomisli da više nema snage da izdrži, jedna snažna ličnost pravoslavnog duhovnog života 20. veka podseća kako se kroz istrajnost može pronaći mir i radostusred najvećih životnih tereta.
Pouka svetogorskog starca koja menja pogled na razgovor i unutrašnji mir.
Veliki ruski duhovnik objašnjava da svaki trenutak bogosluženja ima snažnu simboliku i nosi nevidljivu snagu.
Pouka svetogorskog starca otkriva jednostavan čin koji vraća snagu duši i oslobađa srce od težine greha.
Jedna snažna pouka svetogorskog podvižnika otkriva zašto je dužnost vernika da dobrim mislima, rečima i brigom za drugoga sačuvaju zajednicu od raspadanja.
Gruzijski svetitelj nas uči - umesto da čekamo da sreća ili nevolja dođu sami od sebe, svaka odluka i svaki čin oblikuju naš put ka spasenju.
Svaka reč besede Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za sredu 4. sedmice Velikog posta pokazuje da bez prisustva Spasitelja, ni najveći trud ne donosi plod – a s Njim, i najdublja mora postaju izvor blagoslova.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Konona Isavrijskog po starom i Svetog Kirila Jerusalimskog po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Ćirila Jeruzalemskog, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Životni put od trenutka kada mu je episkop nagovestio patrijaraški put, preko godina provedenih u jedinoj bogosloviji pod pritiskom režima, do vremena kada je krštavao hiljade i mirio zavađene.
Gruzijska pravoslavna crkva, pod njegovim čvrstim vođstvom, tokom pandemije nije zatvarala crkve, nije prekidala bogosluženja, a ulice su bile osvećivane svetom vodom.
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
U selu Banjica kod Čačka čuvaju se mošti Svetog Jovana Stjeničkog, a nedaleko od hrama nalazi se izvor kome vernici pripisuju brojna čuda.
Iguman manastira Podmaine u hramu Svetog Save u Bileći preneo važne pouke o poverenju u Boga i ljubavi prema bližnjima, ističući kako vera pomaže da se prevaziđu životne nevolje i osnaži duh u danima posta.
Oprost ne znači opravdavanje tuđih postupaka, već oslobađanje sopstvene duše od tereta.