“PREJEDANJE PROUZROKUJE KOSTOBOLJU, GLAVOBOLJU I OSTALE BOLESTI”: Sveti Grigorije Palama objasnio zašto je post majka zdravlja
Veliki učitelj Crkve upozoravao je da mnoge tegobe ne nastaju zbog uzdržanja, već zbog neumerenosti u hrani.
Pouka velikog duhovnika otkriva kako prepoznati lažne pastire i očuvati veru, čak i kada pobožnost bledi pred zabludama i nasiljem nad duhovnim stadom.
Svako od nas se danas susreće sa situacijama u kojima pobožnost bledi pred moći i interesima pojedinaca - bilo u Crkvi, na poslu ili u društvu. Često se čini da istinske vrednosti gube bitku s površnim autoritetom i lažnom svetovnošću. U takvim trenucima utehu nudi pouka jednog od velikih duhovnika pravoslavlja Prepodobnog Anatolija Optinskog.
- Jeretici će zavladati Crkvom, svuda će postavljati svoje sluge, a pobožnost će biti zanemarena. Ali Gospod neće ostaviti sluge Svoje bez zaštite. On je rekao: "Po plodovima ćete ih poznati", tako i ti po plodovima, to jest po delima jeretika, nastoj da ih razlikuješ od pravih (istinitih) pastira. Ti duhovni lopovi koji razgrabljuju duhovno stado "ne ulaze na vrata u tor ovčiji nego prelaze na drugom mestu", kao što je rekao Gospod, to jest, ući će na nezakonit način, uništavajući nasiljem Božje ustave. Zato ih Gospod naziva razbojnicima (Jn. 10,1) - govorio je Prepodobni Anatolije Optinski.
Ova pouka nas podseća da je vera živa i da se opstanak duhovnosti uvek može prepoznati kroz dela, a ne kroz titule ili pozicije. Pravoslavlje nas uči strpljenju, opreznosti i razlučivanju, podsećajući da će Božja zaštita uvek biti uz one koji čuvaju istinsku pobožnost, čak i kada spoljašnji svet zabludelog autoriteta prividno deluje snažno.

Na 6. času
Knjiga proroka Isaije (26,21; 27,1-9)
21. Jer, gle, Gospod izlazi iz mesta svog da pohodi stanovnike zemaljske za bezakonje njihovo, i zemlja će otkriti krvi svoje niti će više pokrivati pobijenih svojih.
1. Tada će Gospod pokarati mačem svojim ljutim i velikim i jakim levijatana, prugu zmiju, i levijatana, krivuljastu zmiju, i ubiće zmaja koji je u moru. 2. Tada pevajte o vinogradu koji rađa crvenim vinom: 3. „Ja Gospod čuvam ga, u svako doba zalivaću ga; dan noć čuvaću ga da ga ko ne ošteti. 4. Nema gneva u meni; ko će staviti u boj nasuprot meni čkalj i trnje? Ja ću pogaziti i spaliti sve.” 5. Ili neka se uhvati za silu moju da učini mir sa mnom; učiniće mir sa mnom.
6. Jednom će se ukorijeniti Jakov, procvetaće i uzrasti Izrailj, i napuniće vasiljenu plodom. 7. Je li ga udario onako kako je udario one koji njega udaraše? Je li ga ubio onako kako su ubijeni oni koje je ubio? 8. S merom ga je karao, kad ga je odbacio, kad ga je odneo silnim vetrom svojim istočnim. 9. Zato će se tim očistiti bezakonje Jakovljevo i to će biti sva korist što će se uzeti greh njegov kad sve kamenje oltarno razmetne kao razdrobljeno krečno kamenje i ne bude više gajeva ni sunčanih likova,
Na večernji
Prva knjiga Mojsijeva (9,18-29; 10,1)
18. A behu sinovi Nojevi koji izađoše iz kovčega: Sim i Ham i Jafet; a Ham je otac Hanancima. 19. To su tri sina Nojeva, i od njih se naseli sva zemlja. 20. A Noje poče raditi zemlju, i posadi vinograd. 21. I napiv se vina opi se, i otkri se nasred šatora svog. 22. A Ham, otac Hanancima, vide golotinju oca svog, i kaza obojici braće svoje na polju. 23. A Sim i Jafet uzeše haljinu, i ogrnuše je obojica na ramena svoja, i idući natraške pokriše njom golotinju oca svog, licem natrag okrenuvši se da ne vide golotinje oca svog.
24. A kad se Noje probudi od vina, dozna šta mu je učinio mlađi sin, 25. i reče: „Proklet da je Hanan, i da bude sluga slugama braće svoje!” 26. I još reče: „Blagosloven da je Gospod Bog Simov, i Hanan da mu bude sluga! 27. Bog da raširi Jafeta da živi u šatorima Simovijem, a Hanan da im bude sluga!” 28. I požive Noje posle potopa trista i pedeset godina. 29. A svega požive Noje devet stotina i pedeset godina; i umre.
1. A ovo su plemena sinova Nojevijeh, Sima, Hama i Jafeta, kojima se rodiše sinovi posle potopa.
Priče Solomonove (12,23-28; 13,1-9)
23. Pametan čovek pokriva znanje, a srce bezumnih razglašuje bezumlje. 24. Ruka radljiva gospodariće, a lijena će davati danak. 25. Briga u srcu čovečijem obara; a dobra reč razveseljava. 26. Pravedniku je bolje nego bližnjemu njegovu; a bezbožnike zavodi put njihov. 27. Lenjivac neće peći lova svoga, a u vredna je čoveka dobro dragoceno. 28. Na putu pravde život je, i kuda ide staza njena nema smrti.
1. Mudar sin sluša nastavu oca svog; a potsmevač ne sluša ukora. 2. Od ploda usta svojih svaki će jesti dobro, a duša nevaljalih ljudi nasilje. 3. Ko čuva usta svoja, čuva svoju dušu; ko razvaljuje usne, propada. 4. Željna je duša lenjivčeva, ali nema ništa; a duša vrednih ljudi obogatiće se. 5. Na lažnu reč mrzi pravednik; a bezbožnik se mrazi i sramoti. 6. Pravda čuva onoga koji hodi bezazleno; a bezbožnost obara grešnika. 7. Ima ko se gradi bogat a nema ništa, i ko se gradi siromah a ima veliko blago. 8. Otkup je za život čoveku bogatstvo njegovo, a siromah ne sluša pretnje. 9. Videlo pravedničko svetli se, a žižak bezbožnički ugasiće se.
Veliki učitelj Crkve upozoravao je da mnoge tegobe ne nastaju zbog uzdržanja, već zbog neumerenosti u hrani.
Pouka svetitelja iz 20. veka otkriva kako strpljenje, praštanje i pomirenje prethode Svetom Pričešću i vraćaju istinsku bliskost sa Hristom.
U trenucima kada čovek pomisli da više nema snage da izdrži, jedna snažna ličnost pravoslavnog duhovnog života 20. veka podseća kako se kroz istrajnost može pronaći mir i radostusred najvećih životnih tereta.
Pouka svetogorskog starca koja menja pogled na razgovor i unutrašnji mir.
Svetitelj ukazuje da uslišenje molitve zavisi od unutrašnjeg stanja čoveka, pre svega od trpljenja i ljubavi prema bližnjima, jer upravo oni otvaraju ili zatvaraju put Božijem odgovoru.
Jedna njegova pouka govori o opasnosti koja se ne prepoznaje po krstu, molitvi i izgovorenim rečima, već po onome što čovek čini kada ga niko ne posmatra.
Ruski svetitelj je upozoravao na stanje koje čoveka navodi da izgubi veru u Božiju milost, oproštaj i mogućnost da se posle svakog pada ponovo vrati na pravi put.
Reči velikog ruskog duhovnika otkrivaju zašto je stanje duše važno za duhovno rasuđivanje.
U besedi za utorak 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o vremenu koje je čoveku još ostavljeno za pokajanje, upozoravajući da će nastupiti dan koji neće biti prilika za promenu, već za konačni sud.
Veliki duhovnik našeg vremena upozoravao je da problem ne mora biti u bahatosti i otvorenoj oholosti, već u uverenju da smo dovoljno dobri, zbog čega prestajemo da preispitujemo sopstvene postupke i slabosti.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Vernici često zanemare kako prilaze Svetoj čaši.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Dok se sa roditeljima pripremaju za odlazak kod kumova na slavu, Stefan i Uroš kreću u potragu za tajnom koja vodi do najvećeg blaga.
Manastir obeležava 540 godina od osnivanja, 270 godina od osvećenja hrama i dve decenije od obnove monaškog života, uz podsećanje na njegovu veliku duhovnu i kulturnu ulogu kroz istoriju.
Umesto mlevenog mesa, koriste se sočni komadi svinjetine i mnogo crnog luka, a završni korak receptu daje poseban ukus.
Protojerej Mihail Bregvadze tvrdi da je odluka povezana sa okolnostima smrti, dok majka pokojnice odbacuje njegove navode i traži da se ne iznose nepotvrđene tvrdnje o ovoj porodičnoj tragediji.