BAKIN TRIK ZA NAJMEKŠE ŠNICLE U STARINSKOM SOSU: Gotove za pola sata, a tope se u ustima
Zaboravite moderne recepte sa deset začina – ovaj kremasti sos od svega nekoliko sastojaka krije ukus doma, sećanja i ljubavi koje ne blede.
Nekada nezaobilazno jelo na trpezama u Bosni, Sandžaku i na Kosovu i danas budi nostalgiju, dok jednostavni sastojci pričaju priču o okupljanju za Bajram, ali i za druge svečane prilike.
Bajramska trpeza na Balkanu nekada je bila puno više od ukusa i mirisa – bila je sećanje na detinjstvo, na kuhinje naših baka i na recepte koji su se prenosili tiho, iz ruke u ruku, kroz mirisnu paru i šuštanje varjače u šerpi. Danas, u vremenu kada je mnogo toga prepušteno zaboravu, vredi podsetiti se jela koja su nekada krasila svečane sofre.
Jedno od njih je kalja sa krompirom i mesom, jednostavno, ali bogato jelo, koje je spajalo ukućane i u kojem su se preplitali ukus domaćeg povrća i snaga junećeg mesa. Upravo ta kalja, skromna i topla, podseća nas da je Bajram uvek bio trenutak kada se kroz hranu slavila zajednica, zahvalnost i radost okupljanja.
Kalja se naročito pripremala u Bosni, Sandžaku i na Kosovu, gde je bila nezaobilazan deo bajramskog ručka. U nekim domaćinstvima spremala se sa junetinom, negde sa teletinom, a ponegde i sa jagnjetinom, dok je krompir davao onu posebnu mekoću i toplinu zbog koje se činilo da jelo greje i dušu i telo. Upravo zato je kalja ostala upamćena kao jedno od onih skromnih, a svečanih jela koje su ljudi doživljavali kao pravi znak praznične radosti.
Sastojci:
5 glavica sitno iseckanog luka
1 šargarepa
100 g masti
1 kašičica aleve paprike
750 g junećeg ili telećeg mesa isečenog na manje komade
so
500 g krompira isečenog na kriške
Zagrejte mast u dubljoj šerpi, pa dodajte sitno iseckan luk i šargarepu, pa lagano dinstajte dok ne dobiju zlatnožutu boju. Dodajte meso, alevu papriku i posolite. Poklopite i dinstajte na tihoj vatri, povremeno dolivajući malo vode da ne zagori. Kada meso omekša, dodajte krompir, a zatim nalijte vode toliko da prekrije meso i krompir. Kuvajte dok krompir ne omekša, ali pazite da se ne prekuva.
Zaboravite moderne recepte sa deset začina – ovaj kremasti sos od svega nekoliko sastojaka krije ukus doma, sećanja i ljubavi koje ne blede. Ne treba vam ništa skupo: od krompira, povrća i malo sira nastaje nezaboravno starinsko jelo koje se u različitim krajevima drugačije zove, ali svuda miriše na dom, tradiciju i ljubav. Nastala kao spoj proje i pite, ova jednostavna, meka i sočna domaća čarolija gotova je za pola sata, a oduševiće i mlade domaćice i iskusne kuvarice koje cene proverene recepte. Donosimo tradicionalni recept kraljice bajramske sofre – čorbe koja krije mudrost predaka i mirise dana kada su begovi i age okupljali narod oko svojih trpeza. Zaboravljen recept sačuvan tek u ponekoj rukom pisanoj požuteloj beležnici. otkriva kako se od nekoliko sastojaka, uz malo strpljenja i mnogo ljubavi, sprema ručak koji vraća mir u dušu – baš onako kako su ga nekada pripremale naše bake u vreme posta. U svakoj pravoslavnoj kući hleb ima posebno mesto, a ovaj stari recept sa jajima i kačkavaljem podseća nas zašto se nekada verovalo da je greh baciti i koricu.
Priprema:
BAKIN TRIK ZA NAJMEKŠE ŠNICLE U STARINSKOM SOSU: Gotove za pola sata, a tope se u ustima
MIRIS DETINJSTVA IZ RERNE: Preukusno i jeftino jelo bolje od pice koje su pravile naše bake, a danas ga svi traže!
OVA STARINSKA DUKAT PITA SE TOPI U USTIMA: Recept iz bakine beležnice koji svi mogu da naprave
TAJNA ORIJENTALNE KUHINJE: Originalni recept za begovu čorbu – kraljicu praznične sofre koja greje dušu i okuplja porodicu
JEDNO OD NAJSKROMNIJIH JELA KRIJE NEZABORAVAN UKUS I MIRIS DETINJSTVA: Tajna iz bakine sveske koju skoro niko više ne sprema
RECEPT SA DUŠOM IZ VREMENA KADA SE HLEB NIJE BACAO: Bake su znale tajnu – evo kako da od bajatog hleba napravite doručak koji se pamti
Saznajte kako da pripremite jelo koje je nekada bilo nezaobilazno na slavskim trpezama i nedeljnim porodičnim ručkovima, a danas predstavlja pravo kulinarsko blago.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Od prazničnih trpeza u pravoslavnim, katoličkim i muslimanskim domovima do modernih kuhinja – otkrijte kako se priprema ova poslastica od belanaca, meda i oraha koja je nekada bila simbol svečanosti i slatkog užitka.
U različitim krajevima srpskih zemalja recept dobija posebne oblike i ukrase, ali srž ostaje ista – svaka pletenica i krst od testa simbolizuju zajedništvo i blagoslov doma.
Recept iz kuvara „Ko posti, dušu gosti“ otkriva kako obični sastojci postaju neodoljiv posni ajvar, savršen za zimnicu, sendviče i tradicionalni domaći namaz pun mirisa i topline manastirskog doma.
Ako želite da na slavsku trpezu donesete novo jelo koje spaja jednostavnost i bogat ukus, ova brza salata biće vaš najbolji saveznik – oduševiće i najzahtevnije goste.
Saznajte kako da pripremite jelo koje je nekada bilo nezaobilazno na slavskim trpezama i nedeljnim porodičnim ručkovima, a danas predstavlja pravo kulinarsko blago.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u svojoj besedi za 20. četvrtak po Duhovima govori o unutrašnjoj borbi, demonima koji opsedaju pravednike i neuništivoj moći krsta koja pobedonosno sija kroz tamu.
U različitim krajevima srpskih zemalja recept dobija posebne oblike i ukrase, ali srž ostaje ista – svaka pletenica i krst od testa simbolizuju zajedništvo i blagoslov doma.
To nije samo običaj, već trenutak molitve, zajedništva porodice i duhovne povezanosti sa svetiteljima koji nadahnjuju vernike kroz vekove.