Uprkos napretku medicine, mnogi oboleli od mentalnih poremećaja i dalje osećaju da im nedostaje dublji, duhovni oslonac. Tu se otvara prostor za drugačiji, ali ne nužno suprotstavljen pogled - onaj koji dolazi iz vere.
U savremenom društvu, koje odlikuju brz tempo života, sveprisutna tehnologija i sve veća izolacija pojedinca, broj ljudi koji se suočavaju s anksioznošću i depresijom beleži zabrinjavajući rast.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) već godinama upozorava da su mentalni poremećaji vodeći uzrok radne nesposobnosti, dok mnogi stručnjaci govore o "tihim epidemijama" koje pogađaju i stare i mlade, bez obzira na pol, obrazovanje ili društveni status.
Šta kaže medicina?
Anksioznost i depresija danas su jasno definisani klinički entiteti, s prepoznatljivim simptomima i preporučenim terapijama. Lekari, psihijatri i psihoterapeuti koriste čitav spektar metoda - od medikamenata preko psihoterapije do promena životnog stila, da bi pomogli pacijentima da povrate unutrašnju ravnotežu i funkcionalnost.
Uprkos napretku medicine, mnogi i dalje osećaju da im nedostaje dublji, duhovni oslonac. Tu se otvara prostor za drugačiji, ali ne nužno suprotstavljen pogled - onaj koji dolazi iz vere.
Shutterstock/Africa Studio
Depresija je bolest modernog doba
Pravoslavni pogled na duševne patnje
U pravoslavnom učenju anksioznost i depresija se ne posmatraju isključivo kao psihološki problemi, već često i kao duhovna stanja koja nastaju iz gubitka povezanosti sa Bogom, sobom i sa bližnjima. Mnogi duhovnici ističu da se unutrašnji mir ne može postići samo spoljnim sredstvima već da je potreban i povratak molitvi, pokajanju i duhovnoj disciplini.
Otac Rafailo, jedan od najpoznatijih pravoslavnih duhovnika današnjice, predlaže ljudima koji se suočavaju s ovim, veoma ozbiljnim, problemima da pokušaju da povrate duševni mir okrećući se Bogu.
- Sveti oci kažu da treba ponavljati "Slava ti, Bože", čak kažu da to treba izgovarati naglas da bi se etar ispunio snagom slavoslovlja. Jer, "Slava ti, Bože" ima silu, nosi energiju. I onda duhovi tame, koji nose ta raspoloženja, mi nazivamo anksioznošću i depresijom, imamo danas taj čitav katalog i nove formulacije, takozvane šifre. Ali Crkva za to ima druge termine. Sad da ne opterećujemo ljude, bitno je da im bude bolje i da prodišu, pa sad zvali to šifrom ovog ili onog tipa ili drugačije, bitno je da koristimo dobru terapiju, a slavoslovlje je vrlo moćna terapija. I uz Isusovu molitvu, blagodar Božja deluje - kaže otac Rafailo.
printskrin youtube/dok anđeli spavaju
Otac Rafailo
Duhovno i medicinsko - ruku podruku
Važno je naglasiti da ni pravoslavni sveštenici, pa ni otac Rafailo, ne negiraju medicinu. Naprotiv, Crkva poziva vernike da, u slučaju psihičkih tegoba, obavezno potraže pomoć lekara i stručnjaka.
Duhovni pristup ne isključuje medicinski, već ga može dopuniti, nudeći nadu, smisao i snagu u trenucima kada ni lekovi ni reči terapeuta ne mogu da prodru do duše.
Pravoslavna crkva oduvek je nudila drugačiji pogled na čoveka – ne samo kao telesno i psihološko biće, već kao biće koje svoje ispunjenje pronalazi u zajednici sa Bogom.
Vladika Nikolaj nas u svojoj besedi za 14. pondeljak po Duhovima vodi nas kroz svaki šamar, svaku pogrdu i svaki udarac Gospoda, otkrivajući neosporivu moć Božjeg promisla i prisutnost koja sve vidi – spolja i iznutra.
U besedi za 32. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, Vladika Nikolaj Velimirović otvara neprijatno pitanje: kako je moguće da se čovek moli, a da ostane daleko od onoga kome se moli.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog proroka Malahija po starom kalendaru i Časne verige Svetog apostola Petra po novom. Katolici proslavljaju Svetog Marcela, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Protojerej Vladimir Dolgih razbija raširene zablude i objašnjava u kojim situacijama je bolje ne prihvatiti kumstvo nego ga nositi samo kao praznu formu.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Oba stručnjaka u svom radu ukazuju na duhovne uzroke mnogih neurotičnih stanja i nude alternativni pristup koji, prema njihovim tvrdnjama, mnogima donosi olakšanje i unutrašnji mir.
Jedan od najvećih duhovnika Svete gore 20. veka objašnjava kako molitva, predanje Bogu i poniznost mogu osloboditi dušu od očaja i vratiti mir u svakodnevni život.
U besedi za 32. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, Vladika Nikolaj Velimirović otvara neprijatno pitanje: kako je moguće da se čovek moli, a da ostane daleko od onoga kome se moli.
Protojerej Vladimir Dolgih razbija raširene zablude i objašnjava u kojim situacijama je bolje ne prihvatiti kumstvo nego ga nositi samo kao praznu formu.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Nekadašnji direktor Zavoda za zaštitu spomenika otkriva šokantnu devastaciju Jadranske straže i upozorava da svaka nepromišljena odluka može zauvek obezvrediti vekove vere i istorije.
Životna drama Čeha koji je postao monah srpske carske lavre i u gomili zaboravljenih rukopisa pronašao Miroslavljevo jevanđelje – priča o veri, istrajnosti i otkriću koje je promenilo srpsku kulturu.