Uprkos napretku medicine, mnogi oboleli od mentalnih poremećaja i dalje osećaju da im nedostaje dublji, duhovni oslonac. Tu se otvara prostor za drugačiji, ali ne nužno suprotstavljen pogled - onaj koji dolazi iz vere.
U savremenom društvu, koje odlikuju brz tempo života, sveprisutna tehnologija i sve veća izolacija pojedinca, broj ljudi koji se suočavaju s anksioznošću i depresijom beleži zabrinjavajući rast.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) već godinama upozorava da su mentalni poremećaji vodeći uzrok radne nesposobnosti, dok mnogi stručnjaci govore o "tihim epidemijama" koje pogađaju i stare i mlade, bez obzira na pol, obrazovanje ili društveni status.
Šta kaže medicina?
Anksioznost i depresija danas su jasno definisani klinički entiteti, s prepoznatljivim simptomima i preporučenim terapijama. Lekari, psihijatri i psihoterapeuti koriste čitav spektar metoda - od medikamenata preko psihoterapije do promena životnog stila, da bi pomogli pacijentima da povrate unutrašnju ravnotežu i funkcionalnost.
Uprkos napretku medicine, mnogi i dalje osećaju da im nedostaje dublji, duhovni oslonac. Tu se otvara prostor za drugačiji, ali ne nužno suprotstavljen pogled - onaj koji dolazi iz vere.
Shutterstock/Africa Studio
Depresija je bolest modernog doba
Pravoslavni pogled na duševne patnje
U pravoslavnom učenju anksioznost i depresija se ne posmatraju isključivo kao psihološki problemi, već često i kao duhovna stanja koja nastaju iz gubitka povezanosti sa Bogom, sobom i sa bližnjima. Mnogi duhovnici ističu da se unutrašnji mir ne može postići samo spoljnim sredstvima već da je potreban i povratak molitvi, pokajanju i duhovnoj disciplini.
Otac Rafailo, jedan od najpoznatijih pravoslavnih duhovnika današnjice, predlaže ljudima koji se suočavaju s ovim, veoma ozbiljnim, problemima da pokušaju da povrate duševni mir okrećući se Bogu.
- Sveti oci kažu da treba ponavljati "Slava ti, Bože", čak kažu da to treba izgovarati naglas da bi se etar ispunio snagom slavoslovlja. Jer, "Slava ti, Bože" ima silu, nosi energiju. I onda duhovi tame, koji nose ta raspoloženja, mi nazivamo anksioznošću i depresijom, imamo danas taj čitav katalog i nove formulacije, takozvane šifre. Ali Crkva za to ima druge termine. Sad da ne opterećujemo ljude, bitno je da im bude bolje i da prodišu, pa sad zvali to šifrom ovog ili onog tipa ili drugačije, bitno je da koristimo dobru terapiju, a slavoslovlje je vrlo moćna terapija. I uz Isusovu molitvu, blagodar Božja deluje - kaže otac Rafailo.
printskrin youtube/dok anđeli spavaju
Otac Rafailo
Duhovno i medicinsko - ruku podruku
Važno je naglasiti da ni pravoslavni sveštenici, pa ni otac Rafailo, ne negiraju medicinu. Naprotiv, Crkva poziva vernike da, u slučaju psihičkih tegoba, obavezno potraže pomoć lekara i stručnjaka.
Duhovni pristup ne isključuje medicinski, već ga može dopuniti, nudeći nadu, smisao i snagu u trenucima kada ni lekovi ni reči terapeuta ne mogu da prodru do duše.
Pravoslavna crkva oduvek je nudila drugačiji pogled na čoveka – ne samo kao telesno i psihološko biće, već kao biće koje svoje ispunjenje pronalazi u zajednici sa Bogom.
Vladika Nikolaj nas u svojoj besedi za 14. pondeljak po Duhovima vodi nas kroz svaki šamar, svaku pogrdu i svaki udarac Gospoda, otkrivajući neosporivu moć Božjeg promisla i prisutnost koja sve vidi – spolja i iznutra.
Od nekadašnja dva poljupca do prepoznatljivog znaka identiteta, ovaj gest prerastao je u potvrdu vere, istorije i pripadnosti – dok isti pravoslavni okvir kod drugih naroda nije dobio isto značenje.
Pravoslavna vera nas uči da krst koji nosimo nije samo spoljašnje stradanje, već i unutrašnja borba da sačuvamo dobrotu i milosrđe čak i onda kada smo povređeni.
Kako geopolitička napetost raste, starci sa Svete gore upozoravaju da današnji događaji odjekuju proroštvima Svetog Kozme, Svetog Pajsija i Svetog Porfirija, pozivajući vernike na budnost i nadu.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Zašto tuga nije samo prolazno raspoloženje, kako prerasta u depresiju i duhovnu krizu i na koji način, po svedočanstvu Svetih otaca, čovek može ponovo da se uspravi.
Oba stručnjaka u svom radu ukazuju na duhovne uzroke mnogih neurotičnih stanja i nude alternativni pristup koji, prema njihovim tvrdnjama, mnogima donosi olakšanje i unutrašnji mir.
Od nekadašnja dva poljupca do prepoznatljivog znaka identiteta, ovaj gest prerastao je u potvrdu vere, istorije i pripadnosti – dok isti pravoslavni okvir kod drugih naroda nije dobio isto značenje.
Pravoslavna vera nas uči da krst koji nosimo nije samo spoljašnje stradanje, već i unutrašnja borba da sačuvamo dobrotu i milosrđe čak i onda kada smo povređeni.
Kako geopolitička napetost raste, starci sa Svete gore upozoravaju da današnji događaji odjekuju proroštvima Svetog Kozme, Svetog Pajsija i Svetog Porfirija, pozivajući vernike na budnost i nadu.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
U besedi za četvrtak 4. nedelje Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako Hristos menja običnog čoveka u naslednika, dajući mu moć da vlada sobom, svojim mislima i svetom oko sebe.
Dva značajna spomena padaju istog dana, pa Tipik nalaže drugačiji raspored kako bi oba bila proslavljena bez skraćivanja i narušavanja bogoslužbenog poretka.