Uprkos napretku medicine, mnogi oboleli od mentalnih poremećaja i dalje osećaju da im nedostaje dublji, duhovni oslonac. Tu se otvara prostor za drugačiji, ali ne nužno suprotstavljen pogled - onaj koji dolazi iz vere.
U savremenom društvu, koje odlikuju brz tempo života, sveprisutna tehnologija i sve veća izolacija pojedinca, broj ljudi koji se suočavaju s anksioznošću i depresijom beleži zabrinjavajući rast.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) već godinama upozorava da su mentalni poremećaji vodeći uzrok radne nesposobnosti, dok mnogi stručnjaci govore o "tihim epidemijama" koje pogađaju i stare i mlade, bez obzira na pol, obrazovanje ili društveni status.
Šta kaže medicina?
Anksioznost i depresija danas su jasno definisani klinički entiteti, s prepoznatljivim simptomima i preporučenim terapijama. Lekari, psihijatri i psihoterapeuti koriste čitav spektar metoda - od medikamenata preko psihoterapije do promena životnog stila, da bi pomogli pacijentima da povrate unutrašnju ravnotežu i funkcionalnost.
Uprkos napretku medicine, mnogi i dalje osećaju da im nedostaje dublji, duhovni oslonac. Tu se otvara prostor za drugačiji, ali ne nužno suprotstavljen pogled - onaj koji dolazi iz vere.
Shutterstock/Africa Studio
Depresija je bolest modernog doba
Pravoslavni pogled na duševne patnje
U pravoslavnom učenju anksioznost i depresija se ne posmatraju isključivo kao psihološki problemi, već često i kao duhovna stanja koja nastaju iz gubitka povezanosti sa Bogom, sobom i sa bližnjima. Mnogi duhovnici ističu da se unutrašnji mir ne može postići samo spoljnim sredstvima već da je potreban i povratak molitvi, pokajanju i duhovnoj disciplini.
Otac Rafailo, jedan od najpoznatijih pravoslavnih duhovnika današnjice, predlaže ljudima koji se suočavaju s ovim, veoma ozbiljnim, problemima da pokušaju da povrate duševni mir okrećući se Bogu.
- Sveti oci kažu da treba ponavljati "Slava ti, Bože", čak kažu da to treba izgovarati naglas da bi se etar ispunio snagom slavoslovlja. Jer, "Slava ti, Bože" ima silu, nosi energiju. I onda duhovi tame, koji nose ta raspoloženja, mi nazivamo anksioznošću i depresijom, imamo danas taj čitav katalog i nove formulacije, takozvane šifre. Ali Crkva za to ima druge termine. Sad da ne opterećujemo ljude, bitno je da im bude bolje i da prodišu, pa sad zvali to šifrom ovog ili onog tipa ili drugačije, bitno je da koristimo dobru terapiju, a slavoslovlje je vrlo moćna terapija. I uz Isusovu molitvu, blagodar Božja deluje - kaže otac Rafailo.
printskrin youtube/dok anđeli spavaju
Otac Rafailo
Duhovno i medicinsko - ruku podruku
Važno je naglasiti da ni pravoslavni sveštenici, pa ni otac Rafailo, ne negiraju medicinu. Naprotiv, Crkva poziva vernike da, u slučaju psihičkih tegoba, obavezno potraže pomoć lekara i stručnjaka.
Duhovni pristup ne isključuje medicinski, već ga može dopuniti, nudeći nadu, smisao i snagu u trenucima kada ni lekovi ni reči terapeuta ne mogu da prodru do duše.
Pravoslavna crkva oduvek je nudila drugačiji pogled na čoveka – ne samo kao telesno i psihološko biće, već kao biće koje svoje ispunjenje pronalazi u zajednici sa Bogom.
Vladika Nikolaj nas u svojoj besedi za 14. pondeljak po Duhovima vodi nas kroz svaki šamar, svaku pogrdu i svaki udarac Gospoda, otkrivajući neosporivu moć Božjeg promisla i prisutnost koja sve vidi – spolja i iznutra.
Kremast, mirisan i bogat, ovaj namaz od nekoliko dostupnih sastojaka odlično se slaže sa vrućom projom, hlebom, ali i kao dodatak jutarnjem ili glavnom obroku.
Svetinja čiji su temelji osvećeni 2008. godine nalazi se nadomak četiri fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, a u njoj se bogoslužbeni život odvija već više od deset godina.
Od neprestane potrage za sigurnošću i zadovoljstvom do tišine, molitve i prihvatanja sopstvenog Krsta, put izlaska iz unutrašnjeg nemira počinje tamo gde savremeni čovek najmanje očekuje.
Pred novim hramom Sabora Svetog arhangela Gavrila patrijarha srpskog dočekali mitropolit Hrizostom, arhijereji, sveštenstvo, monaštvo i brojni verni narod.
U besedi za subotu 17. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristu koji je svojom rečju i životom razotkrivao zlo i upozorava na strah zbog kojeg čovek ćuti pred onim što zna da nije dobro.
Od neprestane potrage za sigurnošću i zadovoljstvom do tišine, molitve i prihvatanja sopstvenog Krsta, put izlaska iz unutrašnjeg nemira počinje tamo gde savremeni čovek najmanje očekuje.
Od neprestane potrage za sigurnošću i zadovoljstvom do tišine, molitve i prihvatanja sopstvenog Krsta, put izlaska iz unutrašnjeg nemira počinje tamo gde savremeni čovek najmanje očekuje.
U besedi za subotu 17. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristu koji je svojom rečju i životom razotkrivao zlo i upozorava na strah zbog kojeg čovek ćuti pred onim što zna da nije dobro.
U knjizi "Kod starca Porfirija" Konstantinos Janicijotis beleži susret sa supružnicima kojima je svetitelj ukazao na posledice manjka ljubavi među roditeljima, koje mogu uticati na dete još pre rođenja.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U knjizi "Kod starca Porfirija" Konstantinos Janicijotis beleži susret sa supružnicima kojima je svetitelj ukazao na posledice manjka ljubavi među roditeljima, koje mogu uticati na dete još pre rođenja.