KRATKE MOLITVE ZA RAZLIČITE PRILIKE: Snažne reči, koje možete izgovoriti bilo kad u toku dana
Za takve trenutke donosimo nekoliko kratkih molitvi.
Briga je postala stalni saputnik savremenog čoveka, tiha senka koja ga prati i danju i noću.
U svetu prepunom neizvesnosti, užurbanosti i svakodnevnih izazova, teško je pronaći čoveka koji ne nosi neku brigu na svojim plećima. Neko strepi za zdravlje, neko za egzistenciju, neko za budućnost dece, a neko za smisao svog postojanja.
Briga je postala stalni saputnik savremenog čoveka, tiha senka koja ga prati i danju i noću.
I dok medicina i psihologija nude razne metode kako da se nosimo sa stresom i brigama – od tehnika opuštanja do razgovora sa terapeutima – hrišćanstvo nudi jedan drugačiji, dublji pogled.
Briga, prema hrišćanskom učenju, nije samo psihološki teret već i duhovni izazov.
Starac Emilijan je oo brigi pričao kao o najstrašnijoj bolesti koja vlada svetom.
- Briga je strašna bolest koja hara vaseljenom, možda najveća muka čovečanstva, najveća njegova drama. Ona ne samo da je predvorje pakla, nego doživljavanje pakla već od ovog života. Odsustvo radosti znači odsustvo Boga, dok je radost dokaz prisustva Njegovog.
- Monah je uvek jedan, dobro raspoložen čovek. nijedan razlog, ne može da opravda monaha koji je zabrinut: ne samo monaha, nego i ni bilo kog hrišćanina, ni onoga koji je u najvećim poteškoćama, ali ni onoga koji živi u najvećem grehu, naravno ukoliko se trudi muči da izađe iz njega.
- Dakle, "udeo", "sudbina" hrišćanina je da se raduje, da mu sve bude povod za radost: greh, zloba drugih, kleveta, tuga.
Za takve trenutke donosimo nekoliko kratkih molitvi.
Pravoslavni hrišćanin je pozvan da neprestano radi na sebi - ne da bi bio bolji od drugih, već da bi bio bliži onome što je čovečno i božansko u njemu.
Pravoslavna duhovnost, odavno ukazuje da čovek nije samo telo i psiha, već i duša, i da su sve tri dimenzije neraskidivo povezane.
U regionalnom centru Vest Jorkšira čitava zajednica odlučila je da krene putem apostolske vere – prva liturgija već je služena, a uskoro sledi čin sabornog krštenja 34 vernika.
Sveto pismo nas iznova podseća da je Gospod onaj koji upravlja istorijom, narodima i životom svakog čoveka.
Savremni čovek brine po ceo dan, a razloga za to nema.
Kiparski arhijerej objašnjava kako preopterećenost brigama postaje navika koja polako razgrađuje odnose i unutrašnji mir.
Sveti oci su često govorili da nevolje imaju posebnu ulogu u duhovnom životu.
Dva brata na putu ka moru otkrila su da najveće blago nije ono koje se može poneti u rancu, već ono koje ostaje zauvek u srcu.
Pouka gruzijskog duhovnika o tome da večnost počinje u čovekovom srcu i da smrt samo otkriva ono što je već u nama.
U gradu koji vekovima nosi ime poslednjeg vladara iz dinastije Nemanjića pokrenuta je peticija za promenu naziva u Ferizaj, prema Ferizu Šasivariju, trgovcu i vlasniku hotela iz osmanskog perioda.
Na praznik Prepodobnog Sisoja Velikog, vernici mu se mole za zaštitu dece, duhovnu snagu i pomoć u životnim iskušenjima.
Dva brata na putu ka moru otkrila su da najveće blago nije ono koje se može poneti u rancu, već ono koje ostaje zauvek u srcu.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
U besedi za nedelju 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da najveća vrednost čoveka nije u onome što poseduje, već u daru kojim je izbavljen iz ropstva greha, zla i smrti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Sisoja Velikog po starom, dok po novom kalendaru obeležavaju Prepodobnu Makrinu. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog Hermana iz Rajhenaua, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Grčki duhovnik ostavio je snažnu pouku o važnosti tihovanja, molitve i pažljivog izbora društva, upozoravajući da čovek treba da čuva svoju dušu od svega što ga udaljava od Boga i unutrašnjeg mira.