Pravoslavna crkva oduvek je nudila drugačiji pogled na čoveka – ne samo kao telesno i psihološko biće, već kao biće koje svoje ispunjenje pronalazi u zajednici sa Bogom.
U poslednjim godinama sve češće se govori o porastu psihičkih tegoba u našem društvu – depresiji, anksioznosti, osećaju usamljenosti i besmisla.
Savremeni način života, ubrzan tempo, digitalna izolovanost i gubitak ličnih kontakata samo su neki od faktora koje stručnjaci često navode kao uzroke ovog stanja.
Međutim, postoje i duhovni odgovori na ove probleme koji, iako se ređe pominju u javnosti, sve više privlače pažnju ljudi u potrazi za smirenjem i osloncem.
Pravoslavna crkva oduvek je nudila drugačiji pogled na čoveka – ne samo kao telesno i psihološko biće, već kao i duhovno biće koje svoje ispunjenje pronalazi u zajednici sa Bogom. U tom kontekstu, centralno mesto u crkvenom životu zauzima liturgija.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Ko ide na liturgiju nikad nije sam
O značaju liturgije i njenom uticaju na unutrašnji život čoveka i njegovo psihičko stanje, govorio je arhimandrit Kleopa u emisiji Vrlinoslov na TV Hram, koja će večeras biti emitovana.
- Smrt može biti i pre smrti, ali život može biti i posle života - istakao je arhimandrit Kleopa pa objasnio:
- Čovek koji se pričešćuje, nikada za sebe ne sme da kaže da je usamljen i da je sam. Zato što on uvek ima Boga sa sobom i uz sebe. Život bez Boga nije život. Život bez Boga je put koji, nažalost, može da bude i put ka depresiji i drugim psihološkim i psihičkim bolestima.
Objasnio je i šta je zapravo Sveta liturgija i koliko je značajna.
- Liturgija je dolazak Boga među nas. Sveta litugija momenat u kome su svi prisutni, i živi, i pokojni, i nebeski i zemaljski svet. I Sveta liturgija, dragi moji, vam je susret sa najboljim prijateljem. Ukoliko dolazite na svetu liturgiju i pričešćujete se svetim tajnama, vi nikada nećete biti usamljeni i nikada nećete moći za sebe da kažete da ste sami.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Na liturgiji koju je služio mitropolit Atanasije sabralo se mnoštvo vernika, a najemotivniji trenutak nastao je kada su najmlađi prilazili da prime svetu tajnu. Vladika je u besedi naglasio da ne postoji važnija hrana od one nebeske – koja ispunjava i telo i srce.
Kako se ponašati u crkvi da bi duša zaista bila spremna za susret sa Bogom — saveti jednog od najvećih pravoslavnih duhovnika 20. veka koji i danas pomažu vernom narodu širom vaseljene.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Julijana Tarsanina po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Andrej Kritski. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Elizabete Portugalske, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka svetogorskog starca otkriva šta čovek treba da učini kada mu se učini da je izgubio pravac i da su mu se svi planovi raspali, i zašto upravo tada počinje najvažniji preokret.
Sveti Oci upozoravaju da nije svaki san poruka niti svaka misao otkrovenje, već da je za razlikovanje Božje opomene od zablude neophodno duhovno rasuđivanje.
Tokom susreta u Patrijaršijskom dvoru istaknuta je spremnost za nastavak saradnje i jačanje veza između pravoslavlja i američkih hrišćanskih zajednica.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Pouka svetogorskog podviznika otkriva zašto nije svaki bol štetan i kako razlikovati tugu koja udaljava od Boga od one koja vodi ka pokajanju i duhovnoj obnovi.
Ubrzan tempo života, stalni pritisci, neizvesnost i preopterećenost dovode do toga da mnogi žive sa osećajem unutrašnje napetosti, umora i gubitka unutrašnjeg mira.
Pouka svetogorskog starca otkriva šta čovek treba da učini kada mu se učini da je izgubio pravac i da su mu se svi planovi raspali, i zašto upravo tada počinje najvažniji preokret.
Sveti Oci upozoravaju da nije svaki san poruka niti svaka misao otkrovenje, već da je za razlikovanje Božje opomene od zablude neophodno duhovno rasuđivanje.
U svom teološkom osvrtu arhijerej Grčke pravoslavne crkve upozorava na širenje praksi koje, prema pravoslavnom učenju, mogu dovesti do duhovne obmane i udaljavanja od Crkve.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
U subotu, 4. jula, vernici će se sabrati na svetoj Liturgiji, litiji i pomenu za nevino postradale Srbe Birča i Srednjeg Podrinja, čuvajući kroz zajedničku molitvu uspomenu koja traje više od tri decenije.
Pirinač, luk i peršun umotani u vinovo lišće čine jednostavno posno jelo iz manastirske tradicije, uz neobično jasan ukus koji dolazi iz potpune svedenosti sastojaka.