VANDALSKI NAPAD NA CRKVU SVETE PETKE KOD MAGLAJA: Teolog Nebojša Lazić upozorava na sve veći strah koji osećaju meštani, među kojima su i njegovi roditelji
Oštećeni su fasada, lim na zvoniku i bakarni oluk, dok policija utvrđuje okolnosti događaja i traga za počiniocem.
Crkva Svete Petke u Gornjoj Bočinji kod Maglaja u Federaciji Bosne i Hercegovine oštećena je, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona. Na crkvi su oštećeni fasada, lim na zvoniku i bakarni oluk, a slučaj je prijavljen Policijskoj stanici Maglaj.
Iz MUP-a Zeničko-dobojskog kantona navode da policija radi na rasvetljavanju i dokumentovanju krivičnog dela oštećenje tuđe stvari. Za sada nisu saopštene okolnosti pod kojima je crkva oštećena, niti je utvrđeno ko je odgovoran za ovaj događaj.
Vest o oštećenju hrama posebno je uznemirila srpske povratnike u Gornjoj Bočinji. Za njih je Crkva Svete Petke jedno od mesta na kojima se okupljaju i održavaju veze sa svojim zavičajem.
Teolog Nebojša Lazić, koji živi u Beogradu, ali često odlazi u Gornju Bočinju i čiji roditelji žive među srpskim povratnicima, kaže da je među meštanima prisutan strah, posebno zbog ranijih događaja koje doživljavaju kao pritisak na srpsku zajednicu. SRNA navodi da je Lazić govorio o uznemirenosti srpskih povratnika, među kojima su i njegovi roditelji.
- Za povratnike je crkva centar njihovog života, pa obnova crkve predstavlja dah zajedništva - rekao je Lazić za Srnu.
"Jasno je da je ovo vandalizam"
Lazić ističe da se Srbi u Gornjoj Bočinji u crkvi okupljaju na svadbama, krštenjima i sahranama, ali i da se upravo tu susreću sa ljudima iz dijaspore koji dolaze u svoj rodni kraj.
Zbog toga, prema njegovim rečima, oštećenje crkve kod povratnika izaziva strah koji prevazilazi samu materijalnu štetu.
- Jasno je da je ovo vandalizam praćen podsticanjem verske netrpeljivosti i mržnje. Bilo bi dobro da počinioci budu identifikovani i da, zbog samih muslimana i zbog bilo kakve moguće zajedničke budućnosti, srpska manjina bude zaštićena - rekao je Lazić.
On smatra da se ovaj događaj ne može posmatrati potpuno odvojeno od ranijih incidenata koje povezuje sa srpskim verskim objektima i grobljima.
Kao primere naveo je pokušaj oduzimanja srpskih crkava u Zenici i Visokom, skrnavljenje nadgrobnih spomenika u Travniku, kao i objavu na društvenim mrežama da će biti oskrnavljen grob Spomenka Gostića u Gornjem Ulišnjaku, koji se nalazi nedaleko od Gornje Bočinje.
Tanjug/Printscreenk
Teolog Nebojša lazić
"Među povratnicima postoji određeni stepen straha"
Posebnu zabrinutost, prema Lazićevim rečima, izaziva to što su među srpskim povratnicima uglavnom stariji ljudi.
- Ovog leta, nedaleko od naselja, oskrnavljen je krst, u koji je napadač pucao iz puške. Zbog toga se i ovaj incident posmatra kao jedan od napada na srpske povratnike, koji su uglavnom stariji i bolesni. Mladi se nisu vratili na ova područja zbog nedostatka mogućnosti za zaposlenje. Ova područja su devastirana od 1995. godine - rekao je Lazić.
On tvrdi da se pojedini povratnici plaše da javno govore o problemima sa kojima se suočavaju.
- Plaše se da će biti napadnuti, jer se dešavaju svakakve stvari. Imali smo slučaj da su sami muslimani u Maglaju ispisivali grafite mržnje usmerene protiv njih samih. Srećom, policija je utvrdila da to nisu učinili povratnici, jer porodice povratnika razumeju da su oni meta i da neko pokušava da stvori alibi za napade na njih - rekao je Lazić.
Njegove tvrdnje o ranijim događajima i atmosferi među povratnicima predstavljaju njegovo svedočenje o stanju koje, kako navodi, poznaje iz neposrednih kontakata sa ljudima u Gornjoj Bočinji.
Gornja Bočinja i sećanje na ratne godine
Govoreći o Gornjoj Bočinji, Lazić je ukazao i na ranije prisustvo vehabijskog pokreta na ovom području.
- Bočinja je bila poznata po prisustvu vehabija, a tamo je živeo i njihov vođa Abu Hamza. Oskrnavljena crkva nalazi se preko puta nekadašnjeg para-džemata, danas džemata, odnosno objekta u kojem žive pripadnici vehabijskog pokreta - rekao je Lazić.
On je dodao da, prema njegovim saznanjima, mudžahedini i dalje žive u Donjoj i Gornjoj Bočinji i naveo da se na zeleno obojenoj zgradi sadašnjeg džemata, koja je ranije bila para-džemat, dugo vijorila zastava Saudijske Arabije.
Lazić je govorio i o putokazima prema srpskim povratničkim selima.
- Svi putokazi koji vode prema srpskim povratničkim selima u blizini Maglaja imali su precrtane ćirilične natpise, dok su bile istaknute ratne zastave takozvane Armije BiH - rekao je.
Istovremeno, on navodi da je postojao i pritisak kroz pokušaje kupovine srpske zemlje i kuća.
- Imali smo i tihu kampanju u kojoj su, ne samo vehabije već i obični muslimani, pokušavali da kupuju zemlju i kuće od Srba i da vrše takvu vrstu pritiska - rekao je Lazić, dodajući da je značajan broj ljudi uspeo da se tome odupre.
Policija utvrđuje ko je oštetio crkvu
Ko je oštetio Crkvu Svete Petke i zbog čega, za sada nije poznato. MUP Zeničko-dobojskog kantona saopštio je da su oštećeni fasada, lim na zvoniku i bakarni oluk, dok policija u Maglaju nastavlja da prikuplja informacije i dokumentuje slučaj.
Istraga bi trebalo da pokaže ko je odgovoran za oštećenje crkve i pod kojim okolnostima je došlo do ovog događaja. Za sada nema zvanične potvrde da je napad bio verski ili etnički motivisan.
Za Srbe koji su se vratili u Gornju Bočinju, međutim, oštećena Crkva Svete Petke ima značenje koje prevazilazi samu materijalnu štetu. To je mesto na kojem se okupljaju, proslavljaju važne događaje u životu i održavaju vezu sa svojim krajem.
Upravo zato Lazić smatra da je važno da počinioci budu pronađeni i da srpski povratnici dobiju zaštitu i sigurnost koja im je potrebna da bi mogli da ostanu u svojim domovima.
Sakralni objekat koji je u 19. veku bio jedno od važnih mesta opismenjavanja vozućkog kraja ponovo će dobiti svoju ulogu u okviru svetinje, zahvaljujući zajedništvu Crkve i vernog naroda.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Srpska svetinja stara više od jednog veka našla se u zemljišnim knjigama u Gradačcu pod spornim vlasništvom, što izaziva zabrinutost pravoslavnih vernika.
Srednjovekovni rukopis Srpske pravoslavne crkve, koji se više od šest vekova koristi u liturgiji, našao se u središtu spora nakon odluke Komisije BiH da ga proglasi državnom baštinom.
Episkop bihaćko-petrovački upozorio je da istorija opominje sve narode u Bosni i Hercegovini i pozvao na dogovor, uvažavanje različitosti i rešavanje važnih pitanja kroz konsenzus.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.