KAD VAM JE SVE POTAMAN, A RAZDIRE VAS TUGA, RAZMISLITE DOBRO DA NIJE ZBOG OVOGA! Starac Tadej o grehu koji cepa dušu, a uporno ga potiskujete
U pravoslavlju se greh ne posmatra samo kao prekršaj Božjeg zakona, već i kao rana u odnosu.
Mnogi običaji imaju svoje mesto u tradiciji i mogu biti deo života verujućeg naroda, ali nisu svi običaji crkvene zapovesti.
Među vernicima se često mogu čuti pitanja šta se određenog dana sme raditi, a šta ne, naročito kada je reč o nedeljama i velikim crkvenim praznicima.
Da li sme da se pere veš, čisti kuća, radi u bašti, kuva, šije ili obavlja neki drugi kućni posao - pitanja su koja se iznova postavljaju, a odgovori se neretko traže u narodnim običajima i predanjima, umesto u samom učenju Crkve.
Tako se među ljudima prenose različita pravila koja počinju rečima "ne valja", pa se vremenom stiče utisak da gotovo svaki posao ima svoj dan kada ga nije dobro obavljati. Posebno su na meti nedelje i veliki praznici, kada se vernici neretko više bave pitanjem šta ne smeju da urade nego time kako će taj dan provesti u molitvi, na liturgiji, zahvalnosti Bogu i zajednici sa bližnjima.
Jedni smatraju da na praznik nikako ne treba prati veš, drugi izbegavaju čišćenje kuće, treći ne žele da rade u dvorištu ili bašti, dok se za pojedine poslove mogu čuti i sasvim različita tumačenja, zavisno od kraja, porodice i običaja u kojem je neko odrastao.
Upravo zbog toga pitanje šta se "valja", a šta "ne valja", često preraste u svojevrsnu brigu i strah da će čovek pogrešiti ako na praznik uradi nešto što se u njegovoj porodici ili sredini tradicionalno smatra nedopuštenim.
Crkva, međutim, praznik pre svega posmatra kao dan posvećen Bogu. Nedelja i veliki praznici nisu tu da bi čoveku nametnuli spisak zabranjenih kućnih poslova, već da bi ga podsetili na Boga, molitvu, bogosluženje i smisao praznika koji se slavi. Posao koji je neophodan i koji se ne može odložiti ne može se izjednačiti sa namernim zanemarivanjem praznika.
Važno je i razlikovati crkveno učenje od narodnih običaja. Mnogi običaji imaju svoje mesto u tradiciji i mogu biti deo života verujućeg naroda, ali nisu svi običaji crkvene zapovesti. Zbog toga se ne bi trebalo svako "ne valja" koje se čuje od starijih automatski predstavljati kao pravilo pravoslavne vere.
O tome je govorio i arhimandrit Vasilije Kostić, ukazujući upravo na preteranu zaokupljenost pitanjem šta se određenog dana sme, a šta ne sme činiti. On naglašava da se u takvim pitanjima često zaboravlja ono što bi trebalo da bude najvažnije – zahvalnost za sam život i svaki novi dan koji čovek dobija.
- Šta valja, šta ne valja, svi me to pitaju. Ja im uvek kažem, ja to ne znam, pitajte za to babe i dede. Nemam pojma stvarno. Ja samo znam da se ne valja biti tužan. Pogotovo ne na praznik. I ne samo na praznik. Svaki dan je dar, a samim tim i praznik, jer nijedan dan se ne podrazumeva, ničim ga nismo zaslužili. Njega nam je dao Bog, darovao nam ga je Bog... Taj dan, kakav god da je, nekad bude i "bed dej", nema veze, i on je dan i ne treba zbog toga biti tužan - istakao je otac Vasilije.
U pravoslavlju se greh ne posmatra samo kao prekršaj Božjeg zakona, već i kao rana u odnosu. Nastajali bez autora i plana, oblikovani kroz vekove straha, vere i svakodnevice, običaji su preživeli čak i onda kada su njihova prvobitna značenja nestala. Patrijarh Pavle posebno je naglašavao da čovek može podneti i najveća iskušenja kada zna njihov smisao. Paroh budvanski upozorava da, umesto na „kazne“ i zabrane, pažnju treba usmeriti na podvig svetiteljke koja je, uprkos stradanjima, nepokolebivo ispovedala Hrista i svojom verom mnoge privela hrišćanstvu. Budi deo Religija.rs zajednice. Podrška i molitve za njegovo ozdravljenje stigle su i iz Eparhije bačke, u čijim je hramovima sinoć služena posebna molitva. Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime. Građani Republike Srbije na Kosovu i Metohiji moraju znati da nisu prepušteni sami sebi, navedeno je u saopštenju Studentske liste. Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu. Umesto da bogatstvo čuvaju za sebe, odlučili su da ga podele siromašnima, pomažući svima kojima je pomoć bila potrebna. Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve. Bog vidi i ono što mi ne možemo. Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti. Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom. Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima. U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života." Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.

KAD VAM JE SVE POTAMAN, A RAZDIRE VAS TUGA, RAZMISLITE DOBRO DA NIJE ZBOG OVOGA! Starac Tadej o grehu koji cepa dušu, a uporno ga potiskujete
ISTINA O SRPSKIM OBIČAJIMA: Evo zašto su opstali i kada im se odavno izgubio smisao
ŠTA SU MENTALNE BOLESTI I ZAŠTO NASTAJU? Patrijarh Pavle o uzroku ogromne muke sve većeg broja ljudi, ali i kako je prevazići
DA LI ZAISTA ONOME KO RADI NA SVETU PETKU TRNU RUKE? Sveštenik Slobodan Lukić otkriva šta je prava pozadina ovih verovanja
Mitropolit Irinej u teškom stanju
Ako želite šta da saznate šta vas čeka u večnosti, samo ovo uradite: Ava Dorotej kaže da će vam se za tri dana, sve samo kazati
"Zaštita SPC, naših svetinja i naroda su pitanja od najvišeg značaja": Ovo je plan Srpske liste za Kosovo i Metohiju
Od naredne godine menja se važna crkvena zapovest: Tiče se svetih tajni ispovesti i pričešća - sveštenik sve objasnio
Brat i sestra koji su zajedno podneli strašno stradanje zbog vere u Hrista: Danas su Sveti mučenici Zinovije i Zinovija
"Deco Svetog Save...": SPC uputila hitan apel vernicima da se mole za mitropolita bačkog Irineja
KADA VAS STIGNU NEVOLJE, TUGE I BOLESTI, SAMO OVO URADITE! Savet mati Antonije zlata vredan!
AKO OVO NEMATE U KUĆI, ODMAH GA UNESITE! Mati Antonija kaže da će vas odmah zapljusnuti Božja blagodat i doneti mir celoj porodici!
POŽAR STIGAO DO MANASTIRA SVETOG VASILIJA OSTROŠKOG: Vatrena stihija guta sve ispred sebe, monahinje evakuisane, mole se za spas svetinje (VIDEO)
SEĆATE LI SE TORTE KOJA JE NEKADA BILA PONOS SVAKE SLAVSKE TRPEZE? Originalni recept za “španski vetar”, poslasticu koja se ne zaboravlja
KAD PALITE SVEĆE, JEDNU OBAVEZNO NAMENITE ZA OVE LJUDE: Otac Aleksandar tvrdi da ćete se tako zaštiti od svakog zla
PEČENA RIBA NA MANASTIRSKI NAČIN: Beli luk i tri začina daju joj poseban ukus
Pouka svetogorskog podviznika otkriva zašto nije svaki bol štetan i kako razlikovati tugu koja udaljava od Boga od one koja vodi ka pokajanju i duhovnoj obnovi.
Zašto tuga nije samo prolazno raspoloženje, kako prerasta u depresiju i duhovnu krizu i na koji način, po svedočanstvu Svetih otaca, čovek može ponovo da se uspravi.
Jedan od najvećih duhovnika Svete gore 20. veka objašnjava kako molitva, predanje Bogu i poniznost mogu osloboditi dušu od očaja i vratiti mir u svakodnevni život.
Jedan od najvažnijih načina na koji možemo biti uz čoveka koji pati jeste molitva.
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Građani Republike Srbije na Kosovu i Metohiji moraju znati da nisu prepušteni sami sebi, navedeno je u saopštenju Studentske liste.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Umesto da bogatstvo čuvaju za sebe, odlučili su da ga podele siromašnima, pomažući svima kojima je pomoć bila potrebna.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.