ZABORAVLJENO JELO IZ STARE SRPSKE KUHINJE KOJE SE VRAĆA NA TRPEZE: Gljive iz tepsije kao nekada
Jednostavan recept iz pravoslavne tradicije spaja šumske plodove, miris luka i sporo pečenje pod sačem, u jelo koje je hranilo generacije tokom posta.
Bukovače, sremuš, orasi i povrće stvaraju pun ukus bez mesa, po receptu prilagođenom danima kada crkveni tipik propisuje post.
Za dane kada crkveni tipik propisuje post na ulju, iz starih kuhinja stižu jela koja podsećaju na vreme kada se ručak nije pravio od onoga što je bilo u izobilju, već od onoga što se moglo pronaći, ubrati i doneti kući. Takav je i hajdučki gulaš sa pečurkama, jednostavno i mirisno jelo koje priziva šumu, kotlić na vatri i davno zaboravljene ukuse.
U ovoj posnoj varijanti pečurke preuzimaju glavnu ulogu, a povrće, sremuš i orasi daju mu punoću i miris koji dugo ostaje u sećanju.
100 g bukovača

U šerpi prodinstajte crni i beli luk, zatim dodajte šargarepu i papriku isečene na kockice i, uz malo vode, dinstajte dok povrće ne omekša.
Dodajte samlevene orahe i još kratko prodinstajte, zatim ubacite pripremljene pečurke, a krupnije prethodno isecite. Dodajte i naseckani sremuš, pa nastavite sa dinstanjem još kratko vreme. Začinite alevom paprikom, biberom i solju, pa nastavite sa dinstanjem uz dolivanje vode dok pečurke ne omekšaju.
Ako ovo jelo spremate danima kada tipik ne propisuje post, pred kraj dodajte dve kašike kajmaka. Pustite da se od toplote istopi i sjedini sa sosom, pa će gulaš dobiti još puniji ukus.
BONUS VIDEO
Jednostavan recept iz pravoslavne tradicije spaja šumske plodove, miris luka i sporo pečenje pod sačem, u jelo koje je hranilo generacije tokom posta.
Ovo lagano posno jelo na ulju priprema se od nekoliko sastojaka, a svojim blagim ukusom i mirisom podseća na recepte naših baka.
Krompir, luk i brašno uz malo ulja pretvaraju se u izdašno jelo iz rerne, sa zapečenim ivicama i mekanom sredinom koja najbolje prija dok je još topla.
Sušene pečurke i nekoliko običnih namirnica, uz posebnu tehniku pripreme, daju jelu bogat ukus, a jedan detalj iz ruske manastirske kuhinje pravi najveću razliku.
Presveta Bogorodica mu se, prema predanju, javila i utešila ga, a nakon stradanja njegovo telo ostalo je nepovređeno u vatri.
Ispod poda svetinje u Jerusalimu pronađeni su ostaci drevnog kamenoloma, uklesani grobovi i tragovi vrta, a svetogorski starac podseća na dublji smisao svetog znamenja koje je kroz vekove ostalo središte hrišćanske vere.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
Pouka svetogorskog starca govori o monahu koji je pokušao da se skloni pred napadima demona, ali i o onome što se od vernika traži u trenutku kada ga savladaju strah, nemir i osećaj nemoći.
Kremast, mirisan i bogat, ovaj namaz od nekoliko dostupnih sastojaka odlično se slaže sa vrućom projom, hlebom, ali i kao dodatak jutarnjem ili glavnom obroku.
Med, slad, suve šljive i orasi spojeni su u starinsku poslasticu koja se vezuje za Trojice-Sergijevu lavru i grad Sergijev Posad.
Karamelizovani šećer, krupno seckani orasi, žumanca i oblande čine poslasticu koja se brzo priprema, a posebno prija uz prazničnu mrsnu trpezu.
Komadi uvijenih kora ređaju se uspravno, a hladan sirup dodaje se tek kada se kolač polako osuši u rerni; postoji i verzija sa tiritom, starinskom smesom od jaja i brašna.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
Sveštenik Jevgenije Murzin objašnjava zbog čega su radost spasenja i sećanje na Hristovo stradanje neraskidivo povezani.
: U besedi za nedelju 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta takvo jedinstvo zaista znači i kako se čovek po blagodati Božjoj približava Gospodu kroz ljubav, poslušnost, dobrotu i žrtvu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vozdviženje časnog Krsta, Krstovdan, po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Sveti mučenik Kalistrat i 49 mučenika sa njim. Katolička crkva obeležava Svetog Vinka Paulskog, dok Jevreji danas praznuju drugi dan Sukota, a muslimani nemaju neki veliki praznik.