Paroh budvanski upozorava da, umesto na „kazne“ i zabrane, pažnju treba usmeriti na podvig svetiteljke koja je, uprkos stradanjima, nepokolebivo ispovedala Hrista i svojom verom mnoge privela hrišćanstvu.
Povodom praznika Prepodobnomučenice Paraskeve, koji naša Crkva proslavlja danas, 8. avgusta, sveštenik Slobodan Lukić, paroh budvanski, skrenuo je pažnju na život i podvig ove velike svetiteljke, ukazujući istovremeno na pogrešna narodna verovanja koja se često vezuju za njen praznik.
Otac Slobodan je podsetio da je Sveta Paraskeva rođena u Rimu od pobožnih hrišćanskih roditelja i da je od najranijeg detinjstva vaspitavana u duhu hrišćanske vere. Već kao mlada zadobila je velike darove Božije, krasile su je hrišćanske vrline, neprestano je prebivala u molitvi i čitanju Svetog pisma, a Gospod joj je darovao i dar čudotvorstva.
Govoreći o njenom mučeničkom podvigu, otac Slobodan je istakao da je Sveta Paraskeva tokom života bila izložena velikim stradanjima od neznabožnih careva i knezova, ali da je sve muke pobeđivala blagodaću Božijom, snagom svoje vere i nepokolebivim ispovedanjem Hrista.
- Sve te velike muke na koje je stavljana ona je pobeđivala blagodaću Božijom i silom Božijom, i svojom verom, i pri tome mnogi koji su bili udivljeni videći njenu veliku veru su takođe prihvatali Hrista i hrišćansko učenje. Tako da je ona celim svojim životom, svojim podvigom, svojim mučeništvom propovedala Hrista i Njegovo Sveto jevanđelje - kazao je on za portal Mitropolije crnogorsko-primorske.
Podsetio je da su brojni hramovi posvećeni Svetoj Paraskevi, što svedoči o velikom poštovanju koje ova svetiteljka uživa u srpskom narodu i među pravoslavnim hrišćanima uopšte.
Posebno je upozorio na brojna sujeverja koja se u narodu vezuju za praznik ove svetiteljke.
- Za praznik ove Svete mučenice Hristove vezuju se brojne narodne legende i preporuke, koje su zapravo izraz jednog velikog sujeverja. Često se može pročitati na društvenim mrežama, portalima ili čuti na televiziji šta sve ne treba raditi na praznik Svete mučenice Paraskeve, odnosno Trnove Petke, pa se kao jedna od najvećih kazni za onoga ko bude radio navodi trnjenje ruku, odakle potiče i naziv Trnova Petka - rekao je on.
Prema njegovim rečima, ovakve priče nemaju utemeljenje u veri, već predstavljaju pokušaj da se pažnja vernika odvrati od istinske poruke koju nam život svetitelja donosi.
- O tome koliko je to besmisleno ne treba posebno ni govoriti, ali treba reći koliko se neko trudi da neprestano plasira takve priče i sujeverja, kako bi što više narod odvojio od spoznanja onoga što treba da se nauči kada je reč o svetiteljima - naglasio je paroh budvanski, protojerej Slobodan Lukić.
On je poručio da je suština praznika Svete Paraskeve u sećanju na njen mučenički podvig, na hrabrost sa kojom je ispovedala Hrista i na brojne duše koje su, videvši njenu veru i stradanje, poverovale u Gospoda.
Na kraju je pozvao vernike da praznik proslave molitveno, obraćajući se Svetoj Paraskevi kao molitvenoj zastupnici pred Bogom i nastojeći da podražavaju njenu veru i ispovedništvo.
- Zaista, svako onaj koji ima, a svi mi imamo neke tegobe, nevolje ili iskušenja, uznijećemo joj molitve, kao onoj koja ima smelost pred Bogom da zastupa nas, pravoslavni rod, hrišćanski grešni pred Bogom i da pomogne u svim našim nevoljama i nedaćama. Ali, moleći se njoj, trudićemo se da podražavamo, bar u nekoj meri, njenoj veri i njenom hrabrom ispovedanju vere. I zato neka bi Sveta Prepodobnomučenica Paraskeva Petka bila svima nama na pomoć, da bude molitvenica naša pred Bogom, da nam Bog njenim molitvama podari zdravlje, svakoga dobra, napretka i utehe - poručio je sveštenik Slobodan Lukić.
Zašto ljudi vole da traže znakove u snovima, datumima i običajima, gde se nalazi granica između simbola i sujeverja i zbog čega Crkva upozorava da svetinje ne mogu biti "magijska zaštita".
Sveti Oci upozoravaju da nije svaki san poruka niti svaka misao otkrovenje, već da je za razlikovanje Božje opomene od zablude neophodno duhovno rasuđivanje.
Iza crvenih slova i obeleženih postova krije se mnogo više od praktičnog rasporeda, a sveštenici objašnjavaju da to nije spisak zabrana, nego duhovni vodič koji je potrebno ispravno čitati.
Nastajali bez autora i plana, oblikovani kroz vekove straha, vere i svakodnevice, običaji su preživeli čak i onda kada su njihova prvobitna značenja nestala.
Posle zdravstvenih problema, starici je potrebna je svakodnevna pomoć, a porodica traži način da joj obezbedi odgovarajuću negu; sveštenik Viktor Nikišov ukazao je na ono što u takvoj situaciji treba uzeti u obzir.
Praznik je počeo liturgijom u manastiru i besedom sveštenika Jovana Cvetkovića o veri i istrajnosti svetih Joakima i Ane, a potom je ulicama grada prošla svečana litija.
Na Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja vernici poste, ali uz ovaj dan vezuju se i brojna narodna verovanja. Saznajte šta je dozvoljeno, šta nije i koje zabrane nemaju uporište u crkvenim pravilima.
Neka od najpoznatijih pravila vezanih za sahranu i period žalosti nemaju nikakvo hrišćansko uporište, a stručnjaci upozoravaju da sujeverje može dodatno otežati proces prihvatanja gubitka.
Posle zdravstvenih problema, starici je potrebna je svakodnevna pomoć, a porodica traži način da joj obezbedi odgovarajuću negu; sveštenik Viktor Nikišov ukazao je na ono što u takvoj situaciji treba uzeti u obzir.
U besedi za utorak 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički kroz Hristove reči pokazuje zašto ni dela, Sveto Pismo i svedočanstvo Oca nisu dovoljni čoveku koji odbija da poveruje.
Njihov život obeležili su vera, molitva i strpljenje, a nakon više decenija bezdetnosti, u dubokoj starosti dobili su kćerku koja će postati majka Gospoda Isusa Hrista.
U besedi za utorak 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički kroz Hristove reči pokazuje zašto ni dela, Sveto Pismo i svedočanstvo Oca nisu dovoljni čoveku koji odbija da poveruje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete pravedne Joakima i Anu po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Foka. Katolička crkva obeležava Svetog Tomu od Vilanove, kao i Svetog Mauricija i njegove drugove, mučenike, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.
Reči velikog rumunskog duhovnika o anđelu sa krštenja otvaraju pitanje koje vekovima zaokuplja vernike: ko prati čoveka kada napusti ovaj svet i kakvu mu poruku tada donosi.