Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete pravedne Joakima i Anu po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Foka. Katolička crkva obeležava Svetog Tomu od Vilanove, kao i Svetog Mauricija i njegove drugove, mučenike, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.
• Pravoslavni, gregorijanski (novi) kalendar: 22. septembar 2026. godine.
• Pravoslavni, julijanski (stari) kalendar - SPC: 9. septembar 2026. godine.
• Katolički, gregorijanski kalendar: 22. septembar 2026. godine.
• Judaizam (jevrejski kalendar): 11. tišri 5787. godine.
• Islam (hidžretski kalendar): 11. rebiul-ahir 1448. godine.
Pravoslavlje
Crkve koje koriste stari (julijanski) kalendar, među kojima je i Srpska pravoslavna crkva, danas obeležavaju:
• Svete pravedne Joakima i Anu
• Svetog mučenika Sevirijana
• Spomen III vaseljenskog sabora
• Svetog Teofana Ispovednika i Postnika
• Svetog Nikitu Ugodnika Božjeg
Utorak je 17. sedmica po Duhovima. Prema kalendaru Srpske pravoslavne crkve, danas nema posta.
Crkve koje koriste novi (revidirani julijanski) kalendar, među kojima je i Grčka pravoslavna crkva, danas obeležavaju:
• Svetog sveštenomučenika Foku
• Svetog proroka Jonu
• Svetog Foku baštovana
• Prepodobnog Kozmu Zografskog
• Svetog Petra Milostivog
• Svetog Jonu prezvitera
Katoličanstvo
Katolička crkva 22. septembra obeležava Svetog Tomu od Vilanove, kao i Svetog Mauricija i njegove drugove, mučenike. Imendan slave Mauricije, Kandid, Emerita, Silvan i Silvana. Imendan slave Kandid, Emerita, Mauricije, Silvan i Silvana.
Judaizam
Jevreji danas obeležavaju 11. dan meseca tišrija 5787. godine. Dan dolazi neposredno nakon Jom Kipura, koji je 2026. godine počeo zalaskom Sunca 20. septembra, a završen je zalaskom Sunca 21. septembra. Jom Kipur je najvažniji dan pokajanja i pomirenja u jevrejskoj tradiciji, pa 11. tišri dolazi odmah nakon završetka ovog velikog praznika.
Muslimani danas obeležavaju 11. rebiul-ahir 1448. godine po Hidžri. Prema kalendaru za 2026. godinu, ovaj datum odgovara 22. septembru. Muslimani na ovaj dan nemaju veliki praznik, već se posvećuju svakodnevnim molitvama i učenju Kurana.
Najpre je bio rimski vojnik zadužen da čuva hrišćanskog zatvorenika, a upravo taj susret doveo ga je do vere zbog koje će kasnije pred carem odbiti da se odrekne Hrista.
Njegovo stradanje dogodilo se u vreme kada su hrišćani bili izloženi strašnim progonima, a pred bezbožnim carem i njegovim zahtevima ostao je nepokolebljiv do poslednjeg trenutka života.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Njegovo stradanje dogodilo se u vreme kada su hrišćani bili izloženi strašnim progonima, a pred bezbožnim carem i njegovim zahtevima ostao je nepokolebljiv do poslednjeg trenutka života.
Čovek često zaboravlja da nije dovoljno samo govoriti o dobru, već da se ono mora pokazati u odnosu prema drugima, naročito onda kada je teško ostati čovek.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelistu Luku po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete apostole iz Sedamdesetorice. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok Jevreji obeležavaju Šabat, a muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Njegovo stradanje dogodilo se u vreme kada su hrišćani bili izloženi strašnim progonima, a pred bezbožnim carem i njegovim zahtevima ostao je nepokolebljiv do poslednjeg trenutka života.
Njegovo stradanje dogodilo se u vreme kada su hrišćani bili izloženi strašnim progonima, a pred bezbožnim carem i njegovim zahtevima ostao je nepokolebljiv do poslednjeg trenutka života.
Čovek često zaboravlja da nije dovoljno samo govoriti o dobru, već da se ono mora pokazati u odnosu prema drugima, naročito onda kada je teško ostati čovek.
Odnos prema majci i ocu zauzima posebno mesto u hrišćanskom učenju, a jedna od deset Božjih zapovesti upravo nalaže: "Poštuj oca svojega i mater svoju".
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.