U Istorijskom muzeju Srbije predstavljaju se dela pedeset i dva umetnika, koju će svečano otvoriti patrijarh srpski Porfirije. Izložba će biti dostupna do marta 2025. godine, uz bogat prateći program.
Istorijski muzej Srbije, u zajedničkoj organizaciji sa Upravom za saradnju sa crkvama i verskim zajednicama Ministarstva pravde i Patrijaršijskim upravnim odborom Srpske pravoslavne crkve, sa radošću poziva sve ljubitelje umetnosti i duhovnosti na otvaranje gostujuće izložbe „Svet u slici – Slika sveta: Vizuelna kultura i umetnost tradicionalnih crkava i verskih zajednica“.
Ovaj izuzetan kulturni događaj biće otvoren u ponedeljak, 23. decembra, u 18 časova, u izložbenom prostoru Istorijskog muzeja na Trgu Nikole Pašića u Beogradu. Na izložbi će biti predstavljeni radovi pedeset i dva umetnika, nastali u poslednje tri godine, koji svedoče o neprolaznoj lepoti i dubokoj duhovnoj poruci koju umetnost inspirisana verom prenosi.
Wikipedia
Izložba "Svet u slici - slika sveta" biće otvorena u Istorijskom muzeju Srbije
Kustos izložbe, prof. dr Oliver Tomić, kroz pažljivo odabrane eksponate povešće posetioce na putovanje kroz bogatu istoriju i kulturnu raznolikost tradicionalnih crkava i verskih zajednica. Uvodne reči uputiće dr Dušica Bojić, direktor Istorijskog muzeja Srbije, i dr Vladimir Roganović, direktor Uprave za saradnju sa crkvama i verskim zajednicama, dok će izložbu svečano otvoriti pripasti patrijarh srpski Porfirije.
Poseban deo ovog značajnog projekta biće predstavljanje kataloga izložbe, koje je planirano za 2025. godinu, kao još jedan način da se očuvaju i podele duhovne poruke kroz umetnost.
Izložba će biti otvorena za javnost od 24. decembra 2024. do 31. marta 2025. godine, svakog dana osim ponedeljka, u terminu od 12 do 20 časova. Tokom trajanja izložbe posetioci će imati priliku da uživaju u raznovrsnom pratećem programu koji će dodatno obogatiti njihov doživljaj.
Svi koji traže inspiraciju, duhovnu i
Wikipedia
, imaće jedinstvenu priliku da otkriju svet u slici i sliku sveta, kroz stvaralačke vizije umetnika koji svojim delima približavaju nebeske vrednosti svakodnevnom životu.
U Konaku kneginje Ljubice otvorena je postavka koja kroz radove međunarodnih umetnika istražuje duhovnu snagu svetih mučenika, spajajući religijske vrednosti i savremene umetničke pristupe.
Pored bogosluženja i predavanja Svetih tajni, jedna od glavnih dužnosti sveštenoslužitelja je tumačenje i objašnjavanje Svetog pisma vernicima. On pruža duhovno vođstvo, savetuje o moralnim i duhovnim pitanjima i pomaže vernicima da razumeju i primenjuju verske doktrine u svom životu.
Pouka jednog od najvećih duhovnika 20. veka pokazuje kako kratka molitva, čitanje Svetog pisma i samoposmatranje mogu ojačati moralnu snagu i održati veru čak i kada svet preti da nas slomi.
Od Badnjeg dana do praznika Svete porodice - termini bogosluženja, uključujući službe koje predvodi beogradski nadbiskup, i važne mise po svim crkvama nadbiskupije, za katoličke vernike koji žele da planiraju svoje praznične trenutke.
Novinarka i autorka dokumentarnog filma o Svetoj Mariji Gatčinskoj, Jelena Mićić, u svojoj kolumni daje promišljen osvrt na televizijsku priču o padu Krajine i sudbini jednog čoveka, u kojoj izdaja i vaskrsenje postaju pitanja lične odgovornosti, a ne kolektivnih parola.
Strah, sumnja i lična pobožnost sudaraju se u pitanju koje mnogi nose oko vrata, a ne izgovaraju naglas - protojerej Vladimir Dolgih objašnjava gde prestaje vera, a počinje zabluda.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
U Nacionalnom muzeju istorije Rumunije otvorena je potresna izložba o najugroženijim svetinjama Evrope – manastirima na Kosovu i Metohiji koji, uprkos nasilju i pokušajima brisanja, ostaju stubovi pravoslavne vere i identiteta jednog naroda.
Reakcija poslanika Nikosa Papadopoulosa na izložbu koja je, kako tvrdi, uvredila pravoslavnu veru, pokrenula je duboku diskusiju o granicama umetnosti i poštovanju svetih vrednosti. Reagovao i mitropolit Jeronim.
Pouka jednog od najvećih duhovnika 20. veka pokazuje kako kratka molitva, čitanje Svetog pisma i samoposmatranje mogu ojačati moralnu snagu i održati veru čak i kada svet preti da nas slomi.
Novinarka i autorka dokumentarnog filma o Svetoj Mariji Gatčinskoj, Jelena Mićić, u svojoj kolumni daje promišljen osvrt na televizijsku priču o padu Krajine i sudbini jednog čoveka, u kojoj izdaja i vaskrsenje postaju pitanja lične odgovornosti, a ne kolektivnih parola.
Strah, sumnja i lična pobožnost sudaraju se u pitanju koje mnogi nose oko vrata, a ne izgovaraju naglas - protojerej Vladimir Dolgih objašnjava gde prestaje vera, a počinje zabluda.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Puštaju se u opticaj evrokovanice sa likovima Svetog Pajsija Hilandarca i Svetog Jovana Rilskog, ćirilicom i porukom koja se do sada nije pojavljivala na zajedničkoj evropskoj valuti.
Recept sa Svetе Gore pokazuje da prava slatka radost ne zahteva raskoš - spoj džema, oraha, suvog grožđa, agruma i posne čokolade stvara kolač koji tihu blagost pretvara u nezaboravan užitak.