shutterstock.comOni vode evidenciju o krštenjima, venčanjima i sahranama, upravljaju crkvenim finansijama i održavaju crkvene objekte.
Pored bogosluženja i predavanja Svetih tajni, jedna od glavnih dužnosti sveštenoslužitelja je tumačenje i objašnjavanje Svetog pisma vernicima. On pruža duhovno vođstvo, savetuje o moralnim i duhovnim pitanjima i pomaže vernicima da razumeju i primenjuju verske doktrine u svom životu.
Sveštenik u Srpskoj pravoslavnoj crkvi je duhovni vođa i služitelj svetih tajni. On je posrednik između vernika i Boga, sa ulogom da vodi i podržava svoju zajednicu kroz različite aspekte verskog života.
Sveštenik obavlja različite liturgijske radnje, uključujući božansku liturgiju - centralnu liturgijsku službu pravoslavne crkve, kao i krštenja, venčanja, opela i ispovesti. Pored toga, sveštenik često vrši blagoslove - na domovima, ljudima, hrani i raznim predmetima.
Jedna od glavnih dužnosti sveštenika je tumačenje i objašnjavanje Svetog pisma vernicima. On pruža duhovno vođstvo, savetuje o moralnim i duhovnim pitanjima i pomaže vernicima da razumeju i primenjuju verske doktrine u svom životu.
Shutterstock
Sveto pismo
Sveštenici su takođe zaduženi za pastoralnu brigu o članovima svoje parohije, što uključuje posete bolesnicima i nemoćnima, pružanje podrške onima kojima je potrebna i rad sa mladima i decom. Da bi postao sveštenik, osoba mora biti muškog pola, kršten i miropomazan u pravoslavnoj crkvi, treba da ima nepokudan moralni karakter i da je završio bogoslovsku školu. Takođe, sveštenik mora da bude oženjen.
Sveštenici u Srpskoj pravoslavnoj crkvi rade pod autoritetom episkopa, koji je na čelu eparhije, odnosno crkvene provincije. Oni su obavezni da se pridržavaju kanona i discipline Pravoslavne crkve. Osim gore pomenutih dužnosti, sveštenici u Srpskoj pravoslavnoj crkvi imaju i značajne administrativne dužnosti. Oni vode evidenciju o krštenjima, venčanjima i sahranama, upravljaju crkvenim finansijama i održavaju crkvene objekte. Sveštenici takođe organizuju crkvene proslave, litije i hodočašća.
pexels
Oni vode evidenciju o krštenjima, venčanjima i sahranama, upravljaju crkvenim finansijama i održavaju crkvene objekte.
Sveštenik ima dužnost da pruži primer dobrog hrišćanskog života svojoj zajednici. Oni treba da budu primeri molitve, ljubavi prema Bogu i bližnjem, strpljivosti, samilosti, posta i pokajanja. Oni treba da budu dostupni svojim vernicima u svim trenucima, ne samo u doba krize, nego i u svakodnevnom životu. Sveštenici su takođe često angažovani u širem društvu, gde mogu da služe kao most između Crkve i zajednice. Oni mogu da učestvuju u humanitarnim aktivnostima, socijalnom radu, obrazovanju i slično.
Konačno, sveštenik je taj koji održava živom duhovnu tradiciju i istorijsku baštinu Crkve, prenoseći je na naredne generacije vernika. Svaki sveštenik je deo neprekinutog lanca duhovnog nasleđa koje seže sve do vremena apostola, a kroz svoju službu on nastavlja tu tradiciju.
Ivan Crnogorčevića je sveštenik, a njegova supruga etno-pevačica Danica je izvela numeru koja je obišla čitav svet. Njihov brak je jedinstven, a ljubav prema Bogu ih je spojila.
Pošto je otišao na Bogosloviju, ocu Mladenu muzika je ostala hobi koji mu danas koristi u službi. Inspiraciju nalazi u duhovnoj poeziji vladike Nikolaja Velimirovića i njegovim besedama o putu čoveka prema Bogu i njegovom duhovnom stanju.
Dok su ratne strahote gutale Bosnu i Hercegovinu, protojerej-stavrofor Milorad Golijanin rizikovao je sve kako bi zaštitio dvojicu muslimanskih verskih vođa. Njegova vera u mir i ljudskost koštala ga je vida, ali njegova poruka o ljubavi i praštanju odzvanja i danas.
Zauzimanje svetinja u naselju Bela Crkvi u Ukrajini, izaziva osude širom sveta, dok Ruska Federacija traži hitnu zaštitu kanonskih pravoslavnih objekata i pravdu za sveštenstvo.
: Na sastancima u Partijaršijskom dvoru, poglavar Srpske pravoslavne crkve istakao značaj očuvanja verskih prava i uloge Crkve u regionu, govoreći o situaciji na Kosovu i Metohiji.
Eparhija Budimljansko-nikšićka uputila je javni apel Jakovu Milatoviću, pozivajući ga da proširi inicijativu za rehabilitaciju golootočkih zatvorenika i na nevino postradale žrtve komunističkog terora, čiji posmrtni ostaci i dalje počivaju u masovnim grobnicama, bez imena i obeležja.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Krajem 2022. godine, stigao je na misiju u Evropu, tačnije u Mađarsku, gde je dve godine učio jezik, a početkom ove godine kroz novu misiju i zvanje, stigao je u Mužlju.
Otac Evgenije navodi primere nesuglasica, rana iz prošlosti i nerazumevanja bližnjih s kojima se susretao tokom svoje službe. Otkriva kako je, na samrtnom času svoje majke, sin učinio ono najvažnije – omogućio joj da ode s ovog sveta u miru, pomirena s Bogom i sobom.
Starešina hrama hrama Svete Trojice je detaljno opisao dan kada je, po pozivu prijatelja, otišao u kuću čoveka koji je tvrdio da predmeti mirotoče onda kada počne da poje crkvene pesme.
Zauzimanje svetinja u naselju Bela Crkvi u Ukrajini, izaziva osude širom sveta, dok Ruska Federacija traži hitnu zaštitu kanonskih pravoslavnih objekata i pravdu za sveštenstvo.
Sveta tajna pokajanja oprašta grehe onima koji se iskreno kaju i ispovede ih pred sveštenikom, dok sveta tajna sveštenstva omogućava duhovnu vlast episkopima i sveštenicima da vrše druge tajne...
Razorna vatra sravnila je sa zemljom hram Sretenja Gospodnjeg na grčkom ostrvu Poros, ostavljajući za sobom samo pepeo i tugu. Ali usred zgarišta, jedna svetinja ostala je netaknuta – ikona Hrista kao Velikog Arhijereja, neoštećena i postojana.
U manastiru Mileševa dogodio se susret ispunjen emocijama i duhovnom toplinom – mitropolit Atanasije je s radošću poželeo dobrodošlicu episkopu Filaretu, koji se vraća u svetinju gde je služio Bogu i narodu.
Iz zbirke recepata arhimandrita Onufrija Hilandarca donosimo vam manastirsku spanakopitu – hranljivu, mirisnu i pripremljenu po drevnim monaškim pravilima.