shutterstock.comOni vode evidenciju o krštenjima, venčanjima i sahranama, upravljaju crkvenim finansijama i održavaju crkvene objekte.
Pored bogosluženja i predavanja Svetih tajni, jedna od glavnih dužnosti sveštenoslužitelja je tumačenje i objašnjavanje Svetog pisma vernicima. On pruža duhovno vođstvo, savetuje o moralnim i duhovnim pitanjima i pomaže vernicima da razumeju i primenjuju verske doktrine u svom životu.
Sveštenik u Srpskoj pravoslavnoj crkvi je duhovni vođa i služitelj svetih tajni. On je posrednik između vernika i Boga, sa ulogom da vodi i podržava svoju zajednicu kroz različite aspekte verskog života.
Sveštenik obavlja različite liturgijske radnje, uključujući božansku liturgiju - centralnu liturgijsku službu pravoslavne crkve, kao i krštenja, venčanja, opela i ispovesti. Pored toga, sveštenik često vrši blagoslove - na domovima, ljudima, hrani i raznim predmetima.
Jedna od glavnih dužnosti sveštenika je tumačenje i objašnjavanje Svetog pisma vernicima. On pruža duhovno vođstvo, savetuje o moralnim i duhovnim pitanjima i pomaže vernicima da razumeju i primenjuju verske doktrine u svom životu.
Shutterstock
Sveto pismo
Sveštenici su takođe zaduženi za pastoralnu brigu o članovima svoje parohije, što uključuje posete bolesnicima i nemoćnima, pružanje podrške onima kojima je potrebna i rad sa mladima i decom. Da bi postao sveštenik, osoba mora biti muškog pola, kršten i miropomazan u pravoslavnoj crkvi, treba da ima nepokudan moralni karakter i da je završio bogoslovsku školu. Takođe, sveštenik mora da bude oženjen.
Sveštenici u Srpskoj pravoslavnoj crkvi rade pod autoritetom episkopa, koji je na čelu eparhije, odnosno crkvene provincije. Oni su obavezni da se pridržavaju kanona i discipline Pravoslavne crkve. Osim gore pomenutih dužnosti, sveštenici u Srpskoj pravoslavnoj crkvi imaju i značajne administrativne dužnosti. Oni vode evidenciju o krštenjima, venčanjima i sahranama, upravljaju crkvenim finansijama i održavaju crkvene objekte. Sveštenici takođe organizuju crkvene proslave, litije i hodočašća.
pexels
Oni vode evidenciju o krštenjima, venčanjima i sahranama, upravljaju crkvenim finansijama i održavaju crkvene objekte.
Sveštenik ima dužnost da pruži primer dobrog hrišćanskog života svojoj zajednici. Oni treba da budu primeri molitve, ljubavi prema Bogu i bližnjem, strpljivosti, samilosti, posta i pokajanja. Oni treba da budu dostupni svojim vernicima u svim trenucima, ne samo u doba krize, nego i u svakodnevnom životu. Sveštenici su takođe često angažovani u širem društvu, gde mogu da služe kao most između Crkve i zajednice. Oni mogu da učestvuju u humanitarnim aktivnostima, socijalnom radu, obrazovanju i slično.
Konačno, sveštenik je taj koji održava živom duhovnu tradiciju i istorijsku baštinu Crkve, prenoseći je na naredne generacije vernika. Svaki sveštenik je deo neprekinutog lanca duhovnog nasleđa koje seže sve do vremena apostola, a kroz svoju službu on nastavlja tu tradiciju.
Ivan Crnogorčevića je sveštenik, a njegova supruga etno-pevačica Danica je izvela numeru koja je obišla čitav svet. Njihov brak je jedinstven, a ljubav prema Bogu ih je spojila.
Pošto je otišao na Bogosloviju, ocu Mladenu muzika je ostala hobi koji mu danas koristi u službi. Inspiraciju nalazi u duhovnoj poeziji vladike Nikolaja Velimirovića i njegovim besedama o putu čoveka prema Bogu i njegovom duhovnom stanju.
Dok su ratne strahote gutale Bosnu i Hercegovinu, protojerej-stavrofor Milorad Golijanin rizikovao je sve kako bi zaštitio dvojicu muslimanskih verskih vođa. Njegova vera u mir i ljudskost koštala ga je vida, ali njegova poruka o ljubavi i praštanju odzvanja i danas.
Poglavar SPC u svom obraćanju istakao primer mirenja braće nad moštima Svetog Simeona i podsetio da kroz duhovno nasleđe našeg prosvetitelja narod može pronaći put u složenim civilizacijskim i istorijskim iskušenjima.
Predanje kaže da je Sveti Bonifacije na Badnje veče posekao Hrast groma, pod kojim su pagani prinosili ljudske žrtve, što je zauvek promenilo tok jedne stare tradicije.
Dok mediji najavljuju ludačku proslavu Nove godine, sveštenik iz Malog Palančišta poziva vernike na molitvu, post i pokajanje pred Rođenje Hrista, ističući opasnosti idolopoklonstva i praznoslovlja.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U iskrenom i nenametljivom promišljanju, otac Hrizostom Filipesku razotkriva kako se iz gomile protivrečnih sudova rađa i pritisak koji svaki sveštenik nosi, pokazujući koliko su brzopleti utisci često daleko od istine o njegovom pozivu.
Protojerej Maksim Burdin otkriva kako je kroz mladalačka lutanja, radove u manastiru i jedan neočekivani susret u hramu pronašao svoj put do svešteničke službe.
Dok mediji najavljuju ludačku proslavu Nove godine, sveštenik iz Malog Palančišta poziva vernike na molitvu, post i pokajanje pred Rođenje Hrista, ističući opasnosti idolopoklonstva i praznoslovlja.
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.