Pošto je otišao na Bogosloviju, ocu Mladenu muzika je ostala hobi koji mu danas koristi u službi. Inspiraciju nalazi u duhovnoj poeziji vladike Nikolaja Velimirovića i njegovim besedama o putu čoveka prema Bogu i njegovom duhovnom stanju.
Da mantija i gitara jedno drugo ne isključuju, već mogu da budu odličan sklop, pokazuje sveštenik Mladen Marinković iz opštine Svrljig na jugu Srbije, koji za vernike piše, komponuje i svira duhovnu muziku.
U svrljiškoj crkvi Svetog cara Konstantina i carice Jelene često se čuje zvuk gitare tridesetsedmogodišnji sveštenika koji je, kako kaže, spojio svoje dve velike ljubavi iz detinjstva - crkvu i muziku.
Kao mali maturant našao se na prekretnici - hoće li upisati bogoslovsku ili srednju muzičku školu. Pošto je otišao na bogosloviju, muzika je ostala hobi koji mu danas jako koristi u službi. Naglašava da ne svira za vreme liturgije, jer to nije svojstveno pravoslavnoj crkvi, ali svojim akordima s vernicima komunicira pre i posle bogosluženja.
"Ovo je nešto što bi ljude približilo crkvi, približilo ih liturgiji. Sviram pre same službe, da bi oni imali zbog čega da dođu, da bi imali veću motivaciju", priča mladi sveštenik.
Po uzoru na stihove vladike Nikolaja Velimirovića i njegove besede o putu čoveka prema Bogu i njegovom duhovnom stanju.
- Nekad su mi inspiracije tekstovi iz Svetog pisma, a nekad su događaji određenih praznika - kaže otac Mladen.
Da je gitara dobar način za prenošenje duhovnih misli i poruka shvatio je kao veroučitelj. Veronauku je, kao izborni školski predmet, predavao punih osam godina u više škola, a tom poslu je od samog početka pristupao kreativno jer, kako kaže, "svako ko se bavi određenom profesijom mora da uradi više od onoga što mu je u službi zadato".
- Mi smo pozvani od Boga da se naša služba ne završava tu, samo u onome što je propisano jer, ako radiš samo šta je propisano, ispada da je to samo iz nekog moranja i zato što je čovek najamnički shvatio svoju službu - smatra ovaj sveštenik.
youtube/Mladen Marinkovic
Mladen Marinković
Đaci su ubrzo zavoleli njegove muzičke lekcije s dečjim duhovnim pesmama. Ovo je učenike motivisalo da uče, a Mladena da piše i komponuje. Do pre pet godine radio je kao đakon u Nišu i tamo sarađivao s Dečjim crkvenim horom "Branko".
Najveće priznanje za svoj rad dobio je kada je ovaj hor izveo njegovu pesmu "Svetlost Vaskrsenja" na Vaskršnjem koncertu u Hramu Svetog Save u Beogradu, a zatim je pevao na nastupima u Rusiji.
Wikimedia/P.Cikovac/Miskomi. Printscreen
Hram Svetog Save u Beogradu
Mladen skoro da ne ulazi u crkvu bez gitare. Svakodnevno svira vernicima u Svrljigu i priznaje da nije bio siguran kako će to biti prihvaćeno, jer je, kaže, bilo kolega koji su "s nepoverenjem gledali na to".
- Neki su reagovali s čuđenjem. Čak je i mene bilo strah, ja ne znam nikog ko to radi, da ne shvate ljudi pogrešno i kažu - eto, napio se pop pa uzeo gitaru. To je bila prva stvar koje sam se plašio, ali reakcije su bile sto posto pozitivne - ispričao je Mladen.
Njegova dela redovno izvodi dečji crkveni hor Sabornog hrama u Svrljigu. I pevači, i sveštenik nadaju se gostovanjima i putovanjima u druge gradove, jer žele da se njihove pesme čuju što dalje.
Sveštenici iz različitih delova pravoslavnog sveta razmatraju duboku dilemu: da li je zavisnost od nikotina samo fizička navika ili greh koji pogađa i telo i dušu? Njihova iskustva i duhovna učenja otkrivaju kako se ova strast može pretvoriti u opasnu prepreku za duhovni napredak i spasenje.
Iako mnogi ljudi čin celivanja ruke svešteniku doživljavaju samo kao delo ljubaznosti i izražavanje svoje vere u Isusa Hrista, ovaj gest ima mnogo dublje značenje i simboliku.
Ivan Crnogorčevića je sveštenik, a njegova supruga etno-pevačica Danica je izvela numeru koja je obišla čitav svet. Njihov brak je jedinstven, a ljubav prema Bogu ih je spojila.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Kulinarski tim Artis centra rekonstruisao je jelo nadahnuto srednjovekovnom kuhinjom, a završni premaz od meda i crnog vina daje mesu rubinsku, hrskavu koricu.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
Otac Oliver upozorava da površno priznanje grehova, ispovest „u prolazu“ tokom liturgije i pogrešno shvatanje razrešne molitve mogu čoveka ostaviti u zabludi da je očistio dušu.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.
Više od 20 strana hronike upućene patrijarhu Vartolomeju otkriva detalje događaja iza zatvorenih vrata uoči Sabora u Kijevu, sastanaka sa Petrom Porošenkom, sukoba oko Filaretove uloge i stalnog nadzora nad carigradskom delegacijom.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.
Više od 20 strana hronike upućene patrijarhu Vartolomeju otkriva detalje događaja iza zatvorenih vrata uoči Sabora u Kijevu, sastanaka sa Petrom Porošenkom, sukoba oko Filaretove uloge i stalnog nadzora nad carigradskom delegacijom.