shutterstock.comPanoramski pogled sa vrata crkve takođe ne šteti iskustvu.
Crkva ima kupolasti krov i osam strana koje simbolizuju Isusovo vaskrsenje "nakon osam dana".
Crkva Valadier, ili "Il Tempio del Valadier", je savršeno osmostranični objekat izgrađen unutar pećine u Italiji. Naručio ju je papa Leo 12. u 19. veku, a smeštena je između planine i bujne šume Monte Frasasi u parku Gola Rosa. Crkva ima kupolasti krov i osam strana.
Izgrađena je od travertinskog mermera, u neoklasičnom stilu. Hram je nadvišen velikom kupolom prekrivenom olovom, tamnije boje, dovoljno visokom da dodirne stenu iznad.
shutterstock.com
Poseta crkvi je popularan jednodnevni izlet, jer spaja istoriju, kulturu i prirodnu lepotu.
Vekovima je ovo misteriozno i fascinantno mesto bilo utočište za lokalno stanovništvo, koje je tražilo sigurno skrovište od pljačke, a potom je postalo mesto hodočašća za katolike koji traže oprost.
Danas je poznata kao "Zaklon i utočište grešnika". Po ulasku u crkvu nailazite na divnu prostoriju ukrašenu elegantnim oltarom od alabastera, a slabo svetlo čini okruženje prigušenim i mističnim. Pa tako ovaj senovit prostor menja svoj izgled, ličeći na uzvišeno tajno mesto, koje samo odabrani mogu videti.
U centru oltara stoji skulptura Bogorodice sa detetom, prelepa kopija, jer se original majstora Antonija Kanovija čuva u Muzeju Genga.
Elegancija i oštar kamen
shutterstock.com
Panoramski pogled sa vrata crkve takođe ne šteti iskustvu.
Izgrađena 1828. godine od strane arhitekte Đuzepea Valadijera, elegantna neoklasična crkva u oštroj je suprotnosti sa grubim zidovima okolne pećine.
Kako bi došli do svetinje posetioci se suočavaju sa prilično strmim usponom. Uzbrdica je duga 800 metara, ali njom mogu da putuju i deca, sa kolicima i ljubitelji bicikala. Kada stignete do vrha, prolazite kroz veliku kapiju iza koje je prizor koji oduzima dah.
Pored crkve Valadier uzdiže se Santa Maria Infra Saksaa, rezidencija benediktinskih monahinja koje su od 1029. godine živela na obližnjoj planini.
Poseta crkvi je popularan jednodnevni izlet, jer spaja istoriju, kulturu i prirodnu lepotu. Panoramski pogled sa vrata crkve takođe doprinosi neverovatnom iskustvu.
Više puta u istoriji je bilo težnji za približavanjem i rešavanjem podela, ali one praktično i danas postoje, a ponovna unija nikada nije uspostavljna.
Manastir Svete Paraskeve na Hvaru, osnovan 1561. godine, bio je važna pravoslavna svetinja, koja je kroz vekove pretrpela različite promene, vlasti i nacionalizaciju posle Drugog svetskog rata.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.
Ovo jelo od jagnjetine, pasulja i suve slanine kuvalo se polako i po tačno utvrđenom običaju - recept sačuvan kroz generacije i danas budi sećanja na pravu domaću kuhinju.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Više od 350.000 prijavljenih iz celog sveta već je najavilo dolazak u baziliku Svetog Franje Asiškog u italijanskom gradu Asizi, gde će tokom narednih mesec dana imati priliku da se poklone moštima svetitelja.
Od svog postavljanja 1954. godine, "Hristos iz Bezdana" postao je mesto posebnog značaja u zajednici ronilaca širom sveta i spomen na sve koji su izgubili život u moru i znak nebeske zaštite onih koji i dalje plove i rone.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Na izraelskim poljima počinje žetva pšenice za „šmura macu“, koja se mesecima čuva pod strogim nadzorom i kroz svaki korak priprema za Pesah, uz pravila u kojima nema mesta ni za najmanju grešku.
Od Jom kipura do ličnih zaveta i neobičnih običaja, u judaizmu post nije izuzetak, već složen sistem duhovnog života koji povezuje pokajanje, sećanje, zajednicu i ličnu odgovornost.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.