Prva hodočašća na ovom svetilištu su počela u 19. veku, a svemu je prethodio san jednog meštanina u kom se pojavila Bogorodica.
Što je Lurd za Francusku to je Ilača za Srem, kažu pisci o Marijanskim svetištima.
Gospa se u Lurdu ukazala 1858. godine gde je potekao čudotvorni izvor, a isto se događa u Ilači sedam godina kasnije.
Francusko svetilište
Youtube/Leon Pereira
Lurd je čuveno svetilište na jugu Francuske, zbog pećine u kojoj se 1858. godine, kako se veruje, 14-godišnjoj Bernadeti ukazala Bogorodica.
Svake godine Lurd poseti više od šest miliona vernika, a Bogorodica je jedan je od praznika tokom kojeg se u tom svetilištu okupi najviše ljudi.
Na samom istoku Hrvatske, na granici između Slavonije i Srema, uz prugu Vinkovci – Šid, nalazi se malo selo Ilača, koje se naziva i tzv. sremski Lurd. To je drevno hodočasničko mesto u đakovačkoj biskupiji. Kroz vekove su mnogi vernici hodočastili Gospi Ilačkoj, a glavno hodočašće održava se na praznik Velike Gospe.
Godine 1865. seljak Petar Lazin primetio je vodu koja je tekla iako nije bilo kiše. Kopajući štapom na tom mestu, naišao je na jak mlaz vode. Od tada, izvor nije presušio. Te iste večeri, mladić Đuka Ambrušević imao je san u kojem je vidio Blaženu Devicu Mariju s detetom, belom krunom na glavi i odevenu u belu i plavu odeću. Gospa mu je rekla da je izvor njen i da ga treba ogradi, kako bi životinje s njega pile vodu. Kada se probudio, Đuka je kraj svog kreveta opet vidio isti lik iz sna, koji je ubrzo nestao.
Uveren u svoj san, Đuka je ogradio izvor, poznat kao Ilačka vodica, koja je ubrzo postala poznata po tome što su se bolesnici koji su u njoj prali oči i rane počeli ozdravljati. Tako su započela prva hodočašća.
Na Malu Gospu iste godine Gospa se više puta ukazala na izvoru. Crkvene vlasti su, iako nisu imale dokaze, bile protiv pobožnosti, ali kada su svedoci pod potvrdili istinitost, pobožnosti su bile dopuštene. Ilačka vodica nije se razlikovala od obične vode, pa su sva ozdravljenja pripisana Gospinom zagovoru.
Godinu dana nakon ukazanja, 1866., izgrađena je manja kapelica, a već iduće godine započela je izgradnja veće crkve, koja je posvećena na Veliku Gospu 1870. godine. Od tada je Ilača postala mesto hodočašća za hiljade Hrvata, Rusina, Nemaca i Mađara, koji su živeli na tom području.
Više puta u istoriji je bilo težnji za približavanjem i rešavanjem podela, ali one praktično i danas postoje, a ponovna unija nikada nije uspostavljna.
Manastir Svete Paraskeve na Hvaru, osnovan 1561. godine, bio je važna pravoslavna svetinja, koja je kroz vekove pretrpela različite promene, vlasti i nacionalizaciju posle Drugog svetskog rata.
Stihovi 34:37-38 podsećaju muslimane da je pravi put do Božije milosti kroz iskrenu veru i dobra dela, dok oni koji poriču Njegovu poruku suočavaju se s ozbiljnim posledicama.
Jedan od najvećih svetitelja pravoslavlja podseća da vera nije samo molitva – ona zahteva svakodnevni trud i aktivno delovanje, jer bez njega ni najiskrenija molitva ne donosi plod. U nastavku pročitajte oblomak iz Svetog pisma za 17. sredu po Duhovima.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Ekološki projekat, nazvan ''Borgo Laudato Sii" ("Selo neka je hvaljeno"), prvi put je najavio 2023. godine pokojni papa Franja, koji je bio veliki zagovornik brige o životnoj sredini.
Alesandro Previti, organizator događaja koje priređuje italijanska LGBTQ grupa "La Tenda di Gionata", rekao je da je osnovni cilj da se svi zajedno mole.
Stihovi 34:37-38 podsećaju muslimane da je pravi put do Božije milosti kroz iskrenu veru i dobra dela, dok oni koji poriču Njegovu poruku suočavaju se s ozbiljnim posledicama.
Novi projekat i brošura pokazuju kako istorijske i arhitektonske vrednosti mogu izgraditi mostove razumevanja između različitih zajednica i oplemeniti kulturni identitet svih građana.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
Mitropoliti Nikanor i Lukijan služili su liturgiju pred prisustvom princa Nikolaja, dok patrijarh Porfirije poručuje da Bazjaš svedoči o vekovnoj veri i svetosavskim korenima Srba u Rumuniji.
Novi igumen manastira Svete Katarine na Sinaju, arhimandrit Simeon, javno se izvinjava vernicima i obećava jedinstvo, duhovnu obnovu i vernost vekovnoj pravoslavnoj tradiciji.
Današnja beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog objašnjava dubinu Hristovih reči i vodi čitaoca do srca božanske tajne koja nadilazi ljudsko poimanje.