Prva hodočašća na ovom svetilištu su počela u 19. veku, a svemu je prethodio san jednog meštanina u kom se pojavila Bogorodica.
Što je Lurd za Francusku to je Ilača za Srem, kažu pisci o Marijanskim svetištima.
Gospa se u Lurdu ukazala 1858. godine gde je potekao čudotvorni izvor, a isto se događa u Ilači sedam godina kasnije.
Francusko svetilište
Youtube/Leon Pereira
Lurd je čuveno svetilište na jugu Francuske, zbog pećine u kojoj se 1858. godine, kako se veruje, 14-godišnjoj Bernadeti ukazala Bogorodica.
Svake godine Lurd poseti više od šest miliona vernika, a Bogorodica je jedan je od praznika tokom kojeg se u tom svetilištu okupi najviše ljudi.
Na samom istoku Hrvatske, na granici između Slavonije i Srema, uz prugu Vinkovci – Šid, nalazi se malo selo Ilača, koje se naziva i tzv. sremski Lurd. To je drevno hodočasničko mesto u đakovačkoj biskupiji. Kroz vekove su mnogi vernici hodočastili Gospi Ilačkoj, a glavno hodočašće održava se na praznik Velike Gospe.
Godine 1865. seljak Petar Lazin primetio je vodu koja je tekla iako nije bilo kiše. Kopajući štapom na tom mestu, naišao je na jak mlaz vode. Od tada, izvor nije presušio. Te iste večeri, mladić Đuka Ambrušević imao je san u kojem je vidio Blaženu Devicu Mariju s detetom, belom krunom na glavi i odevenu u belu i plavu odeću. Gospa mu je rekla da je izvor njen i da ga treba ogradi, kako bi životinje s njega pile vodu. Kada se probudio, Đuka je kraj svog kreveta opet vidio isti lik iz sna, koji je ubrzo nestao.
Uveren u svoj san, Đuka je ogradio izvor, poznat kao Ilačka vodica, koja je ubrzo postala poznata po tome što su se bolesnici koji su u njoj prali oči i rane počeli ozdravljati. Tako su započela prva hodočašća.
Na Malu Gospu iste godine Gospa se više puta ukazala na izvoru. Crkvene vlasti su, iako nisu imale dokaze, bile protiv pobožnosti, ali kada su svedoci pod potvrdili istinitost, pobožnosti su bile dopuštene. Ilačka vodica nije se razlikovala od obične vode, pa su sva ozdravljenja pripisana Gospinom zagovoru.
Godinu dana nakon ukazanja, 1866., izgrađena je manja kapelica, a već iduće godine započela je izgradnja veće crkve, koja je posvećena na Veliku Gospu 1870. godine. Od tada je Ilača postala mesto hodočašća za hiljade Hrvata, Rusina, Nemaca i Mađara, koji su živeli na tom području.
Više puta u istoriji je bilo težnji za približavanjem i rešavanjem podela, ali one praktično i danas postoje, a ponovna unija nikada nije uspostavljna.
Manastir Svete Paraskeve na Hvaru, osnovan 1561. godine, bio je važna pravoslavna svetinja, koja je kroz vekove pretrpela različite promene, vlasti i nacionalizaciju posle Drugog svetskog rata.
U besedi za subotu mesopusne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da reč kojom je Gospod oblikovao svet i danas deluje – pročišćava, vodi i oplemenjuje čoveka.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Trifuna po starom i Svetog Avksentija po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Valentina, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika
Otkrijte kako se priprema autentično koljivo iz ćelije Presvete Bogorodice Axion Esti, sa sastojcima koji simbolizuju Vaskrsenje, Carstvo nebesko i večni život.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Poljoprivrednik iz Portugala, otac sedmoro dece i čovek koji je druge vodio ka krštenju, tek na pragu 101. godine ostvario je ličnu duhovnu želju koja ga nije napuštala od mladosti.
Životna priča Dena Rehila pokazuje kako trauma, gubitak i luksuz ne mogu zameniti unutrašnji mir, dok duhovno preobraženje može promeniti život od korena.
Zbog krvavog napada u katoličkoj crkvi tokom mise, sud je izrekao kazne kakve se retko viđaju, povukavši oštru granicu između islama kao vere i nasilja koje pokušava da se sakrije iza njegovog imena.
Gotovo da nema vernika koji, ulazeći u crkvu, najpre ne priđe mestu za sveće – bilo da se moli za zdravlje svojih bližnjih ili za pokoj duša upokojenih.
Nakon liturgije koju je služio mitropolit šumadijski Jovan, sveštenici iz tri namesništva i profesori Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta otvorili su razgovor o izazovima crkvenog života koji se ne vide sa ambona.