WikipediaU Izniku su sačuvane zidine iz drevne Nikeje
Proces kanonizacije zahteva dva priznata čuda, a Karlo je već bio beatifikovan 2020. godine zahvaljujući čudu izlečenja brazilskog deteta.
Mladić rođen u Londonu, koji je poznat kao "Božiji influenser", zvanično će postati svetac u katoličkoj crkvi. Karlo Akutis, koji je preminuo od leukemije 2006. godine sa samo 15 godina, biće kanonizovan u aprilu, nakon što mu je papa Franja pripisao drugo čudo.
Kanonizacija Karla Akutisa ima poseban značaj jer on postaje prvi svetac iz generacije milenijalaca, što može imati snažan uticaj na mlađe generacije vernika.
Karlo je rođen u Velikoj Britaniji, ali je odrastao u Italiji i bio je poznat po kreiranju veb-sajtova za svoju parohiju i školu. Najviše pažnje privukao je sajtom na kojem je dokumentovao čuda, koji je pokrenut neposredno pre njegove smrti i kasnije preveden na više jezika.
Proces kanonizacije zahteva dva priznata čuda, a Karlo je već bio beatifikovan 2020. godine zahvaljujući čudu izlečenja brazilskog deteta. Drugo čudo pripisano njemu dogodilo se 2024. godine kada je student iz Firence izlečen od krvarenja u mozgu nakon traume glave.
Shutterstock
Papa Franja
Papa Franja je najavio da će Karlo biti proglašen za sveca tokom vikenda koji počinje 26. aprila. Ova vest je odjeknula među vernicima širom sveta, posebno među mladima koji su inspirisani njegovim delom.
Da bi postao svetac, pojedinac mora da prođe posthumno suđenje, procenu njegovih fizičkih i duhovnih ostataka. Vatikanska kancelarija odgovorna za ovo pitanje, Dikasterijum za svece, ima zadatak da istraži da li je kandidat bio duhovno uzoran za života i kako se pokazao po smrti. Svaki od njih, da bi bio kanonizovan, mora imati dva naučno neobjašnjiva čuda koja mu se pripisuju, piše Gardijan.
Akutis se snimio i objavio da mu je „suđeno da umre“. Onda se 2006. godine, kada je imao 15 godina, razboleo od groznice i bola u grlu. Simptomi su se pogoršali, dijagnostikovana mu je leukemija, doživeo je cerebralno krvarenje i pao u komu. Nakon nekoliko dana konstantovana mu je moždana smrt.
Nedugo zatim njegove stvari su predate istorijskom komitetu lokalne nadbiskupije koja je počela sa ispitivanjem njegovih šansi da postane svetac.
Godine 2012. komitet je objavio prve naznake da bi Akutis mogao da postane svetac. Posle kratkog ispitivanja Akutis se pominje kao „potencijalno prvi milenijalski svetac“ i „svetac zaštitnik interneta“, a malo je „kandidata“ napredovalo tako brzo kao on.
Mala, ali aktivna zajednica katolika Afroamerikanaca, podnosi Vatikanu peticiju za ubrzanu kanonizaciju šest kandidata za svece. Od njih je najstariji Pjer Tusen koji je mrtav već 171 godinu.
Osim što je spor proces i što svaka grupa, poput političke, mora pregovarati o svom kandidatu, ovaj proces je veoma skup, jer crkva naplaćuje svaku pojedinačnu radnju i odluku.
Pre ulasku u verski objekat, vernici različitih religija imaju običaje koji se međusobno odvajaju, međutim svrha svih je ista - da se ispoštuje propisana tradicija kojom poštujemo svetinju.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
Crkveno učenje podseća da vernici ne bi trebalo olako da pristupaju oltaru. Od naklona i odgovora „Amin“ do duhovne pripreme za primanje Svete evharistije, postoje pravila čije zanemarivanje može imati ozbiljan verski značaj.
U besedi za utorak pete sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, vladika Nikolaj, opisuje trenutak kada izgovor prestaje da pripada govorniku i počinje da se vraća kao posledica.
Probajte sitne barene tikvice po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte Molitvu pred početak svakog dobrog dela i duhovno se nadahnite uz pouku Svetog Teofana Zatvornika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Manuila, Savela i Ismaila po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sabor Svetih dvanaest apostola (Pavlovdan). Katolička crkva obeležava spomendan Rimskih prvomučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Izvori iz Rimske kurije otkrivaju da je Svetoj Stolici stizala lažirana dokumentacija o Alojzu Stepincu, dok stručnjaci tvrde da je manipulacija arhivima bila planski sprovođena.
Danijel Ander iz Nju Džerzija, poginuo je štiteći svoju porodicu od naoružanog čoveka, a pet godina kasnije, njegova žrtva postala je simbol vere i ljubavi zbog koje bi Katolička crkva mogla da ga proglasi svecem.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
Crkveno učenje podseća da vernici ne bi trebalo olako da pristupaju oltaru. Od naklona i odgovora „Amin“ do duhovne pripreme za primanje Svete evharistije, postoje pravila čije zanemarivanje može imati ozbiljan verski značaj.
Islamski društveni centar Ilinoisa želi da kupi zatvoreni katolički hram iz 1906. godine u Čikagu i pretvori ga u školu, što je izazvalo rasprave zbog istorijskog značaja objekta.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da snaga naroda počiva na očuvanju vere i identiteta, podsećajući da Vidovdan i Sveti knez Lazar svedoče o izboru večnih vrednosti koje su kroz vekove čuvale dostojanstvo i slobodu.