Rimokatolički poglavar je nakon sastanka sa vatikanskim Odeljenjem za kanonizaciju obodrio i drugo čudo prerano preminulom mladiću, koji je stekao svetsku popularnost na internetu, čime su se stekli uslovi da bude kanonizovan.
Tinejdžer, koga zbog veštine u širenju učenja katoličke crkve putem interneta nazivaju “Božijim influenserom”, na putu je da postane svetac. Karlo Akutis, koji je preminuo 2006. kada je imao svega 15 godina, mogao bi postati prvi milenijalac (osoba rođena između ranih 1980-ih i kasnih 1990-ih) koji će biti kanonizovan.
Ovo odluka usledila je nakon što je papa Franja prerano preminulom mladiću Karlu Akutisu pripisao drugo čudo. Reč je o izlečenju studenta u Firenci, koji je imao krvarenje u mozgu nakon povrede glave. Karlo Akutis je beatifikovan (što je prvi korak ka svetosti) 2020. godine, nakon što mu je pripisano prvo čudo - izlečenje brazilskog deteta od urođene bolesti pankreasa. Drugo čudo je odobrio papa nedavno, nakon sastanka sa vatikanskim odeljenjem za kanonizaciju. Međutim, još nije poznato kada će Karlo biti kanonizovan.
Catholic Press Photo / IPA / IPA / Profimedia
Karlo Akutis je rođen u Londonu, ali je detinjstvo proveo u Italiji, gde je preminuo nakon što mu je dijagnostikovana leukemija. Sahranjen je u Monci, a njegovo telo je premešteno u Asiz godinu dana nakon njegove smrti, gde se sada nalazi izloženo zajedno sa drugim relikvijama povezanim s njim.
Pored dizajniranja veb stranica za svoju parohiju i školu, postao je poznat po pokretanju veb stranice koja dokumentuje sva prijavljena euharistijska čuda, a koja je široj javnosti postala dostupna nekoliko dana pre njegove smrti. Nadimak “Božiji influenser” pripisan mu je posthumno, zbog njegovog rada.
Wikipedia
Da bi neka osoba postala pogodna za svetost, potrebno je da joj se pripišu dva čuda. A da bi se nešto bilo smatrano čudom, obično zahteva čin koji prevazilazi prirodne mogućnosti, kao što je iznenadno izlečenje teško obolelih. Poslednja kanonizovana osoba je Marija Antonia de Paz i Figueroa, poznata i kao Mama Antula, redovnica iz 18. veka koju je papa Franja proglasio svetom 11. februara 2024. godine, kada je postala prva argentinska svetica.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.