Rimokatolički poglavar je nakon sastanka sa vatikanskim Odeljenjem za kanonizaciju obodrio i drugo čudo prerano preminulom mladiću, koji je stekao svetsku popularnost na internetu, čime su se stekli uslovi da bude kanonizovan.
Tinejdžer, koga zbog veštine u širenju učenja katoličke crkve putem interneta nazivaju “Božijim influenserom”, na putu je da postane svetac. Karlo Akutis, koji je preminuo 2006. kada je imao svega 15 godina, mogao bi postati prvi milenijalac (osoba rođena između ranih 1980-ih i kasnih 1990-ih) koji će biti kanonizovan.
Ovo odluka usledila je nakon što je papa Franja prerano preminulom mladiću Karlu Akutisu pripisao drugo čudo. Reč je o izlečenju studenta u Firenci, koji je imao krvarenje u mozgu nakon povrede glave. Karlo Akutis je beatifikovan (što je prvi korak ka svetosti) 2020. godine, nakon što mu je pripisano prvo čudo - izlečenje brazilskog deteta od urođene bolesti pankreasa. Drugo čudo je odobrio papa nedavno, nakon sastanka sa vatikanskim odeljenjem za kanonizaciju. Međutim, još nije poznato kada će Karlo biti kanonizovan.
Catholic Press Photo / IPA / IPA / Profimedia
Karlo Akutis je rođen u Londonu, ali je detinjstvo proveo u Italiji, gde je preminuo nakon što mu je dijagnostikovana leukemija. Sahranjen je u Monci, a njegovo telo je premešteno u Asiz godinu dana nakon njegove smrti, gde se sada nalazi izloženo zajedno sa drugim relikvijama povezanim s njim.
Pored dizajniranja veb stranica za svoju parohiju i školu, postao je poznat po pokretanju veb stranice koja dokumentuje sva prijavljena euharistijska čuda, a koja je široj javnosti postala dostupna nekoliko dana pre njegove smrti. Nadimak “Božiji influenser” pripisan mu je posthumno, zbog njegovog rada.
Wikipedia
Da bi neka osoba postala pogodna za svetost, potrebno je da joj se pripišu dva čuda. A da bi se nešto bilo smatrano čudom, obično zahteva čin koji prevazilazi prirodne mogućnosti, kao što je iznenadno izlečenje teško obolelih. Poslednja kanonizovana osoba je Marija Antonia de Paz i Figueroa, poznata i kao Mama Antula, redovnica iz 18. veka koju je papa Franja proglasio svetom 11. februara 2024. godine, kada je postala prva argentinska svetica.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.
Protojerej Aleksej Mitjušin objašnjava da li ovaj čin ima veze sa spasenjem, može li se obaviti nakon sahrane i kako vernici treba da učestvuju u molitvenom ispraćaju pokojnika.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Izvori iz Rimske kurije otkrivaju da je Svetoj Stolici stizala lažirana dokumentacija o Alojzu Stepincu, dok stručnjaci tvrde da je manipulacija arhivima bila planski sprovođena.
Danijel Ander iz Nju Džerzija, poginuo je štiteći svoju porodicu od naoružanog čoveka, a pet godina kasnije, njegova žrtva postala je simbol vere i ljubavi zbog koje bi Katolička crkva mogla da ga proglasi svecem.
Vatikan je prošlog meseca saopštio da je teško bolesni Tajkvan Hol, rođen prevremeno hitnim carskim rezom i bez ikakvog pulsa, u potpunosti ozdravio nakon što je jedan lekar prizvao ime davno zaboravljenog španskog sveštenika iz 19. veka.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.