U Konaku kneginje Ljubice otvorena je postavka koja kroz radove međunarodnih umetnika istražuje duhovnu snagu svetih mučenika, spajajući religijske vrednosti i savremene umetničke pristupe.
U reprezentativnom ambijentu Konaka kneginje Ljubice, u nedelju 15. decembra, svečano je otvorena druga međunarodna izložba sakralne umetnosti pod nazivom „Sveti mučenici – okom našeg vremena“. Ova postavka, koja nosi duboku duhovnu poruku, organizovana je pod pokroviteljstvom Akademije Srpske pravoslavne crkve za umetnosti i konservaciju, uz blagoslov patrijarha srpskog Porfirija.
Foto: SPC
Izložba nosi naziv „Sveti mučenici – okom našeg vremena“
Iako umetnost i religija često deluju kao dva različita sveta, ova izložba svedoči o njihovoj harmoničnoj povezanosti. Svečanom otvaranju prisustvovali su episkopi pakračko-slavonski Jovan i moravički Tihon, vikar Patrijarha srpskog, čijim obraćanjima je ceremonijalno otvoren događaj. Njihove reči podsetile su prisutne na značaj svetih mučenika kao uzora vere i postojanosti u duhovnoj borbi.
Foto: SPC
Jorgosu Kordisu iz Grčke, uručena je Specijalnu nagradu za najbolji rad i doprinos širenju crkvene umetnosti
Koautori izložbe, dr Marina Matić, ma Mara Đurović i msc Tijana Stamenović, sa Akademije Srpske pravoslavne crkve za umetnosti i konservaciju, osmislili su projekat sa željom da prate savremeno likovno stvaralaštvo u domenu sakralne umetnosti. Ova međunarodna izložba omogućava ne samo predstavljanje umetničkih dela, već i edukativnu i idejnu razmenu među umetnicima i posetiocima, čime se podstiče dublje razumevanje vizuelne kulture i crkvene umetnosti u savremenom društvu.
Foto: SPC
Vladika pakračko-slavonski Jovan
Izložba, koja je realizovana u saradnji sa Muzejom grada Beograda i uz podršku Ministarstva kulture i javnog informisanja, posebno se ističe priznanjem dodeljenim Jorgosu Kordisu iz Grčke, kome je umetnički savet dodelio Specijalnu nagradu za najbolji rad i doprinos širenju crkvene umetnosti.
Ova izložba nije samo susret umetnosti i religije, već i most između prošlosti i sadašnjosti, koji nam omogućava da kroz prizmu savremenog stvaralaštva sagledamo trajnu svetlost svetih mučenika.
Rodno mesto jednog od najvoljenijih patrijarha SPC postaje duhovni centar i simbol vere. Zadužbina koja se gradi u Kućancima ovekovečiće njegovu životnu misiju i svetiteljsku skromnost.
U prepunoj crkvi Svetog Jovana Vladimira, poglavar Srpske pravoslavne crkve osveštao je nova zvona, uručio visoko odlikovanje i u nadahnutoj besedi otkrio šta je potrebno prestonom gradu kako bi duhovno odgovorio na potrebe svog naroda.
Svetogorski podvižnici i tokom najtoplijih dana biraju jednostavnu hranu iz prirode, a njihov vekovni način ishrane zasniva se na meri, postu i zahvalnosti za Božje darove.
Iako je bio iz porodice bliske Gospodu Isusu Hristu, nije isticao svoje poreklo, već je život posvetio propovedanju Jevanđelja i vernosti Hristu, zbog čega je postao jedan od Njegovih najpoštovanijih učenika.
Protojerej Dejan Krstić razgovarao je sa štićenicima i vaspitačima o Kosovskoj etici, savesti i pokajanju, podsećajući da čovek nije određen samo svojim padovima, već i odlukama koje donosi posle njih.
Veliki duhovnik sa Svete Gore podseća da slabost nije kraj borbe, već prilika za pokajanje i povratak Bogu, jer posle pada najopasnije je izgubiti nadu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U Nacionalnom muzeju istorije Rumunije otvorena je potresna izložba o najugroženijim svetinjama Evrope – manastirima na Kosovu i Metohiji koji, uprkos nasilju i pokušajima brisanja, ostaju stubovi pravoslavne vere i identiteta jednog naroda.
U Istorijskom muzeju Srbije predstavljaju se dela pedeset i dva umetnika, koju će svečano otvoriti patrijarh srpski Porfirije. Izložba će biti dostupna do marta 2025. godine, uz bogat prateći program.
Festival crkvenih horova u crkvi Svetog Đorđa pretvorio se u retko duhovno sabranje, gde su molitva i pesma u isti glas progovorile o veri, zajedništvu i svetosti svakodnevnog života.
U Beogradu je otvorena postavka „Služitelj mira i ljubavi“ povodom 80 godina od upokojenja Svetog Dositeja Vasića, duhovnog gorostasa koji je verom i hrabrošću ostao uz narod i Crkvu u najmračnijim vremenima.
Svetogorski podvižnici i tokom najtoplijih dana biraju jednostavnu hranu iz prirode, a njihov vekovni način ishrane zasniva se na meri, postu i zahvalnosti za Božje darove.
Veliki duhovnik sa Svete Gore podseća da slabost nije kraj borbe, već prilika za pokajanje i povratak Bogu, jer posle pada najopasnije je izgubiti nadu.
Tumačeći reči iz Knjige Priča Solomonovih, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva da se darivanje bližnjemu računa kao dar Bogu, a vrednost bogatstva meri se spremnošću da se ono podeli.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Tumačeći reči iz Knjige Priča Solomonovih, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva da se darivanje bližnjemu računa kao dar Bogu, a vrednost bogatstva meri se spremnošću da se ono podeli.