U Konaku kneginje Ljubice otvorena je postavka koja kroz radove međunarodnih umetnika istražuje duhovnu snagu svetih mučenika, spajajući religijske vrednosti i savremene umetničke pristupe.
U reprezentativnom ambijentu Konaka kneginje Ljubice, u nedelju 15. decembra, svečano je otvorena druga međunarodna izložba sakralne umetnosti pod nazivom „Sveti mučenici – okom našeg vremena“. Ova postavka, koja nosi duboku duhovnu poruku, organizovana je pod pokroviteljstvom Akademije Srpske pravoslavne crkve za umetnosti i konservaciju, uz blagoslov patrijarha srpskog Porfirija.
Foto: SPC
Izložba nosi naziv „Sveti mučenici – okom našeg vremena“
Iako umetnost i religija često deluju kao dva različita sveta, ova izložba svedoči o njihovoj harmoničnoj povezanosti. Svečanom otvaranju prisustvovali su episkopi pakračko-slavonski Jovan i moravički Tihon, vikar Patrijarha srpskog, čijim obraćanjima je ceremonijalno otvoren događaj. Njihove reči podsetile su prisutne na značaj svetih mučenika kao uzora vere i postojanosti u duhovnoj borbi.
Foto: SPC
Jorgosu Kordisu iz Grčke, uručena je Specijalnu nagradu za najbolji rad i doprinos širenju crkvene umetnosti
Koautori izložbe, dr Marina Matić, ma Mara Đurović i msc Tijana Stamenović, sa Akademije Srpske pravoslavne crkve za umetnosti i konservaciju, osmislili su projekat sa željom da prate savremeno likovno stvaralaštvo u domenu sakralne umetnosti. Ova međunarodna izložba omogućava ne samo predstavljanje umetničkih dela, već i edukativnu i idejnu razmenu među umetnicima i posetiocima, čime se podstiče dublje razumevanje vizuelne kulture i crkvene umetnosti u savremenom društvu.
Foto: SPC
Vladika pakračko-slavonski Jovan
Izložba, koja je realizovana u saradnji sa Muzejom grada Beograda i uz podršku Ministarstva kulture i javnog informisanja, posebno se ističe priznanjem dodeljenim Jorgosu Kordisu iz Grčke, kome je umetnički savet dodelio Specijalnu nagradu za najbolji rad i doprinos širenju crkvene umetnosti.
Ova izložba nije samo susret umetnosti i religije, već i most između prošlosti i sadašnjosti, koji nam omogućava da kroz prizmu savremenog stvaralaštva sagledamo trajnu svetlost svetih mučenika.
Rodno mesto jednog od najvoljenijih patrijarha SPC postaje duhovni centar i simbol vere. Zadužbina koja se gradi u Kućancima ovekovečiće njegovu životnu misiju i svetiteljsku skromnost.
U prepunoj crkvi Svetog Jovana Vladimira, poglavar Srpske pravoslavne crkve osveštao je nova zvona, uručio visoko odlikovanje i u nadahnutoj besedi otkrio šta je potrebno prestonom gradu kako bi duhovno odgovorio na potrebe svog naroda.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po starom i Svetog apostola Andronika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Paskala Bajlonskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U Nacionalnom muzeju istorije Rumunije otvorena je potresna izložba o najugroženijim svetinjama Evrope – manastirima na Kosovu i Metohiji koji, uprkos nasilju i pokušajima brisanja, ostaju stubovi pravoslavne vere i identiteta jednog naroda.
U Istorijskom muzeju Srbije predstavljaju se dela pedeset i dva umetnika, koju će svečano otvoriti patrijarh srpski Porfirije. Izložba će biti dostupna do marta 2025. godine, uz bogat prateći program.
Festival crkvenih horova u crkvi Svetog Đorđa pretvorio se u retko duhovno sabranje, gde su molitva i pesma u isti glas progovorile o veri, zajedništvu i svetosti svakodnevnog života.
U Beogradu je otvorena postavka „Služitelj mira i ljubavi“ povodom 80 godina od upokojenja Svetog Dositeja Vasića, duhovnog gorostasa koji je verom i hrabrošću ostao uz narod i Crkvu u najmračnijim vremenima.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.