U Konaku kneginje Ljubice otvorena je postavka koja kroz radove međunarodnih umetnika istražuje duhovnu snagu svetih mučenika, spajajući religijske vrednosti i savremene umetničke pristupe.
U reprezentativnom ambijentu Konaka kneginje Ljubice, u nedelju 15. decembra, svečano je otvorena druga međunarodna izložba sakralne umetnosti pod nazivom „Sveti mučenici – okom našeg vremena“. Ova postavka, koja nosi duboku duhovnu poruku, organizovana je pod pokroviteljstvom Akademije Srpske pravoslavne crkve za umetnosti i konservaciju, uz blagoslov patrijarha srpskog Porfirija.
Foto: SPC
Izložba nosi naziv „Sveti mučenici – okom našeg vremena“
Iako umetnost i religija često deluju kao dva različita sveta, ova izložba svedoči o njihovoj harmoničnoj povezanosti. Svečanom otvaranju prisustvovali su episkopi pakračko-slavonski Jovan i moravički Tihon, vikar Patrijarha srpskog, čijim obraćanjima je ceremonijalno otvoren događaj. Njihove reči podsetile su prisutne na značaj svetih mučenika kao uzora vere i postojanosti u duhovnoj borbi.
Foto: SPC
Jorgosu Kordisu iz Grčke, uručena je Specijalnu nagradu za najbolji rad i doprinos širenju crkvene umetnosti
Koautori izložbe, dr Marina Matić, ma Mara Đurović i msc Tijana Stamenović, sa Akademije Srpske pravoslavne crkve za umetnosti i konservaciju, osmislili su projekat sa željom da prate savremeno likovno stvaralaštvo u domenu sakralne umetnosti. Ova međunarodna izložba omogućava ne samo predstavljanje umetničkih dela, već i edukativnu i idejnu razmenu među umetnicima i posetiocima, čime se podstiče dublje razumevanje vizuelne kulture i crkvene umetnosti u savremenom društvu.
Foto: SPC
Vladika pakračko-slavonski Jovan
Izložba, koja je realizovana u saradnji sa Muzejom grada Beograda i uz podršku Ministarstva kulture i javnog informisanja, posebno se ističe priznanjem dodeljenim Jorgosu Kordisu iz Grčke, kome je umetnički savet dodelio Specijalnu nagradu za najbolji rad i doprinos širenju crkvene umetnosti.
Ova izložba nije samo susret umetnosti i religije, već i most između prošlosti i sadašnjosti, koji nam omogućava da kroz prizmu savremenog stvaralaštva sagledamo trajnu svetlost svetih mučenika.
Rodno mesto jednog od najvoljenijih patrijarha SPC postaje duhovni centar i simbol vere. Zadužbina koja se gradi u Kućancima ovekovečiće njegovu životnu misiju i svetiteljsku skromnost.
U prepunoj crkvi Svetog Jovana Vladimira, poglavar Srpske pravoslavne crkve osveštao je nova zvona, uručio visoko odlikovanje i u nadahnutoj besedi otkrio šta je potrebno prestonom gradu kako bi duhovno odgovorio na potrebe svog naroda.
Župnik Željko Lovrić i njegovi stihovi "Ispovest sa asfalta" izazvali su snažne reakcije, otvarajući bolno pitanje autentične vere, greha i susreta s Hristom tamo gde se On najmanje očekuje.
Vikarni episkop Stefan služio liturgiju, dok je jerej Miroslav Vasić u besedi podsetio da vera znači prepoznati Hrista u svakom gladnom, bolesnom i usamljenom, i živeti ljubav svakodnevno.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U Nacionalnom muzeju istorije Rumunije otvorena je potresna izložba o najugroženijim svetinjama Evrope – manastirima na Kosovu i Metohiji koji, uprkos nasilju i pokušajima brisanja, ostaju stubovi pravoslavne vere i identiteta jednog naroda.
U Istorijskom muzeju Srbije predstavljaju se dela pedeset i dva umetnika, koju će svečano otvoriti patrijarh srpski Porfirije. Izložba će biti dostupna do marta 2025. godine, uz bogat prateći program.
Festival crkvenih horova u crkvi Svetog Đorđa pretvorio se u retko duhovno sabranje, gde su molitva i pesma u isti glas progovorile o veri, zajedništvu i svetosti svakodnevnog života.
U Beogradu je otvorena postavka „Služitelj mira i ljubavi“ povodom 80 godina od upokojenja Svetog Dositeja Vasića, duhovnog gorostasa koji je verom i hrabrošću ostao uz narod i Crkvu u najmračnijim vremenima.
Vikarni episkop Stefan služio liturgiju, dok je jerej Miroslav Vasić u besedi podsetio da vera znači prepoznati Hrista u svakom gladnom, bolesnom i usamljenom, i živeti ljubav svakodnevno.
Sretenje većina prepoznaje po datumu, a retko po njegovoj suštini: susret koji je u tišini jerusalimskog hrama promenio način na koji hrišćanstvo razume Boga, čoveka i spasenje.