Schutterstock/PavleMarjanovic, printskrinKroz pesmu "Uskliknimo s ljubavlju", Srbi širom sveta ponosno pevaju, ne samo u crkvama, već i na proslavama, školskim priredbama i porodičnim okupljanjima
Iako su ovi stihovi postali simbol vere i ljubavi prema Svetom Savi, pominju se imena nekoliko sveštenika i jednog monaha kao potencijalnih autora. Otkrijte sve o njenoj istoriji, uticaju i tragovima koji vode do misterioznog stihopisca.
Jedna od najlepših i najpoznatijih himni u srpskoj pravoslavnoj tradiciji, "Uskliknimo s ljubavlju", nije samo pesma, već simbol neuništivog poštovanja prema Svetom Savi, osnivaču Srpske pravoslavne crkve i jednom od najvećih srpskih svetitelja. Njenih nekoliko jednostavnih, ali snažnih stihova koji pozivaju na ljubav i zajedništvo pevaju se širom Srbije, ali i u srpskoj dijaspori, kao iskaz vere, ljubavi i nade.
Ova pesma je duboko ukorenjena u srpskoj duhovnoj tradiciji i danas je simbol svetosavskog duha koji ujedinjuje verne na svakom koraku. Međutim, misterija koja se veže za nju nije u njenoj snazi i emotivnom uticaju, već u njenom autoru. Himna Svetom Savi nastala je, pretpostavlja se, ili krajem 18. veka ili u periodu između 1804. i 1817. godine. Originalni rukopis nije sačuvan, već samo prepis iz 1832. godine, zbog čega je autor pesme i dalje nepoznat.
Printscreen
Ikona Svetog Save
Iako je mnogima dugo bila pripisivana autorstvu Vasa Živkovića, sveštenika iz Novog Sada, verovatno zbog njegove veze sa pisanjem drugih himni, današnja istraživanja ne potvrđuju ovu pretpostavku. Pomenuti su još neki autori, kao što su Pavle Stamatović i Jovan Grigorijević, obojica sveštenici, međutim, ni njihova autorstva nisu potvrđena. Analizom stila teksta i pominjanjem Srema, pretpostavlja se da je himna nastala u ovom regionu i da je njen pisac bio monah, čiji je rad bio duboko prožet ljubavlju i poštovanjem prema Svetom Savi.
Sigurno je da je pesma postala prva srpska himna novog veka. U vreme kada se u srpskoj kulturi tek počeo razvijati običaj stvaranja himni, pesma o Svetom Savi nije bila samo religiozna, već i nacionalna. Nije postojala tradicija nacionalnih himni kao što je danas poznajemo, te je Svetosavska himna postavila temelje za sve buduće himne i pesme koje slave narodnu, kulturnu i duhovnu baštinu.
Facebook
Svoju verziju pesme "Uskliknimo s ljubavlju" uradili značajni srpski kompozitori poput Stevana Mokranjca, Davorina Jenka i Petra Krstića
Prvi notni zapis himne zabeležio je 1858. godine Kornelija Stankovića, neposredno nakon proslave Svetog Save u Beču, čime je ova pesma postala još prisutnija u liturgijama i crkvenim bogosluženjima. Kasnije su svoju verziju pesme uradili značajni srpski kompozitori poput Stevana Mokranjca, Davorina Jenka i Petra Krstića, čime je ona postala nezaobilazni deo srpske duhovne i muzičke tradicije.
Bez obzira na to ko je zapravo autor, pesma "Uskliknimo s ljubavlju" ostaje najlepši izraz duhovnog poštovanja prema Svetom Savi i sveobuhvatnoj ideji svetosavske misli. Njeni stihovi nas podsećaju na to koliko je važno očuvati veru, tradiciju i jedinstvo među svim Srbima, bez obzira na geografske granice. Njena simbolika nije samo religiozna, već i nacionalna, jer podseća na važnost zajedništva i ljubavi kao temelja za svakog vernika i narod.
Foto: SPC
Prikaz Svetog Save na jednoj od fresaka
Kroz nju, Srbi širom sveta slave Svetog Savu i ponosno pevaju, ne samo u crkvama, već i na proslavama, školskim priredbama i porodičnim okupljanjima. "Uskliknimo s ljubavlju" nije samo himna, ona je poziv na duhovno buđenje, na oživljavanje svetosavskog duha u svakom verniku, ali i podsećanje na to da je ljubav temelj svake pravoslavne porodice i svakog naroda. Ona je poziv na ljubav prema Bogu, prema svetosti, prema svom narodu i njegovoj tradiciji.
Sveti Sava, čija se duhovna baština u pesmi slavi, ostavio je neizbrisiv trag u istoriji Srbije i srpskog naroda. Osnovao je Srpsku pravoslavnu crkvu, utemeljio školstvo i obrazovanje, i postavio temelje za duhovnu obnovu naroda. Himna "Uskliknimo s ljubavlju" osvežava te temelje, podsećajući nas da ljubav prema Bogu i svetosti nije samo čin u crkvi, već i svakodnevni poziv na život u skladu sa vrednostima koje su nam ostavili naši preci.
Facebook
Pesmu "Uskliknimo s ljubavlju", Srbi širom sveta ponosno pevaju, ne samo u crkvama, već i na proslavama, školskim priredbama i porodičnim okupljanjima
Kroz stihove ove himne odzvanja ne samo duboko verovanje, već i poruka ljubavi i vere koja traje, koja podstiče na jedinstvo i zajedništvo. Ova himna nije samo muzika; ona poziva na život ispunjen ljubavlju, poštovanjem i u skladu sa svetosavskim vrednostima.
Patrijarh Porfirije poziva narod na pomirenje, očuvanje vere i proslavu 850. godišnjice rođenja Svetog Save, temelja naše duhovnosti i zajedništva u 2025. godini.
U srdačnom susretu u Prijepolju, mitropolit mileševski pohvalio rad Kluba i značaj časopisa Savindan koji čuva svetosavske vrednosti za nove generacije.
Sveti Jakov Tsalikis u svojoj mudrosti otkriva duboku istinu o prisutnosti anđela čuvara u životima svih vernika, koji nas štiti, vodi kroz životne izazove i brani pred Bogom. Ova duhovna poruka podseća nas na važnost očuvanja tog božanskog saveznika.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Na današnji dan se sa poštovanjem sećamo Stefana Prvovenčanog – prvog srpskog kralja, ktitora, mirotvorca i sina svetitelja, koji je krunisao veru svoga naroda.
Prenos moštiju Svetog Save iz Trnove, gde je bio sahranjen, u Manastir Mileševu, dogodio se za vreme vladavine kralja Vladislava 1237. godine, 19. maja po novom, a 6. maja po starom kalendaru.
Na dan velikog jubileja, u Deževi podno Golije, gde su se nekada nalazili dvorovi Stefana Nemanje, služena je liturgija kao snažno podsećanje na duhovno rodno mesto pravoslavnih Srba — tamo gde se rodila svetosavska iskra koja i danas greje srpski narod.
Uobičajeno je da se Sveta tajna kštenja prima u detinjstvu, ali odrasli koji se nisu ranije krstili mogu to učiniti u bilo kom životnom dobu - uključujući i trudnice.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.