Schutterstock/PavleMarjanovic, printskrinKroz pesmu "Uskliknimo s ljubavlju", Srbi širom sveta ponosno pevaju, ne samo u crkvama, već i na proslavama, školskim priredbama i porodičnim okupljanjima
Iako su ovi stihovi postali simbol vere i ljubavi prema Svetom Savi, pominju se imena nekoliko sveštenika i jednog monaha kao potencijalnih autora. Otkrijte sve o njenoj istoriji, uticaju i tragovima koji vode do misterioznog stihopisca.
Jedna od najlepših i najpoznatijih himni u srpskoj pravoslavnoj tradiciji, "Uskliknimo s ljubavlju", nije samo pesma, već simbol neuništivog poštovanja prema Svetom Savi, osnivaču Srpske pravoslavne crkve i jednom od najvećih srpskih svetitelja. Njenih nekoliko jednostavnih, ali snažnih stihova koji pozivaju na ljubav i zajedništvo pevaju se širom Srbije, ali i u srpskoj dijaspori, kao iskaz vere, ljubavi i nade.
Ova pesma je duboko ukorenjena u srpskoj duhovnoj tradiciji i danas je simbol svetosavskog duha koji ujedinjuje verne na svakom koraku. Međutim, misterija koja se veže za nju nije u njenoj snazi i emotivnom uticaju, već u njenom autoru. Himna Svetom Savi nastala je, pretpostavlja se, ili krajem 18. veka ili u periodu između 1804. i 1817. godine. Originalni rukopis nije sačuvan, već samo prepis iz 1832. godine, zbog čega je autor pesme i dalje nepoznat.
Printscreen
Ikona Svetog Save
Iako je mnogima dugo bila pripisivana autorstvu Vasa Živkovića, sveštenika iz Novog Sada, verovatno zbog njegove veze sa pisanjem drugih himni, današnja istraživanja ne potvrđuju ovu pretpostavku. Pomenuti su još neki autori, kao što su Pavle Stamatović i Jovan Grigorijević, obojica sveštenici, međutim, ni njihova autorstva nisu potvrđena. Analizom stila teksta i pominjanjem Srema, pretpostavlja se da je himna nastala u ovom regionu i da je njen pisac bio monah, čiji je rad bio duboko prožet ljubavlju i poštovanjem prema Svetom Savi.
Sigurno je da je pesma postala prva srpska himna novog veka. U vreme kada se u srpskoj kulturi tek počeo razvijati običaj stvaranja himni, pesma o Svetom Savi nije bila samo religiozna, već i nacionalna. Nije postojala tradicija nacionalnih himni kao što je danas poznajemo, te je Svetosavska himna postavila temelje za sve buduće himne i pesme koje slave narodnu, kulturnu i duhovnu baštinu.
Facebook
Svoju verziju pesme "Uskliknimo s ljubavlju" uradili značajni srpski kompozitori poput Stevana Mokranjca, Davorina Jenka i Petra Krstića
Prvi notni zapis himne zabeležio je 1858. godine Kornelija Stankovića, neposredno nakon proslave Svetog Save u Beču, čime je ova pesma postala još prisutnija u liturgijama i crkvenim bogosluženjima. Kasnije su svoju verziju pesme uradili značajni srpski kompozitori poput Stevana Mokranjca, Davorina Jenka i Petra Krstića, čime je ona postala nezaobilazni deo srpske duhovne i muzičke tradicije.
Bez obzira na to ko je zapravo autor, pesma "Uskliknimo s ljubavlju" ostaje najlepši izraz duhovnog poštovanja prema Svetom Savi i sveobuhvatnoj ideji svetosavske misli. Njeni stihovi nas podsećaju na to koliko je važno očuvati veru, tradiciju i jedinstvo među svim Srbima, bez obzira na geografske granice. Njena simbolika nije samo religiozna, već i nacionalna, jer podseća na važnost zajedništva i ljubavi kao temelja za svakog vernika i narod.
Foto: SPC
Prikaz Svetog Save na jednoj od fresaka
Kroz nju, Srbi širom sveta slave Svetog Savu i ponosno pevaju, ne samo u crkvama, već i na proslavama, školskim priredbama i porodičnim okupljanjima. "Uskliknimo s ljubavlju" nije samo himna, ona je poziv na duhovno buđenje, na oživljavanje svetosavskog duha u svakom verniku, ali i podsećanje na to da je ljubav temelj svake pravoslavne porodice i svakog naroda. Ona je poziv na ljubav prema Bogu, prema svetosti, prema svom narodu i njegovoj tradiciji.
Sveti Sava, čija se duhovna baština u pesmi slavi, ostavio je neizbrisiv trag u istoriji Srbije i srpskog naroda. Osnovao je Srpsku pravoslavnu crkvu, utemeljio školstvo i obrazovanje, i postavio temelje za duhovnu obnovu naroda. Himna "Uskliknimo s ljubavlju" osvežava te temelje, podsećajući nas da ljubav prema Bogu i svetosti nije samo čin u crkvi, već i svakodnevni poziv na život u skladu sa vrednostima koje su nam ostavili naši preci.
Facebook
Pesmu "Uskliknimo s ljubavlju", Srbi širom sveta ponosno pevaju, ne samo u crkvama, već i na proslavama, školskim priredbama i porodičnim okupljanjima
Kroz stihove ove himne odzvanja ne samo duboko verovanje, već i poruka ljubavi i vere koja traje, koja podstiče na jedinstvo i zajedništvo. Ova himna nije samo muzika; ona poziva na život ispunjen ljubavlju, poštovanjem i u skladu sa svetosavskim vrednostima.
Patrijarh Porfirije poziva narod na pomirenje, očuvanje vere i proslavu 850. godišnjice rođenja Svetog Save, temelja naše duhovnosti i zajedništva u 2025. godini.
U srdačnom susretu u Prijepolju, mitropolit mileševski pohvalio rad Kluba i značaj časopisa Savindan koji čuva svetosavske vrednosti za nove generacije.
Sveti Jakov Tsalikis u svojoj mudrosti otkriva duboku istinu o prisutnosti anđela čuvara u životima svih vernika, koji nas štiti, vodi kroz životne izazove i brani pred Bogom. Ova duhovna poruka podseća nas na važnost očuvanja tog božanskog saveznika.
U besedi za sredu 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Žički i Ohridski objašnjava kako se čovekov unutrašnji pogled može neprimetno zamutiti i zašto to utiče na njegovu sposobnost da prepozna istinu.
Suočen sa Dioklecijanom i smrtnim kaznama, Sveti velikomučenik Georgije je izabrao put koji ga je pretvorio u jednu od najmoćnijih figura hrišćanske tradicije.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Georgija – Đurđevdan po starom i Svetog Jova po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Irineja Sremskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Koordinator Odseka za dijalog u javnoj sferi Misionarskog odeljenja Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke objašnjava kako pokušaji brisanja crkvene tradicije otkrivaju sukob između iskonskih vrednosti i kvazi „napretka“.
U kratkoj poruci prvog srpskog arhiepiskopa krije se odgovor na nemir, svađe i sitne pobede koje nas troše - pouka koja ne traži da budemo jači od drugih, već da pobedimo sebe.
U kripti zavetnog hrama vernici, prosvetitelji i akademici okupili su se da poslušaju reči patrijarha Porfirija o neiscrpnoj mudrosti prvog srpskog arhiepiskopa, njegovom prosvetiteljstvu i značaju za savremeni život i vrednosti zajednice.
U besedi za sredu 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Žički i Ohridski objašnjava kako se čovekov unutrašnji pogled može neprimetno zamutiti i zašto to utiče na njegovu sposobnost da prepozna istinu.
Stariji muškarac iz Ufe mesecima je obijao hramove tražeći novac za osnovne potrebe, a potom se vraćao na ista mesta, pokušavajući da na neobičan način umiri savest i ispravi ono što je učinio
Dok patrijarh carigradski Vartolomej upozorava na nuklearne rizike i posledice rata u Ukrajini, iz Moskve stižu optužbe koje dodatno produbljuju već narušene odnose među crkvenim centrima moći.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Od promocija i predavanja do liturgije i svečane litije, višednevni program donosi bogat sadržaj i centralne događaje koji svake godine okupljaju veliki broj posetilaca.
U "Srbskom kuvaru" monaha manastira Krušedol čuva se neobična manastirska verzija jela koja spaja krompir, jabuku i beli mrs u ukus koji i danas iznenađuje, a nastala je u danima kada post nije bio strog.