Patrijarh Porfirije poziva narod na pomirenje, očuvanje vere i proslavu 850. godišnjice rođenja Svetog Save, temelja naše duhovnosti i zajedništva u 2025. godini.
U predstojećoj 2025. godini, Srpska pravoslavna crkva donosi svim vernicima novi Kalendar, koji je još jedan duhovni vodič kroz značajne događaje u protekloj godini, kao i planovima SPC za tekuću godinu, ispunjenu blagoslovima, duhovnim praznicima i svetkovinama. Kalendar podseća na hroniku značajnih događaja iz prošle godine, ali i osvetljava pravac kojim će naša Crkva hoditi u predstojećem periodu, u svetlu tradicije, vere i nade.
Patrijarh Porfirije, potpisujući saopštenje, upućuje vernom narodu blagoslovene molitve, s pozivom da se u godini pred nama poklonimo nasleđu i delu najveće ličnosti naše istorije – Svetog Save.
Tanjug/MINISTARSTVO KULTURE/ GORAN ZLATKOVIC
Patrijarh srpski Porfirije
- Draga naša duhovna deco, na početku Novog 2025. leta blagodati Gospodnje, sa trona sa koga su najsvetiji poglavari – mitropoliti, arhiepiskopi i patrijarsi – iz Peći, Beograda i Karlovaca, češće po olujnom i burnom nego po mirnom moru, vodili brod Srpske pravoslavne crkve ka tihoj luci, upućujem svom vernom narodu najtoplije molitvene pozdrave - istakao je patrijarh na početku, potom je dodao:
- Znamo da nas bure sablazni, nevolja i iskušenja koje su naš narod, ali i čitav svet, pratile u prethodnim godinama verovatno neće mimoići ni u godini koja započinje. Međutim, ni ove godine, kao ni u vremenima koja dolaze, mi nećemo posustati, nećemo dozvoliti da nas iskušenja, pa ni stradanja, savladaju kao što, uostalom, nisu posustali ni u najvećim stradanjima naši roditelji, naši preci. Ne samo da nisu posustali, nego ih nije napuštao blagotvorni hrišćanski optimizam, a taj hrišćanski optimizam zasnovan na veri u Vaskrsenje Hristovo negujemo i mi u svojim srcima, njime živimo, u tom duhu vaspitavamo nove naraštaje tako da nam svaka nova godina donosi blagoslov radosti života.
SPC
Kalendar podseća na hroniku značajnih događaja iz prošle godine, ali i osvetljava pravac kojim će naša Crkva hoditi u predstojećem periodu
- U godini koja je pred nama najveći blagoslov nam donosi proslava osam stotina pedesete godišnjice od rođenja najveće i najznačajnije ličnosti u istoriji našeg naroda, Svetog Save. Radujmo se svi zajedno, jer smo blagosloveno pokolenje koje proslavlja jubilej onoga koji se jedanput za svagda opredelio i usmerio nas da idemo Hristovim putem - kazao je patrijarh u saopštenju.
Patrijarh Porfirije posebno ističe događaj iz života Svetog Save, kada se, nakon četrnaest godina svetogorskog otšelništva, vratio u Srbiju kako bi pomirio zavađenu braću, donoseći mir u manastir Studenicu. Ovaj blagosloveni postupak, naglašava patrijarh, treba da bude vodilja svim pokolenjima, kao podsećanje na važnost pomirenja, međusobnog razumevanja i ljubavi među ljudima.
Kalendar za 2025. godinu pruža priliku da se kroz svakodnevne molitve i liturgije, kao i kroz učenje i razmišljanje o Svetom Savi, ujedinimo kao narod, čuvajući istinske vrednosti hrišćanske vere. Pozvani smo da u ovoj godini proslavimo i duboko proživimo sećanje na našeg svetitelja, te nastojimo da njegovo učenje i vera postanu oslonac našeg života.
Kroz sve dane u Kalendaru biće istaknuti važni duhovni momenti, veliki praznici, ali i poruke nade i ljubavi koje ćemo zajednički slaviti, u duhu ljubavi i vere. Sa blagoslovima Svetog Save i molitvama za mir, Kalendar nas vodi kroz 2025. godinu kao svetionik, pozivajući nas da, kroz veru i ljubav prema Bogu i jedni prema drugima, gradimo bolju, jaču i hrabru zajednicu.
Posle praznične liturgije u Župskom manastiru, episkop budimljansko-nikšićki krstio je Kseniju Ostojić, potom je osveštao slavske darove, a u svojoj nadahnutoj besedi osvrnuo se na aktuelna dešavanja u eparhiji u kojoj služi.
Dok se pravoslavne zajednice suočavaju s izazovima očuvanja tradicije i duhovnog vođstva, godina koju smo započeli donosi ključne trenutke u odnosima među crkvama i s globalnim pitanjima koja oblikuju njihov uticaj i misiju.
Da kažem nekoliko reči o onome što sam čuo ovih dana, a odnosi se na našu državu Srbiju, našu maticu. Pored svih zala i stradanja koje smo do sada imali, čujem da se nagoveštava mogućnost daljeg razbijanja i komadanja Srbije, istakao je mitropolit Fotije.
Majka se požalila svetogorskom starcu da joj sin više ne obraća pažnju, a njegov savet bio je neočekivan: da prestane da mu govori šta mora da uradi i da svoju brigu pokaže na drugi način.
Nekadašnji rimski vojskovođa Plakida posle krštenja izgubio je ženu i sinove i 15 godina živeo kao najamnik, a kada ih je ponovo pronašao, zajedno sa njima stradao je za Hrista.
Obeležavanje godišnjice okupilo je predstavnike Srbije i Severne Makedonije, pripadnike Vojske Srbije i brojne Srbe, uz molitvu za 1.321 vojnika koji počivaju na bitoljskom vojničkom groblju.
Na današnji dan se sa poštovanjem sećamo Stefana Prvovenčanog – prvog srpskog kralja, ktitora, mirotvorca i sina svetitelja, koji je krunisao veru svoga naroda.
Prenos moštiju Svetog Save iz Trnove, gde je bio sahranjen, u Manastir Mileševu, dogodio se za vreme vladavine kralja Vladislava 1237. godine, 19. maja po novom, a 6. maja po starom kalendaru.
Obeležavanje godišnjice okupilo je predstavnike Srbije i Severne Makedonije, pripadnike Vojske Srbije i brojne Srbe, uz molitvu za 1.321 vojnika koji počivaju na bitoljskom vojničkom groblju.
Razgovor u Novom Sadu obuhvatio je i pitanje vrednosti koje mladi usvajaju tokom školovanja, kao i budućnost visokoškolske ustanove koja bi nosila ime prvog srpskog arhiepiskopa.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Ne kuva se na šporetu, već se svaki plod puni četvrtinom jezgra oraha i peče u šećeru i cimetu. Iz rerne izlazi sočan, mirisan i gust zalogaj, a u tegli može da sačeka hladnije dane.