Foto: preuzeto sa spc.rsMitropolit Hrizostom uručio je igumanu Metodiju Zlatni orden Svetog Petra Dabrobosanskog — najviše priznanje koje Mitropolija dodeljuje za izuzetno služenje Crkvi i narodu
Arhimandrit Metodije prvi put u istoriji posetio je Mitropoliju dabrobosansku, donevši blagoslov sa Svete gore, a njegov dolazak dočekan je sa dubokim poštovanjem, molitvenim sabranjem i dodelom najvišeg crkvenog priznanja.
Sarajevo je ovih dana bilo svedok događaja od izuzetnog duhovnog i istorijskog značaja — po prvi put u zabeleženoj istoriji, jedan iguman manastira Hilandara, arhimandrit Metodije, posetio je prestonicu Mitropolije dabrobosanske. Ova poseta nosi duboko simboličko značenje: ona je most između dve svetinje — Hilandara na Svetoj Gori Atonskoj i Mitropolije dabrobosanske, koja svojim postojanjem i delanjem svedoči o nepokolebljivoj veri srpskog naroda u ovom delu sveta.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Mitropolit Hrizostom uručio je igumanu Metodiju Zlatni orden Svetog Petra Dabrobosanskog — najviše priznanje koje Mitropolija dodeljuje za izuzetno služenje Crkvi i narodu
Igumana Metodija pratio je monah Tomo, a srdačna dobrodošlica ukazala je na to da je njegov dolazak dugo iščekivan i iskreno priželjkivan. Prva stanica posete bila je rezidencija mitropolita dabrobosanskog Hrizostoma. Upravo mitropolit Hrizostom je 1997. godine rukopoložio tadašnjeg jerođakona Metodija u čin jeromonaha — duhovna veza dvojice arhipastira tako je ovom prilikom dobila svoju javnu i liturgijsku potvrdu.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Mitropolit Hrizostom prilio je igumana Metodija u svojoj rezidenciji u Sarajevu
– Ovo je veliki i istorijski dan za našu Mitropoliju. Blagodarimo što ste nam doneli blagoslov Hilandara, svetitelja Save i Simeona Mirotočivog. Duboke su veze naše Mitropolije i Hilandara, i drago nam je što se one održavaju i obnavljaju – istakao je mitropolit Hrizostom, uručivši gostu Zlatni orden Svetog Petra Dabrobosanskog — najviše priznanje koje Mitropolija dodeljuje za izuzetno služenje Crkvi i narodu.
Poseban deo posete realizovan je na poziv opštine Istočna Ilidža, u okviru manifestacije Dani Hilandara u Istočnom Sarajevu. U hramu Svetog Vasilija Ostroškog na Veljinama, iguman Metodije služio je svetu Liturgiju u sasluženju sa više sveštenika i đakona Mitropolije. Liturgijsko sabranje bilo je ispunjeno molitvenim duhom, a crkveni hor Sloga dodatno je uzneo duše prisutnih pesmom.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Iguman Metodije
Obraćajući se vernom narodu, iguman je istakao:
– Veliki je blagoslov biti danas ovde. Ovo mesto svedoči o srpskoj veri i stradanju, ali i o nepokolebljivom duhu. U hramu posvećenom Svetom Vasiliju Ostroškom — koji je, pre nego što je postao arhijerej, godinu dana boravio u Hilandaru — pomolismo se za vas i za ceo srpski rod. Ova poseta ima poseban značaj za mene, jer ove godine obeležavam petnaest godina od mog ustoličenja u tron hilandarskih igumana. Hvala vam na ljubavi i gostoprimstvu.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Arhimandrit Metodije, iguman Hilandara
Poseban momenat posete bio je i mali pomen koji je iguman Metodije služio u spomen-crkvi Svetog Dimitrija, za sve postradale vojskovođe i vojnike iz prethodnog rata koji su živote dali za veru i otačastvo. Bio je to dirljiv susret sa istorijom i večnim pamćenjem, u kojem se duhovna služba pretvorila u molitveno prizivanje mira.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Iguman Metodije sa vernicima
Svakom prisutnom verniku iguman je poklonio ikonicu i lični blagoslov, ostavljajući u narodu osećaj da je Hilandar — iako kilometrima udaljen — bio tog dana duhovno prisutan u srcu Sarajeva.
Ova poseta, prožeta liturgijskom radošću, istorijskim sećanjem i svetosavskom ljubavlju, ostaje zabeležena kao svetionik nade i vere. Ona svedoči da je Srpska pravoslavna crkva, i u vremenu izazova, živa, prisutna i u narodu ukorenjena — kako na Svetoj gori, tako i na brdima iznad Sarajeva.
Od Sarajeva i Podgorice, preko tihog učenika blaženopočivšeg Patrijarha Pavla, do episkopskog trona – život Vladike Metodija svedoči o snazi smirenja, učenju kroz tišinu i veri koja ne grmi rečima, već govori blagim glasom duše.
Na praznik svetih Kirila i Metodija arhimandritu Metodiju uručen je Krst vožda Đorđa Stratimirovića, odlikovanje koje je povezalo Svetu goru, Sremske Karlovce i istorijsko sećanje na slavnog vojvodu iz Srpske Vojvodine.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Na praznik Vaznesenja Gospodnjeg, u prisustvu vernika i predstavnika vlasti, soveštani su temelji hrama Hrista Spasitelja koji će, kako je poručeno, svedočiti veru, ljubav i identitet srpskog naroda u ovom delu Republike Srpske.
Posle bogosluženja u Sabornom hramu i molitve za učenike, prvi čas istorije održan je u manastiru Svetih arhangela, gde počiva car Dušan, u simboličnom spoju vere i predanja.
Oboje su živeli u nevinosti sve dok Eva nije podlegla iskušenju zlog zmijskog zavodnika i okusila zabranjeni plod, a zatim joj se pridružio i Adam. Tada su spoznali svoju nagost i prekrili se smokvinim lišćem.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Slavni glumac i reditelj primio je blagoslov igumana Metodija, napio se blagoslovene vode koja nikada ne presušuje, poškropio se i prekrstio, ostavljajući za sobom glamur sveta pred večnom tišinom Carske Lavre.
Slavni glumac i reditelj proveo je Vidovdan među monasima, slušajući o Kosovskom zavetu i žrtvi Svetog kneza Lazara, a iguman mu je otkrio tajne duhovnosti koje će uticati na njegov novi film „Vaskrsenje“.
U donjoj zoni Dohije nalazi se vešernica za pranje posteljine monaha i gostiju, kao i ostava za potrebe ambulante (smeštaj medicinske opreme i lekova).
Arhimandrit Metodije iz srpske carske lavre na Svetoj gori poručuje da uzdržanje nije samo telesni podvig, već poziv na unutrašnju promenu kroz praštanje, milosrđe i ljubav prema bližnjima.
Posle bogosluženja u Sabornom hramu i molitve za učenike, prvi čas istorije održan je u manastiru Svetih arhangela, gde počiva car Dušan, u simboličnom spoju vere i predanja.
Na obali između Herceg Novog i Prevlake verni su se okupili u jedinstvenom molitvenom pohodu, prisećajući se mučenika i istorije svetinje, ali i svedočili da se Božije ime proslavlja i sa mora i sa gora.
Na praznik Nerukotvorenog obraza Gospodnjeg, episkop bihaćko-petrovački predvodio je svetu Liturgiju u manastiru gde pedesetak preostalih meštana i raseljeni sa svih strana sveta zajedno obnavljaju hram, konak i nadu za budućnost sela.
Liturgiju je služio Mitropolit Fotije, dok su hilandarski pojci, litija i molitve stvorili nezaboravnu duhovnu atmosferu, a vernici svih generacija proslavljali 143. krsnu slavu hrama Uspenja Presvete Bogorodice.
Oboje su živeli u nevinosti sve dok Eva nije podlegla iskušenju zlog zmijskog zavodnika i okusila zabranjeni plod, a zatim joj se pridružio i Adam. Tada su spoznali svoju nagost i prekrili se smokvinim lišćem.
Delo arhimandrita Dimitrija „Ona nikada ne spava – Tumanska krasnica“, nastalo u čast 90 godina čudotvorne ikone Tumanske Bogorodice, deo je humanitarne akcije „Jedna knjiga – jedan obrok“
Svaka domaćica ima svoj oprobani recept za neodoljiva peciva, a mi vam donosimo jedan zapisan rukom u požuteloj svesci jedne bake koja poručuje da ovakve kiflice nemaju konkurenciju.
Proročanstvo Isaije, koje sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači u svojoj besedi za 13. sredu po Duhovima, otkriva Hrista kao temelj bez koga nema ni spasenja, ni smisla ljudskog postojanja.