SRPSKA SVETINJA U SRCU BOSNE VASKRSLA IZ PEPELA: Manastir Udrim ponovo diše i svetli (FOTO)
Manastir u Gostoviću kod Zavidovića ponovo postaje duhovni centar, svedočeći o snazi vere i ljubavi koja ne umire, ma koliko bila potisnuta.
Na praznik Vaznesenja Gospodnjeg, u prisustvu vernika i predstavnika vlasti, soveštani su temelji hrama Hrista Spasitelja koji će, kako je poručeno, svedočiti veru, ljubav i identitet srpskog naroda u ovom delu Republike Srpske.
Na veliki i radosni praznik Vaznesenja Gospoda našeg Isusa Hrista, kada nebo i zemlja pevaju istu pesmu slave i nade, u Istočnom Sarajevu dogodio se istorijski trenutak koji će ostati duboko upisan u duhovni i narodni identitet srpskog naroda ovog kraja. Mitropolit dabrobosanski Hrizostom osveštao je temelje buduće Saborne crkve Hrista Spasitelja na Trgu Srbija, u Istočnom Sarajevu.
Ovaj veličanstveni čin bio je kruna višegodišnjeg duhovnog pregnuća i zajedničke volje naroda, Srpske pravoslavne crkve i lokalne vlasti. Temelji hrama, čija je gradnja počela 2022. godine, osveštani su u prisustvu brojnih vernika, sveštenstva i predstavnika društvenog života, među kojima je bio i načelnik opštine Istočno Novo Sarajevo, gospodin Jovan Katić, kum temelja ove buduće svetinje.
Mitropolit Hrizostom i načelnik opštine Istočno Novo Sarajevo Jovan Katić, kum temelja buduće Saborne crkve
Podsećajući prisutne da je ideja o izgradnji hrama Hrista Spasitelja potekla još 2018. godine upravo od njega,mitropolit Hrizostom uputio je poruku sabranima:
- Evo prilike, braćo i sestre, draga deco duhovna, da se svi verom, ljubavlju i trudom ugradimo u ovaj novi hram. Mi smo inače živohodajući hramovi Duha Svetoga i kao takvi treba da se pre svega ljubavlju ugradimo u ovaj Saborni hram, koji će, ako Bog da, biti ponos i dika, srce i duša Istočnog Sarajeva.
U svetlosti praznika Vaznesenja, mitropolit je podsetio na potrebu da se crkve ne grade samo kao građevine, već kao mesta gde se narod duhovno izgrađuje, gde se sabira, moli i u ljubavi sjedinjuje sa Hristom.
- Gradimo hramove da bi oni izgradili nas. Žalosno je videti da ne samo na naše velike praznike, već i na nedeljna liturgijska sabranja, većina naše braće i sestara ne može da uđe u pretesne hramove. Zato gradimo ovaj prelepi hram da bi verni narod imao mesto molitve i svete liturgije.
Osvećenjem temelja hrama obeležena je i krsna slava Opštine Istočno Novo Sarajevo, uz prinošenje slavskih darova i molitveno sabranje koje je spojilo prošlost, sadašnjost i budućnost jednog naroda u jednom duhovnom činu.
Mitropolit Hrizostom je svoje obraćanje završio pozivom na istrajnost i veru u daljoj izgradnji ove svetinje:
- Neka nam bude srećan ovaj praznik i ovaj istorijski događaj. Uistinu je ovo istorijski događaj koji će biti i ostati upisan u istoriju naše Crkve, naše Mitropolije i našeg naroda. Mi smo privilegovana generacija našeg srpskog naroda da gradimo ovakav hram i da učestvujemo u njegovoj gradnji, a evo danas i u osvećenju temelja. Neka bi dao Bog da se što pre ponovo, povodom novog blagoslova, okupimo oko njega i učestvujemo u njegovom zakrovljenju i, ako Bog da, osvećenju.
Saborni hram Hrista Spasitelja neće biti samo građevina od kamena - biće to svetionik vere i ljubavi, hram budućnosti, živa tvrđava duhovnosti Istočnog Sarajeva i cele Republike Srpske, svedočanstvo naroda koji u Hristu nalazi smisao i snagu.
Manastir u Gostoviću kod Zavidovića ponovo postaje duhovni centar, svedočeći o snazi vere i ljubavi koja ne umire, ma koliko bila potisnuta. Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručuje da presuda Miloradu Dodiku može da ugrozi mir i pomirenje među narodima u Bosni i Hercegovini i poziva na odgovornost, razboritost i očuvanje stabilnosti u regionu. Uz prisustvo najviših zvaničnika i duhovnih vođa predstavljeno delo koje svedoči o bogatoj kulturnoj i duhovnoj baštini Srba u Sarajevu od 1468. do 1941. godine. Na praznični dan mitropolit Fotije služio je arhijerejsku liturgiju i osvetio novopodignuti hram u Borogovu, u Republici Srpskoj, poručivši da pravoslavlje mora ostati svetlost srpskog naroda u vremenu duhovne tame.
SRPSKA SVETINJA U SRCU BOSNE VASKRSLA IZ PEPELA: Manastir Udrim ponovo diše i svetli (FOTO)
PATRIJARH DUBOKO ZABRINUT, VANREDNO SE OBRATIO NARODU: “Odluka suda u Bosni i Hercegovini može da poremeti stabilnost Balkana”
SVEČANOST KOJA JE OSVETLILA VEKOVE SRPSKE ISTORIJE U SARAJEVU: Predstavljena monografija o pravoslavlju u srcu Bosne
ZASIJALA NOVA SRPSKA SVETINJA: Veliko crkveno-narodno sabranje povodom osvećenja hrama Svetog Sergija Radonješkog
Arhimandrit Metodije prvi put u istoriji posetio je Mitropoliju dabrobosansku, donevši blagoslov sa Svete gore, a njegov dolazak dočekan je sa dubokim poštovanjem, molitvenim sabranjem i dodelom najvišeg crkvenog priznanja.
Liturgijom, slavskim darovima i dečjom akademijom obeležen Savindan, praznik svetitelja koji je srpskom narodu ostavio neprolazno nasleđe vere, znanja i ljubavi
Mati Minodora (Ružić) poziva verni narod da zajedničkim snagama izgrade prvu svetinju u opštini Foča, koja će postati simbol duhovne snage i zajedništva.
U najnovijem incidentu, zlonamerni napadi na Srpsku pravoslavnu crkvu u Sarajevu donose ozbiljne posledice za slobodu veroispovesti i sigurnost vernika, dok se svakodnevne prepreke sve više pretvaraju u psihološko nasilje.
Arhimandrit Metodije prvi put u istoriji posetio je Mitropoliju dabrobosansku, donevši blagoslov sa Svete gore, a njegov dolazak dočekan je sa dubokim poštovanjem, molitvenim sabranjem i dodelom najvišeg crkvenog priznanja.
U jedinstvenoj liturgijskoj svečanosti, popred presvlačenja moštiju Svetog Zosima Tumanskog, patrijarh srpski u nadahnutoj besedi poručio da bez vere nema ni znanja, ni zajednice, ni života – jer vera otvara vrata čudima i večnosti.
U prvu nedelji posle Spasovdana, manastir Tumane domaćin je jedinstvenog sabranja – liturgije, litije i osvećenja novog konaka, događaja koji je spojio predanje, veru i živu potrebu savremenog čoveka za mirom i isceljenjem.
U prisustvu arhijereja i vernog naroda, srpski patrijarh je danas u manastiru Tumane blagoslovio novoizgrađeni konak sa bibliotekom od 50.000 knjiga. Sutra se očekuje svečano presvlačenje moštiju svetitelja i celodnevno poklonjenje u isposnici.
U neposrednoj blizini čuvenog zamka i Malkoč-begove džamije, ova crkva čuva arhitektonske vrednosti i istorijska sećanja, i svedoči o duhovnoj snazi i istrajnosti srpske zajednice koja vekovima neguje veru i identitet u mađarskoj Baranji.
Car Konstantin je 313. godine Milanskim ediktom ukinuo progon hrišćana i priznao hrišćanstvo.
Više od dve decenije nakon upokojenja oca Gavrila (Antonijeviča), njegove reči – o krvavom mesecu nad Kosovom, Beogradu bez blagoslova i sudbini pravoslavlja – i dalje bude snažne emocije, tumačenja i poziv na pokajanje.
Za portal religija.rs je o humanitatnom radu govorio Nenad Lukić (36) iz Subotice.
Car Konstantin je 313. godine Milanskim ediktom ukinuo progon hrišćana i priznao hrišćanstvo.
Više od dve decenije nakon upokojenja oca Gavrila (Antonijeviča), njegove reči – o krvavom mesecu nad Kosovom, Beogradu bez blagoslova i sudbini pravoslavlja – i dalje bude snažne emocije, tumačenja i poziv na pokajanje.
Uprkos rasprostranjenoj slici iz udžbenika i umetnosti, Biblija nigde ne pominje jabuku kao „zabranjeni plod“ – ovo tumačenje poteklo je iz lingvističke igre reči i srednjovekovnih zapadnih predstava, dok Pravoslavna crkva uporno čuva dublji smisao priče o padu čoveka.