Rajko Krivokapić, Marinko Jovanović i Dragutin Lalatović pušteni su iz prištinskog kazamata, a njihov povratak u Nikšić simbolizuje pobedu istine, hrabrosti i borbe za slobodu.
Sa tugom, ali i nadom koja se probija kroz tamne oblake prošlih dana, Nikšić je danas dočekao povratak svojih sinova – Rajka Krivokapića, Marinka Jovanovića i Dragutina Lalatovića. Trojica hrabrih mladića, koji su se na svoj način borili za istinu, oslobođeni su nakon višemesečnog pritvora na Kosovu i Metohiji. Njihova "kriminalna" radnja – natpis "Kosovo je Srbija" na registarskim tablicama njihovog vozila – postala je simbol borbe za očuvanje identiteta, dostojanstva i istine, u vremenu kada je svaki pokušaj izražavanja ljubavi prema otadžbini postao napadnut.
Na proslavi slave manastira Visoki Dečani, 24. novembra prošle godine, uhapšeni su i odvedeni na nehuman tretman, samo zbog toga što su imali hrabrosti da pokažu svoju privrženost i vernost otadžbini. Bez obzira na neosnovane optužbe za izazivanje netrpeljivosti i razdora, njihova snaga i istrajnost nisu posustali. Iako su mesecima proveli u prištinskom kazamatu, njihov duh nije bio slomljen, a borba za njihovu slobodu nije prestala.
Printskrin: Instagram/ stazama__radostii
Sestra Dragutina Lalatovića je monahinja Marija iz manastira Beška na Skadarskom jezeru
Na oslobađanju mladića nije prestao da insistira gradonačelnik Nikšića, Marko Kovačević, koji je, u želji da doprinese njihovom povratku, kontaktirao međunarodne organizacije i poslao pisma sa zahtevom za posredovanje. Svi su s nestrpljenjem čekali trenutak kada će ove tri hrabre duše ponovo kročiti na crnogorsku zemlju.
Taj trenutak danas je stigao, a svi znakovi ukazuju na to da će već večeras Rajko, Marinko i Dragutin biti u Nikšiću, okruženi porodicom, prijateljima i onima koji su ih sa ljubavlju i nadom podržavali tokom ovog teškog perioda.
Iako je još neizvesno hoće li biti oslobođeni optužbi, ono što je sigurno je da su njihovi postupci – iako delovali kao obični gestovi – postali simbol borbe protiv nepravde, protiv tihog, ali upornog gašenja istine koja nas čini jedinstvenima. U tom svetlu, njihovo puštanje iz pritvora nije samo povratak kući, već i poruka da su vrednosti poput slobode, istine i odanosti otadžbini, vrednosti koje ne poznaju granice.
Nikšić će ih dočekati sa otvorenim srcem, a svi mi ćemo s njima deliti radost što su ponovo deo našeg naroda, jer prava borba za slobodu nikada ne prestaje, a svaki korak ka slobodi svetli kao svetionik nade za sve nas.
U saopštenju se navodi, budući da su uhapšeni mladići vernici iz Eparhije budimljansko-nikšićke, ljudska je dužnost da se tim povodom uputi protest albanskim institucijama u južnoj srpskoj pokrajini.
U sabornom hramu Svetog Đorđa u Prizrenu vernici su svedočili neobičnom čudu - suze su počele teku iz očiju Isusa na ikoni, podsećajući nas na neprestanu Božiju prisutnost i ljubav prema narodu na Kosovu i Metohiji.
U razgovoru povodom najradosnijeg hrišćanskog praznika, arhiepiskop i mitropolit raško-prizrenski govori o očuvanju vere, tradicionalnih vrednosti i porodice, duhovnim izazovima savremenog društva i neprolaznoj nadi u Božiju pravdu, koja nas poziva na ljubav, praštanje i istrajnost.
Stotine vernika okupilo se u kosmetskoj svetinji, na liturgiji koju je služio mitropolit Teodosije, uz poruke nade i mira iz Božićne poslanice patrijarha srpskog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Metodija po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Jankit. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Tome apostola, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kada život postane pretežak i izgubi se osećaj smisla, pravoslavno predanje nudi drugačije viđenje: iskušenja nisu znak napuštanja, već put koji se kasnije otkriva kao vođenje kroz veru i istrajnost.
Na ulazu u manastir stoje uputstva koja nisu puka pravila ponašanja, već deo viševekovnog poretka Svete Gore. Zašto se određene navike ostavljaju pred kapijom Atosa i kakvu poruku Epistati upućuju poklonicima?
Od hramova do krsnih slava u domovima, ovi znaci vere imaju duboku simboliku, ali Crkva upozorava na granicu između pobožnosti i narodnih verovanja koja se udaljavaju od njenog učenja.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Odluka da se 12. maj proslavlja kao dan Svetog Vasilija Ostroškog proglašena je neustavnom, iako je ovaj svetitelj vekovima duhovni stub Nikšića i simbol vere za milione pravoslavnih vernika širom regiona.
U razgovoru povodom Vidovdana, arhijerejski namesnik podgoričko-kolašinski govori o hristolikoj žrtvi kosovskih junaka, zavetu koji je oblikovao Crnu Goru i odgovornosti vernika prema drugima.
Kada život postane pretežak i izgubi se osećaj smisla, pravoslavno predanje nudi drugačije viđenje: iskušenja nisu znak napuštanja, već put koji se kasnije otkriva kao vođenje kroz veru i istrajnost.
Na ulazu u manastir stoje uputstva koja nisu puka pravila ponašanja, već deo viševekovnog poretka Svete Gore. Zašto se određene navike ostavljaju pred kapijom Atosa i kakvu poruku Epistati upućuju poklonicima?
Od hramova do krsnih slava u domovima, ovi znaci vere imaju duboku simboliku, ali Crkva upozorava na granicu između pobožnosti i narodnih verovanja koja se udaljavaju od njenog učenja.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Od brašna, kakaa, mineralne vode i nekoliko uobičajenih namirnica nastaje jednostavna poslastica koja se priprema bez mnogo truda, a ostaje vazdušasta, punog ukusa i prijatne voćne svežine.