Lekari započeli delikatan proces smanjenja sedativa, dok vernici širom sveta uzdižu molitve za ozdravljenje velikog jerarha.
Vest da započeo proces buđenja iz veštačke kome arhiepiskopa albanskog Anastasija, donela je iskru nade među pravoslavnim vernicima širom sveta. Kako prenosi grčki portal vimaorthodoxias.gr, lekari u atinskoj bolnici „Evangelizmos“ postepeno smanjuju doze sedativa, stremeći ka njegovom odvikavanju od respiratora. Ovaj proces je ključna faza u njegovom lečenju, a ishod zavisi od snage organizma ovog velikog jerarha.
Arhiepiskop Anastasije, koji je svoj život posvetio službi Hristu i Njegovoj Crkvi, sada vodi svoju najtežu bitku. Njegovo zdravstveno stanje ostaje ozbiljno, a lekari ističu osetljivost i složenost čitavog procesa. Svesni da je svaki trenutak dragocen, medicinski tim na čelu sa profesorkom Anastasijom Kotanidu neumorno radi na stabilizaciji njegovog zdravlja.
Prethodne nedelje, Arhiepiskop je podvrgnut hitnoj hirurškoj intervenciji na gastrointestinalnom traktu zbog ozbiljnog hemoragičnog incidenta, što je dodatno oslabilo njegovo već krhko zdravlje. Iako su prve 48 sati nakon operacije bile ključne, njegovo stanje i dalje zahteva intenzivnu negu i pažnju.
Uz blagoslov Božiji, arhiepiskop je transportovan iz Albanije u Grčku avionom Ratnog vazduhoplovstva, gde su stručnjaci bolnice „Evangelizmos“ od prvog trenutka pružili sve neophodne mere medicinske pomoći. Uprkos svim medicinskim naporima, vernici znaju da je upravo molitva najmoćnije oružje u borbi za njegovo ozdravljenje.
Arhiepiskop Anastasije nije samo duhovni pastir, već i svetilnik vere, mira i ljubavi. Njegova misionarska delatnost, posvećenost pravoslavlju i neprekidna borba za bratstvo među narodima učinili su ga jednim od najznačajnijih pravoslavnih jerarha savremenog doba. Briga za njegovo zdravlje odavno je prevazišla granice Albanije – hiljade vernika širom pravoslavnog sveta usrdno se mole za njegov oporavak.
Predstojeći dani biće presudni, dok lekari nastavljaju sa naporima da osiguraju najbolji mogući ishod. Verni narod ne prestaje da podiže svoje molitve, ištući milost Gospodnju za brz oporavak Arhiepiskopa Anastasija, kako bi se on uskoro vratio svojoj duhovnoj misiji, nastavljajući da vodi svoj narod putem spasenja.
Pored arhitektonskih i duhovnih sličnosti, oba svetilišta služe kao mostovi između prošlosti i sadašnjosti. Manastir Ostrog i crkva posvećena Svetom Mihailu nose sa sobom priče o veri koja je opstala uprkos svim izazovima, podsećajući nas na snagu duhovnosti i kulturnog nasleđa.
Albanska arhiepiskopija tvrdi da je broj pravoslavnih hrišćana u zemlji značajno potcenjen zbog metodoloških propusta i nedostatka intervjuisanja velikog broja vernika. Prema njihovim podacima, broj pravoslavaca je mnogo veći nego što je prikazano u zvaničnim rezultatima.
Molitva nije samo izgovaranje reči, već neprekidni dijalog sa Bogom. Sveti Teofan Zatvornik otkriva kako da je doživimo srcem, pronađemo unutrašnji mir i ostvarimo dublju povezanost sa Gospodom
Protojerej Aleksej Mitjušin objašnjava da li ovaj čin ima veze sa spasenjem, može li se obaviti nakon sahrane i kako vernici treba da učestvuju u molitvenom ispraćaju pokojnika.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Vernici i istoričari zabrinuti zbog plana albanskog Ministarstva kulture da hram pretvori u muzejski prostor, što ugrožava duhovni i kulturni identitet sela.
Posle decenija duhovne obnove pod vođstvom blaženopočivšeg arhiepiskopa Anastasija, na čelo Pravoslavne crkve u Albaniji staje prvi episkop rukopoložen u obnovljenoj jerarhiji.
Nakon upokojenja poglavara Pravoslavne crkve Albanije, pokrenuta je rasprava o njegovom nasledniku. Grčki mediji prenose da je mitropolit Korčanski Jovan glavni kandidat, ali izbor novog poglavara donosi velike izazove – od crkvenih do geopolitičkih.
Protojerej Aleksej Mitjušin objašnjava da li ovaj čin ima veze sa spasenjem, može li se obaviti nakon sahrane i kako vernici treba da učestvuju u molitvenom ispraćaju pokojnika.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.