KRITIČNO ZDRAVSTVENO STANJE ARHIEPISKOPA ANASTASIJA: Buđenje iz veštačke kome, dok vernici širom sveta upućuju molitve
Lekari započeli delikatan proces smanjenja sedativa, dok vernici širom sveta uzdižu molitve za ozdravljenje velikog jerarha.
Nakon upokojenja poglavara Pravoslavne crkve Albanije, pokrenuta je rasprava o njegovom nasledniku. Grčki mediji prenose da je mitropolit Korčanski Jovan glavni kandidat, ali izbor novog poglavara donosi velike izazove – od crkvenih do geopolitičkih.
Posle upokojenja arhiepiskopa Anastasija, jerarha koji je ostavio neizbrisiv trag u obnovi pravoslavlja u Albaniji, rasprava o njegovom mogućem nasledniku već je započela. Prema dostupnim informacijama koje objavljuju grčki mediji, za najizglednijeg kandidata smatra se mitropolit korčanski Jovan, jer se veruje da je uživao blagoslov blaženopočivšeg Anastasija.
Uloga blaženopočivšeg Anastasija
Arhiepiskop Anastasije bio je obnovitelj pravoslavne crkve u Albaniji nakon pada komunističkog režima. Tokom tri decenije, uspeo je da iznova izgradi crkve, osnuje bogoslovske škole i ojača grčki i pravoslavni identitet vernika. Njegova ličnost bila je ključna i na crkvenom i na diplomatskom nivou, što izbor njegovog naslednika čini izuzetno važnim pitanjem.

Mitropolit korčanski Jovan
Mitropolit Jovan (Pelekasis), koji trenutno upravlja Mitropolijom korčanskom, jedan je od najiskusnijih arhijereja Crkve u Albaniji. Rođen u Grčkoj, studirao je na Bogoslovskom fakultetu Univerziteta u Atini i održava bliske veze sa grčkim crkvenim i akademskim krugovima. Rukopoložio ga je upravo arhiepiskop Anastasije, uz koga je mitropolit Jovan igrao značajnu ulogu u obnovi pravoslavlja u Albaniji.
Ovaj jerarh uživa veliko poštovanje i među klirom i među vernicima, a održava i odlične odnose sa patrijarhom carigradskim Vartolomejom. Njegov izbor za poglavara Arhiepiskopije značio bi nastavak dela Anastasija, osiguravajući mirnu budućnost Crkve i očuvanje tradicionalnih veza sa pravoslavljem u Grčkoj, prenose grčki mediji.
Izazovi izbora
Izbor novog arhiepiskopa nije samo crkveno pitanje, već i geopolitičko. Pravoslavna crkva Albanije balansira između grčkog i albanskog identiteta, a istovremeno je izložena pritiscima nacionalističkih krugova koji nastoje da umanje grčki uticaj. U tom kontekstu, izbor novog poglavara uticaće na odnose Crkve sa albanskom državom, ali i sa ostalim pomesnim pravoslavnim crkvama.

Proces izbora sprovešće Sveti sinod Pravoslavne crkve Albaniji, koji čini sedam episkopa. Iako se Jovan smatra favoritom, moguće su unutrašnje konsultacije i uticaji političkih i crkvenih faktora koji bi mogli dovesti do pojave i drugih kandidata.
Budućnost Crkve u Albaniji
Budućnost Pravoslavne crkve Albaniji u velikoj meri zavisi od ličnosti koja će biti izabrana za arhiepiskopa. Očuvanje stabilnosti, vernosti pravoslavnim tradicijama i jačanje pravoslavnog identiteta biće odlučujući faktori za dalji put Crkve u narednim godinama.
Sa svojim iskustvom i duhovnim autoritetom, mitropolit Jovan deluje kao najpogodniji izbor koji bi mogao nastaviti delo blaženopočivšeg Anastasija, održavajući jedinstvo i ugled Pravoslavne crkve Albanije.
Lekari započeli delikatan proces smanjenja sedativa, dok vernici širom sveta uzdižu molitve za ozdravljenje velikog jerarha.
Uz zvuke crkvenih zvona i uprkos kiši, narod iz svih krajeva Albanije okuplja se u Sabornom hramu Vaskrsenja Hristovog kako bi odao počast i poslednji put poljubio arhiepiskopa koji je pravoslavlje u Albaniji podigao iz pepela.
Opelo arhijereja koji je posvetio život obnovi pravoslavlja u Albaniji, u Sabornom hramu Vaskrsenja Gospodnjeg u Tirani služio je patrijarh carigradski Vartolomej.
Opelu i pogrebu arhiepiskopa Anastasija prisustvovali su i predstavnici drugih crkava i verskih zajednica, kao i najviši politički predstavnici Albanije i Grčke.
Posle decenija duhovne obnove pod vođstvom blaženopočivšeg arhiepiskopa Anastasija, na čelo Pravoslavne crkve u Albaniji staje prvi episkop rukopoložen u obnovljenoj jerarhiji.
U Lekelu kod Tepelena, na jugu Albanije, vatrena stihija pretvorila je u pepeo pravoslavni hram iz 1800, dok su eksplozije bombi unele dodatnu paniku među meštane koji su bežali iz svojih domova.
Prvi put u istoriji, muslimani više nisu većina u Albaniji. Dok raste broj ateista i neopredeljenih, pravoslavna Crkva beleži snažan povratak i ulazi u novu epohu duhovne obnove.
Arhijerej Albanske pravoslavne crkve okončao je zemaljski put nakon duge borbe s bolešću, ostavljajući neizbrisiv trag u srcima vernika i bogatu ostavštinu obnove crkava i duhovnog života u Albaniji,
Trpeza, koja je nekada bila sveto mesto zahvalnosti, pretvorila se u naviku.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.
U besedi za 27. ponedeljak po Duhovima Sveti Nikolaj Ochridski i Žički objašnjava kako raznovrsna zvanja oblikuju telo Crkve i vode verne ka spasenju.
Strah od nerazumevanja često zaustavlja vernike, ali jedna mudrost optinskog monaha pokazuje kako strpljenje i smirenje otvaraju vrata duhovnog mira i Božije blagodati.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od najranijih vremena, Crkva uči da je trpljenje put ka smirenju, duhovnoj snazi i unutrašnjem preobražaju čoveka.
Vernici se često pitaju da li tuđi krst nosi tuđu sudbinu, a odgovor sveštenika ruši rasprostranjene strahove.
Čini se da vernici u Srbiji, pa i šire, duhovnu stranu često zanemaruju, pa se post za mnoge svodi, pre svega, na opterećenje time šta će da jedu.