KRITIČNO ZDRAVSTVENO STANJE ARHIEPISKOPA ANASTASIJA: Buđenje iz veštačke kome, dok vernici širom sveta upućuju molitve
Lekari započeli delikatan proces smanjenja sedativa, dok vernici širom sveta uzdižu molitve za ozdravljenje velikog jerarha.
Nakon upokojenja poglavara Pravoslavne crkve Albanije, pokrenuta je rasprava o njegovom nasledniku. Grčki mediji prenose da je mitropolit Korčanski Jovan glavni kandidat, ali izbor novog poglavara donosi velike izazove – od crkvenih do geopolitičkih.
Posle upokojenja arhiepiskopa Anastasija, jerarha koji je ostavio neizbrisiv trag u obnovi pravoslavlja u Albaniji, rasprava o njegovom mogućem nasledniku već je započela. Prema dostupnim informacijama koje objavljuju grčki mediji, za najizglednijeg kandidata smatra se mitropolit korčanski Jovan, jer se veruje da je uživao blagoslov blaženopočivšeg Anastasija.
Uloga blaženopočivšeg Anastasija
Arhiepiskop Anastasije bio je obnovitelj pravoslavne crkve u Albaniji nakon pada komunističkog režima. Tokom tri decenije, uspeo je da iznova izgradi crkve, osnuje bogoslovske škole i ojača grčki i pravoslavni identitet vernika. Njegova ličnost bila je ključna i na crkvenom i na diplomatskom nivou, što izbor njegovog naslednika čini izuzetno važnim pitanjem.

Mitropolit korčanski Jovan
Mitropolit Jovan (Pelekasis), koji trenutno upravlja Mitropolijom korčanskom, jedan je od najiskusnijih arhijereja Crkve u Albaniji. Rođen u Grčkoj, studirao je na Bogoslovskom fakultetu Univerziteta u Atini i održava bliske veze sa grčkim crkvenim i akademskim krugovima. Rukopoložio ga je upravo arhiepiskop Anastasije, uz koga je mitropolit Jovan igrao značajnu ulogu u obnovi pravoslavlja u Albaniji.
Ovaj jerarh uživa veliko poštovanje i među klirom i među vernicima, a održava i odlične odnose sa patrijarhom carigradskim Vartolomejom. Njegov izbor za poglavara Arhiepiskopije značio bi nastavak dela Anastasija, osiguravajući mirnu budućnost Crkve i očuvanje tradicionalnih veza sa pravoslavljem u Grčkoj, prenose grčki mediji.
Izazovi izbora
Izbor novog arhiepiskopa nije samo crkveno pitanje, već i geopolitičko. Pravoslavna crkva Albanije balansira između grčkog i albanskog identiteta, a istovremeno je izložena pritiscima nacionalističkih krugova koji nastoje da umanje grčki uticaj. U tom kontekstu, izbor novog poglavara uticaće na odnose Crkve sa albanskom državom, ali i sa ostalim pomesnim pravoslavnim crkvama.

Proces izbora sprovešće Sveti sinod Pravoslavne crkve Albaniji, koji čini sedam episkopa. Iako se Jovan smatra favoritom, moguće su unutrašnje konsultacije i uticaji političkih i crkvenih faktora koji bi mogli dovesti do pojave i drugih kandidata.
Budućnost Crkve u Albaniji
Budućnost Pravoslavne crkve Albaniji u velikoj meri zavisi od ličnosti koja će biti izabrana za arhiepiskopa. Očuvanje stabilnosti, vernosti pravoslavnim tradicijama i jačanje pravoslavnog identiteta biće odlučujući faktori za dalji put Crkve u narednim godinama.
Sa svojim iskustvom i duhovnim autoritetom, mitropolit Jovan deluje kao najpogodniji izbor koji bi mogao nastaviti delo blaženopočivšeg Anastasija, održavajući jedinstvo i ugled Pravoslavne crkve Albanije.
Lekari započeli delikatan proces smanjenja sedativa, dok vernici širom sveta uzdižu molitve za ozdravljenje velikog jerarha.
Uz zvuke crkvenih zvona i uprkos kiši, narod iz svih krajeva Albanije okuplja se u Sabornom hramu Vaskrsenja Hristovog kako bi odao počast i poslednji put poljubio arhiepiskopa koji je pravoslavlje u Albaniji podigao iz pepela.
Opelo arhijereja koji je posvetio život obnovi pravoslavlja u Albaniji, u Sabornom hramu Vaskrsenja Gospodnjeg u Tirani služio je patrijarh carigradski Vartolomej.
Opelu i pogrebu arhiepiskopa Anastasija prisustvovali su i predstavnici drugih crkava i verskih zajednica, kao i najviši politički predstavnici Albanije i Grčke.
Posle decenija duhovne obnove pod vođstvom blaženopočivšeg arhiepiskopa Anastasija, na čelo Pravoslavne crkve u Albaniji staje prvi episkop rukopoložen u obnovljenoj jerarhiji.
Podaci sa popisa iz 2023. pokazuju pad udela islamskog stanovništva ispod polovine, dok crkveni izvori ukazuju na rast broja pravoslavnih vernika i otvaraju pitanja o dubljim promenama u zemlji.
Vernici i istoričari zabrinuti zbog plana albanskog Ministarstva kulture da hram pretvori u muzejski prostor, što ugrožava duhovni i kulturni identitet sela.
U Lekelu kod Tepelena, na jugu Albanije, vatrena stihija pretvorila je u pepeo pravoslavni hram iz 1800, dok su eksplozije bombi unele dodatnu paniku među meštane koji su bežali iz svojih domova.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Manuila, Savela i Ismaila po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sabor Svetih dvanaest apostola (Pavlovdan). Katolička crkva obeležava spomendan Rimskih prvomučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna neobična pouka o kanti punoj vode otkriva zašto veliki broj ljudi dolazi pred Boga sa molbama, ali malo njih sa iskrenim pokajanjem.
Posle velike porodične tragedije, zajednica pokazala brigu za decu sveštenika i popadije, obezbedivši im krov nad glavom kao trajnu podršku.
Eparhija raško-prizrenska zabrinuta zbog privođenja Srba nakon Vidovdana i traži istragu navoda o prekoračenju ovlašćenja i ugrožavanju prava vernika.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Recept monahinje Atanasije Rašić iz knjige "Ko posti, dušu gosti" spaja krompir, šargarepu, celer i karfiol sa mirisnim sosom od paradajza i belog luka u jednostavno, zasitno jelo koje se lako priprema i dugo pamti.
Godine same po sebi ne donose unutrašnju promenu, niti garantuju duhovnu zrelost.
Crkveno predanje razlikuje ličnu molitvu za takve osobe od liturgijskog pominjanja, a ljubav prema njima ostaje poziv da se za njihovo dobro i spasenje ne prestaje moliti.