Lekel, mirno selo u srcu juga Albanije, pretvorilo se u pakleni plamen. Juče popodne nad ovim mestom nadvio se crni dim, a vatra, potpomognuta letnjim vetrovima i sušom, nezaustavljivo je gutala sve pred sobom – šume, useve, kuće, stoku... i jednu svetinju koja je vekovima čuvala uspomene pravoslavnog naroda u ovom delu Albanije.
Hram Svetog Ilije nestao u plamenu
Pravoslavna crkva Svetog Ilije, podignuta oko 1800. godine trudom Tanasa Vaje, nekadašnjeg komandanta Alije Paše iz Tepelene, i proglašena kulturnim spomenikom II kategorije, nestala je u požaru. Hram, koji je gotovo dva veka bio svedok krštenja, venčanja i molitvi, sada je zgarište. U pepelu koji se još dimi, vernici pronalaze ne samo ostatke kamenih zidova, već i komadiće sopstvenog identiteta.
Eksplozije bombi unose dodatni strah
Drama je kulminirala kada su, usled žestine vatre, eksplodirale dve bombe zaostale iz Drugog svetskog rata. Odjek tih detonacija razlegao se brdima oko Tepelene, donoseći dodatnu paniku. Policija je hitno naredila evakuaciju sela Lekel i Hormova, dok se vatrena linija širila ka novim naseljima, prenosi portal Gazeta express.
U gašenje požara uključeni su vatrogasci, vojnici, helikopter iz Slovačke i vojne letelice susednih zemalja. Ipak, priroda, udružena sa ljudskom nepažnjom i zlom namerom, pokazuje svoju strašnu snagu. Ministarstvo odbrane Albanije saopštilo je da je samo u poslednja 24 sata registrovano gotovo 40 požara, dok su podaci Evropskog informacionog sistema za šumske požare (EFFIS) neumoljivi – od početka jula izgorelo je gotovo 34.000 hektara zemlje.
Podmetanje požara – zločin protiv naroda
Premijer Albanije Edi Rama je, uz snimke drona „Bajraktar“ na kojima se vidi trenutak podmetanja vatre, izrekao oštru poruku:
– Podmetanje požara mora biti izjednačeno sa ubistvom – napisao je Rama, a njegove reči odzvanjaju dok narod južne Albanije napuštaju domove u koje su uložili ceo život.
A tamo, na mestu gde je nekada stajao hram Svetog Ilije, još se diže dim. U tišini koja sledi nakon odjeka bombi, ostaje pitanje – ko će i kako vratiti ne samo domove i polja, već i izgubljeno duhovno nasleđe jednog naroda?
Nakon stravičnih požara u Šumadiji, unesrećenim porodicama stigla je uteha i pomoć iz Eparhije, uz blagoslov vladike Jovana i poruku da nikada nisu sami.
Monasi prvi primetili vatru u blizini Svete carske lavre, pa i sami učestvovali u gašenju.
U molitvenoj tišini Svete Sofije, dok traje obnova njenih temelja, čovek s prekrivenim licem i upaljačem u ruci oskrnavio je Sveto pismo, pokušavajući da podmetne požar. Da li je reč o nasumičnom incidentu – ili o znaku vremena u kojem živimo?
Gust dim prekrio je ostrvo, monahinje su evakuisane, a vatrogasci i meštani rame uz rame brane svetinju od nadirućih plamenova.
Od samog centra požar je udaljen vazdušno linijom oko kilometar i po, ali nedavno odnovljeni manastir Svete Trojice Babičko je u neposrednoj blizini.
Dok vatrena stihija preti ljudima, domovima i prirodi, a dim guši horizonte, u svim sabornim hramovima Mitropolije crnogorsko-primorske služen je moleban za kišu – drevni vapaj koji se pokreće samo u najtežim vremenima.