Crkva Svetog Dimitrija iz 11. veka, biser vizantijske umetnosti u mestu Koropi, našla se na udaru požara koji se širi neverovatnom brzinom, dok su stanovnici evakuisani u panici
Grčku su ponovo zahvatili razorni požari koji haraju pod udarima vrelih vetrova i nemilosrdnog sunca. Danas popodne, vatra je buknula u oblasti Agios Dimitrios, južno od Atine, bacivši senku straha nad celim regionom Istočne Atike.
Crkva Svetog Dimitrija u opasnosti
U mestu Koropi, u opštini Kropija, vatrogasci biju bitku s požarom koji se brzo širi ka jednoj od najdragocenijih svetinja tog kraja – crkvi Svetog Dimitrija. Ovaj vizantijski crkveni kompleks, podignut u 11. veku, svedoči o hiljadugodišnjoj istoriji i pravoslavnom nasleđu Grčke. Poznata i kao Agios Dimitrios Lagonisio, crkva se u bibliografiji često pominjala i kao Agios Dimitrios Saroniku, prema delu vizantologa N. Gkiolesa „Vizantijska crkvena građevina, 600–1204“ (Kardamica, Atina, 2002).
Biser vizantijske umetnosti pod pretnjom vatre
Crkva se nalazi na jugozapadnom rubu grada Koropi, u podnožju planine Voros, južno i istočno od Agia Marina Koropi, i predstavlja duhovno središte za više od hiljadu stanovnika ovog kraja. Njene oslikane zidne freske, starovekovni kamen temeljac i molitve koje se vekovima uznose pod njenim svodovima, sada su suočeni s najvećom opasnošću – vatrenom stihijom koja guta sve pred sobom.
Situacija se menja iz minuta u minut
Dopisnica „Politike“ iz Grčke, Jasmina Pavlović Stamenić, javlja da se situacija menja iz minuta u minut, a strah od širenja vatre raste:
– Pre nekih sat, sat i po vremena, novi požar je buknuo ponovno, nekih 37 kilometara od Atine, u oblasti Koropi, odnosno u mestu Agios Dimitrios. Tamo se nalazi vizantijski crkveni kompleks iz 11. veka, pa se strahuje da vatra ne zahvati i taj deo. Vatra je već nošena jakim vetrom stigla do prvih dvorišta u nekih 30 kuća – izjavila je ona.
Wikimedia/C messier
Crkva Svetog Dimitrija u Koropi izgrađena je u 11. veku
Evakuacija stanovnika i turista
Građanima je upućeno hitno upozorenje kriznog broja 112 da se evakuišu i presele južnije, ka Lagonisiju, dok su turisti na Kritu i u okolnim oblastima već masovno evakuisani.
Strah za crkvu Svetog Dimitrija
Dok Grčka gori, srce pravoslavlja strepi za svoju drevnu svetinju. Crkva Svetog Dimitrija nije samo arhitektonsko blago, već i mesto u kojem se vekovima rađala nada, uteha i vera za sve koji su joj prilazili. Danas joj preti plamen koji ne poznaje granice svetosti.
Supruga poznatog atinskog preduzetnika pred kamerama je posvedočila kako su ikona Bogorodice Osloboditeljice i brojanica sa Svete gore spasili živote njenoj porodici.
Na strmim obroncima planine iznad reke Aos, u manastiru Stomio, gde je Sveti Pajsije proveo prve godine monaštva, danas reke vernika dolaze u nadi da će pronaći duhovni mir. Njegova rodna kuća, dečje staze i crkvica na visini postaju novo središte hodočašća i tihe molitve.
Članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Stevan Sinđelić“, gaseći požar na obodu grada, naišli su na prizor pred kojim su zanemeli — ikona Presvete Bogorodice ostala je čitava uprkos požaru.
Časni pojas Presvete Bogorodice nalazi se u Hramu Svetog Save od 20. maja, a zbog ogromnog odziva vernika njegov boravak u Srbiji produžen je do 6. juna.
Srpska pravoslavna crkva saopštila je da je od dolaska Pojasa Presvete Bogorodice kroz Hram Svetog Save prošlo čak 478.000 vernika, dok se redovi za poklonjenje i dalje ne smanjuju, a boravak svetinje u Beogradu traje do 6. juna.
Beseda svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak prve sedmice po Duhovima otvara pitanje porekla biblijskih reči i trenutka u kojem, prema predanju, ljudska misao ustupa mesto božanskom nadahnuću.
Ovaj praznik nas podseća na silazak Svetog duha na apostole i na trenutak kada je, prema predanju, započeto širenje vere koje je oblikovalo temelje Crkve i njeno učenje o Svetoj Trojici.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
U Lekelu kod Tepelena, na jugu Albanije, vatrena stihija pretvorila je u pepeo pravoslavni hram iz 1800, dok su eksplozije bombi unele dodatnu paniku među meštane koji su bežali iz svojih domova.
Časni pojas Presvete Bogorodice nalazi se u Hramu Svetog Save od 20. maja, a zbog ogromnog odziva vernika njegov boravak u Srbiji produžen je do 6. juna.
Beseda svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak prve sedmice po Duhovima otvara pitanje porekla biblijskih reči i trenutka u kojem, prema predanju, ljudska misao ustupa mesto božanskom nadahnuću.
Dok se globalni odnosi lome na ekonomiji i sili, pouka Starca Pajsija Svetogorca otvara tvrdnju koja menja ugao posmatranja: istoriju ne određuju oni koji izgledaju najmoćnije, već poredak koji ostaje izvan njihove kontrole.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Dok se globalni odnosi lome na ekonomiji i sili, pouka Starca Pajsija Svetogorca otvara tvrdnju koja menja ugao posmatranja: istoriju ne određuju oni koji izgledaju najmoćnije, već poredak koji ostaje izvan njihove kontrole.
Tokom obeležavanja godišnjice pada Carigrada, turski predsednik poručio je da čežnja za osvajanjem nikada neće nestati iz srca nacije i pred hiljadama okupljenih recitovao stihove iz Kurana u Aja Sofiji.