Crkva Svetog Dimitrija iz 11. veka, biser vizantijske umetnosti u mestu Koropi, našla se na udaru požara koji se širi neverovatnom brzinom, dok su stanovnici evakuisani u panici
Grčku su ponovo zahvatili razorni požari koji haraju pod udarima vrelih vetrova i nemilosrdnog sunca. Danas popodne, vatra je buknula u oblasti Agios Dimitrios, južno od Atine, bacivši senku straha nad celim regionom Istočne Atike.
Crkva Svetog Dimitrija u opasnosti
U mestu Koropi, u opštini Kropija, vatrogasci biju bitku s požarom koji se brzo širi ka jednoj od najdragocenijih svetinja tog kraja – crkvi Svetog Dimitrija. Ovaj vizantijski crkveni kompleks, podignut u 11. veku, svedoči o hiljadugodišnjoj istoriji i pravoslavnom nasleđu Grčke. Poznata i kao Agios Dimitrios Lagonisio, crkva se u bibliografiji često pominjala i kao Agios Dimitrios Saroniku, prema delu vizantologa N. Gkiolesa „Vizantijska crkvena građevina, 600–1204“ (Kardamica, Atina, 2002).
Biser vizantijske umetnosti pod pretnjom vatre
Crkva se nalazi na jugozapadnom rubu grada Koropi, u podnožju planine Voros, južno i istočno od Agia Marina Koropi, i predstavlja duhovno središte za više od hiljadu stanovnika ovog kraja. Njene oslikane zidne freske, starovekovni kamen temeljac i molitve koje se vekovima uznose pod njenim svodovima, sada su suočeni s najvećom opasnošću – vatrenom stihijom koja guta sve pred sobom.
Situacija se menja iz minuta u minut
Dopisnica „Politike“ iz Grčke, Jasmina Pavlović Stamenić, javlja da se situacija menja iz minuta u minut, a strah od širenja vatre raste:
– Pre nekih sat, sat i po vremena, novi požar je buknuo ponovno, nekih 37 kilometara od Atine, u oblasti Koropi, odnosno u mestu Agios Dimitrios. Tamo se nalazi vizantijski crkveni kompleks iz 11. veka, pa se strahuje da vatra ne zahvati i taj deo. Vatra je već nošena jakim vetrom stigla do prvih dvorišta u nekih 30 kuća – izjavila je ona.
Wikimedia/C messier
Crkva Svetog Dimitrija u Koropi izgrađena je u 11. veku
Evakuacija stanovnika i turista
Građanima je upućeno hitno upozorenje kriznog broja 112 da se evakuišu i presele južnije, ka Lagonisiju, dok su turisti na Kritu i u okolnim oblastima već masovno evakuisani.
Strah za crkvu Svetog Dimitrija
Dok Grčka gori, srce pravoslavlja strepi za svoju drevnu svetinju. Crkva Svetog Dimitrija nije samo arhitektonsko blago, već i mesto u kojem se vekovima rađala nada, uteha i vera za sve koji su joj prilazili. Danas joj preti plamen koji ne poznaje granice svetosti.
Supruga poznatog atinskog preduzetnika pred kamerama je posvedočila kako su ikona Bogorodice Osloboditeljice i brojanica sa Svete gore spasili živote njenoj porodici.
Na strmim obroncima planine iznad reke Aos, u manastiru Stomio, gde je Sveti Pajsije proveo prve godine monaštva, danas reke vernika dolaze u nadi da će pronaći duhovni mir. Njegova rodna kuća, dečje staze i crkvica na visini postaju novo središte hodočašća i tihe molitve.
Članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Stevan Sinđelić“, gaseći požar na obodu grada, naišli su na prizor pred kojim su zanemeli — ikona Presvete Bogorodice ostala je čitava uprkos požaru.
Protojerej Oleg Stenjajev objašnjava zbog čega se ponedeljak vezuje za anđele i podseća na pobožnu praksu koja pomaže verniku da produbi svoj molitveni život.
Krompir, sir i brašno dovoljni su da nastane pita koja je nekada okupljala porodice širom Hercegovine i bila jednako prisutna u domovima različitih vera.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Nastajali bez autora i plana, oblikovani kroz vekove straha, vere i svakodnevice, običaji su preživeli čak i onda kada su njihova prvobitna značenja nestala.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
U Lekelu kod Tepelena, na jugu Albanije, vatrena stihija pretvorila je u pepeo pravoslavni hram iz 1800, dok su eksplozije bombi unele dodatnu paniku među meštane koji su bežali iz svojih domova.
Protojerej Oleg Stenjajev objašnjava zbog čega se ponedeljak vezuje za anđele i podseća na pobožnu praksu koja pomaže verniku da produbi svoj molitveni život.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Nastajali bez autora i plana, oblikovani kroz vekove straha, vere i svakodnevice, običaji su preživeli čak i onda kada su njihova prvobitna značenja nestala.
U besedi za četvrtak 7. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto se najdublja ljubav prema Gospodu ne rađa iz onoga što oči vide, već iz srca otvorenog za Božije prisustvo.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Kao mladić koji je izgubio veru, Nikolaj Vorobjov tražio je smisao u filozofiji i nauci, sve dok u trenutku očaja nije postavio Bogu pitanje na koje je, kako je svedočio, dobio odgovor.