MALO KO ZNA DA U ALBANIJI POSTOJI PRAVOSLAVNA SVETINJA NALIK OSTROGU: Hram Svetog Mihaila vekovima prkosi gravitaciji na liticama iznad grada koji se ranije zvao Beograd
ShutterstockPravoslavni Hram Svetog Mihaila podignut je u 13. veku
Pored arhitektonskih i duhovnih sličnosti, oba svetilišta služe kao mostovi između prošlosti i sadašnjosti. Manastir Ostrog i crkva posvećena Svetom Mihailu nose sa sobom priče o veri koja je opstala uprkos svim izazovima, podsećajući nas na snagu duhovnosti i kulturnog nasleđa.
U srcu albanskog grada Berata, gde se kamene zidine uzdižu kao čuvari vekova, nalazi se pravoslavna crkva Svetog Mihaila ili Kisha e Shën Mëhillit na albanskom jeziku. Ovaj sveti hram, smešten na padinama brda, nudi vernicima i posetiocima priliku da urone u duhovnu prošlost, koja prožima svaki njegov kamen.
Shutterstock
Crkva Svetog Mihaila
Crkva Svetog Mihaila izgrađena je u 13. veku i predstavlja dragocen primer srednjovekovne pravoslavne arhitekture u Albaniji. Njene freske, oslikane rukama veštih umetnika, govore o biblijskim pričama i svetiteljima, prenosivši vernicima poruke vere i nade. Freske su sačuvane u izvanrednom stanju, otkrivajući svetlost i boje koje vekovi nisu uspeli da uguše. Pored ovog jedinstvenog svetilišta u Beratu postoji i Crkva Svete Trojice.
Berat, drevni grad sa bogatom istorijom, nekada poznat kao Svetigrad i Beograd, nosi tragove prošlih vremena u svakom svom kamenu. Jedno od gradskih naselja, smešteno između reke i gore, zadržalo je svoje slovensko ime - Gorica, koju most istog imena povezuje sa ostatkom grada.
Shutterstock
Crkva Svetog Mihaila u albanskom gradu Berat
Jugoistočno od Berata je selo Vodice, dok je sam Berat svedok bitke na Saurskom polju iz 1395, u kojoj su časno poginuli srpski velikaši Balša II Balšić i Ivaniš Mrnjavčević. Na prvoj tajnoj konferenciji o Albaniji 17. novembra 1896. Austrija je planirala da Berat postane centar nove države, prepoznajući njegovu stratešku važnost i duhovno bogatstvo.
Kao što Manastir Ostrog u Crnoj Gori prkosi gravitaciji, uklesan u liticama planine, tako i Crkva Svetog Mihaila prkosi zubu vremena, stojeći čvrsto na padinama Berata. Oba svetilišta dele sličnu sudbinu: postala su simboli duhovnosti i vere za svoje narode, kao i mesta hodočašća gde vernici dolaze u potrazi za utehom, molitvom i mirom.
Wikipedia/William Hall
Manastir Ostrog
Manastir Ostrog, koji je 17. veku osnovao Sveti Vasilije Ostroški, jedno je od najposećenijih pravoslavnih svetilišta na Balkanu. Njegova spektakularna lokacija i čudotvorne mošti svetitelja privlače stotine hiljada hodočasnika godišnje. Slično tome, crkva Svetog Mihaila nudi utočište za one koji traže duhovno prosvetljenje, iako je manje poznata na međunarodnom nivou.
Pored arhitektonskih i duhovnih sličnosti, oba svetilišta služe kao mostovi između prošlosti i sadašnjosti. Manastir Ostrog i crkva Svetog Mihaila nose sa sobom priče o veri koja je opstala uprkos svim izazovima, podsećajući nas na snagu duhovnosti i kulturnog nasleđa.
Shutterstock
Pravoslavni Hram Svetog Mihaila podignut je u 13. veku
Dok hodate kamenim stazama Berata, podsećajući se na vekove koji su prošli, Crkva Svetog Mihaila stoji kao tiha svedočanstva o trajnosti vere. I baš kao što Manastir Ostrog u Crnoj Gori pruža utočište onima koji traže duhovni mir, tako i ovaj mali pravoslavni dragulj u srcu Albanije nudi trenutke kontemplacije i veze sa nečim većim od nas samih.
Svojim entuzijazmom, trudom i sredstvima stanovnici ovog sela u opštini Bar uspeli su iz ruševina i korova da podignu Crkvu Svetog Jevastija, ali su se suočili sa pravnim izazovima zbog nepoštovanja Zakona o zaštiti kulturnih dobara.
Darko Damnjanović i Aleksandar Tkač, pripadnici Vojske Srbije, na hodočašću od Pančeva do Manastira Ostrog posvetili svoje putovanje stradalom kolegi Miodragu Toškoviću, moleći se za njegovu dušu i zdravlje njegovih bližnjih.
Otkrijte fascinantnu istoriju manastira Ravanica, od burnih vekova turskih najezdi do današnje tihe, duhovne oaze koju čuvaju posvećene monahinje. Mesto gde se molitve uslišavaju, a isceljenja dešavaju.
Svakim ispisanim slovom i svakom naučenom pesmom, mladi iz regiona kroz igru i učenje u Manastiru Svetih Arhangela kod Prizrena, ne samo da usvajaju znanje, već postaju i čuvari dragocene tradicije koja vekovima čini srpski narod posebnim.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
Od molitve pred polazak do posete drevnim pravoslavnim hramovima širom Evrope, ovaj vodič otkriva kako vernici mogu da sačuvaju duhovnu vezu i tokom najbezbrižnijih dana u godini.
Od siromašnog dečaka iz Hercegovine do ostroškog čudotvorca čije mošti posećuju pravoslavci, katolici i muslimani — život Svetog Vasilija Ostroškog ostao je simbol istrajnosti, vere i nade u najtežim vremenima.
U prisustvu vernika, monaštva i ruskog ambasadora, mitropolit crnogorsko-primorski govorio o Živonosnom Istočniku i zašto se čuda događaju mimo ljudske volje.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.