MALO KO ZNA DA U ALBANIJI POSTOJI PRAVOSLAVNA SVETINJA NALIK OSTROGU: Hram Svetog Mihaila vekovima prkosi gravitaciji na liticama iznad grada koji se ranije zvao Beograd
ShutterstockPravoslavni Hram Svetog Mihaila podignut je u 13. veku
Pored arhitektonskih i duhovnih sličnosti, oba svetilišta služe kao mostovi između prošlosti i sadašnjosti. Manastir Ostrog i crkva posvećena Svetom Mihailu nose sa sobom priče o veri koja je opstala uprkos svim izazovima, podsećajući nas na snagu duhovnosti i kulturnog nasleđa.
U srcu albanskog grada Berata, gde se kamene zidine uzdižu kao čuvari vekova, nalazi se pravoslavna crkva Svetog Mihaila ili Kisha e Shën Mëhillit na albanskom jeziku. Ovaj sveti hram, smešten na padinama brda, nudi vernicima i posetiocima priliku da urone u duhovnu prošlost, koja prožima svaki njegov kamen.
Shutterstock
Crkva Svetog Mihaila
Crkva Svetog Mihaila izgrađena je u 13. veku i predstavlja dragocen primer srednjovekovne pravoslavne arhitekture u Albaniji. Njene freske, oslikane rukama veštih umetnika, govore o biblijskim pričama i svetiteljima, prenosivši vernicima poruke vere i nade. Freske su sačuvane u izvanrednom stanju, otkrivajući svetlost i boje koje vekovi nisu uspeli da uguše. Pored ovog jedinstvenog svetilišta u Beratu postoji i Crkva Svete Trojice.
Berat, drevni grad sa bogatom istorijom, nekada poznat kao Svetigrad i Beograd, nosi tragove prošlih vremena u svakom svom kamenu. Jedno od gradskih naselja, smešteno između reke i gore, zadržalo je svoje slovensko ime - Gorica, koju most istog imena povezuje sa ostatkom grada.
Shutterstock
Crkva Svetog Mihaila u albanskom gradu Berat
Jugoistočno od Berata je selo Vodice, dok je sam Berat svedok bitke na Saurskom polju iz 1395, u kojoj su časno poginuli srpski velikaši Balša II Balšić i Ivaniš Mrnjavčević. Na prvoj tajnoj konferenciji o Albaniji 17. novembra 1896. Austrija je planirala da Berat postane centar nove države, prepoznajući njegovu stratešku važnost i duhovno bogatstvo.
Kao što Manastir Ostrog u Crnoj Gori prkosi gravitaciji, uklesan u liticama planine, tako i Crkva Svetog Mihaila prkosi zubu vremena, stojeći čvrsto na padinama Berata. Oba svetilišta dele sličnu sudbinu: postala su simboli duhovnosti i vere za svoje narode, kao i mesta hodočašća gde vernici dolaze u potrazi za utehom, molitvom i mirom.
Wikipedia/William Hall
Manastir Ostrog
Manastir Ostrog, koji je 17. veku osnovao Sveti Vasilije Ostroški, jedno je od najposećenijih pravoslavnih svetilišta na Balkanu. Njegova spektakularna lokacija i čudotvorne mošti svetitelja privlače stotine hiljada hodočasnika godišnje. Slično tome, crkva Svetog Mihaila nudi utočište za one koji traže duhovno prosvetljenje, iako je manje poznata na međunarodnom nivou.
Pored arhitektonskih i duhovnih sličnosti, oba svetilišta služe kao mostovi između prošlosti i sadašnjosti. Manastir Ostrog i crkva Svetog Mihaila nose sa sobom priče o veri koja je opstala uprkos svim izazovima, podsećajući nas na snagu duhovnosti i kulturnog nasleđa.
Shutterstock
Pravoslavni Hram Svetog Mihaila podignut je u 13. veku
Dok hodate kamenim stazama Berata, podsećajući se na vekove koji su prošli, Crkva Svetog Mihaila stoji kao tiha svedočanstva o trajnosti vere. I baš kao što Manastir Ostrog u Crnoj Gori pruža utočište onima koji traže duhovni mir, tako i ovaj mali pravoslavni dragulj u srcu Albanije nudi trenutke kontemplacije i veze sa nečim većim od nas samih.
Svojim entuzijazmom, trudom i sredstvima stanovnici ovog sela u opštini Bar uspeli su iz ruševina i korova da podignu Crkvu Svetog Jevastija, ali su se suočili sa pravnim izazovima zbog nepoštovanja Zakona o zaštiti kulturnih dobara.
Darko Damnjanović i Aleksandar Tkač, pripadnici Vojske Srbije, na hodočašću od Pančeva do Manastira Ostrog posvetili svoje putovanje stradalom kolegi Miodragu Toškoviću, moleći se za njegovu dušu i zdravlje njegovih bližnjih.
Otkrijte fascinantnu istoriju manastira Ravanica, od burnih vekova turskih najezdi do današnje tihe, duhovne oaze koju čuvaju posvećene monahinje. Mesto gde se molitve uslišavaju, a isceljenja dešavaju.
Svakim ispisanim slovom i svakom naučenom pesmom, mladi iz regiona kroz igru i učenje u Manastiru Svetih Arhangela kod Prizrena, ne samo da usvajaju znanje, već postaju i čuvari dragocene tradicije koja vekovima čini srpski narod posebnim.
Na dan Sabora arhangela Gavrila, sabralo se sve — i narod, i molitva, i nebeski mir. Manastir Kovilj, obnovljen u slavi i ljubavi, postao je svedok kako vera obnavlja i dušu i svetinju.
Vatikan, Izrael, Pojas Gaze, kardinal Pietro Parolin, papa Lav XIV, napad na crkvu, crkva Svete Porodice, katolici u Gazi, Benjamin Netanjahu, hrišćani na Bliskom istoku, granatiranje, verske zajednice, izraelsko-palestinski sukob
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Kad je došla, dobila je svoju keliju u kojoj su bili samo krevet bez dušeka, peć i ćebe preko kreveta. To je simbol početka prilagođavanja asketskom životu.
Posle decenija duhovne obnove pod vođstvom blaženopočivšeg arhiepiskopa Anastasija, na čelo Pravoslavne crkve u Albaniji staje prvi episkop rukopoložen u obnovljenoj jerarhiji.
Smešteno na Administrativnoj liniji sa Kosovom i Metohijom selo Štava, koje je nekada bilo poznato po rudnim bogatstvima i lekovitim izvorima, danas je gotovo pusto.
Turski izvori Privinu Glavu pominju sredinom 16. veka i to pod imenom "Pribiglava", a navedeno je i da je u pitanju bogat manastir sa vinogradima, njivama i velikim zemljišnim posedom.
Iako je prvobitno najavljeno da će kulturno-umetnički program voditi poznati glumac Milan Vasić, on je za portal religija.rs otkrio da su stvari zapravo drugačije.
Kako javljaju naši novinari, koji se nalaze u porti svetinje, veliki broj Srba je došao iz različitih krajeva i sve vrvi od srpskog roda, još od ranih jutarnjih sati.
U pouci za subotu 7. sedmice po Duhovima, sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva zašto je trezvenost najjače oružje protiv zla i kako da na vreme osetimo njegov smrad pre nego što nas zavede i odvede u propast.