Otkrijte fascinantnu istoriju manastira Ravanica, od burnih vekova turskih najezdi do današnje tihe, duhovne oaze koju čuvaju posvećene monahinje. Mesto gde se molitve uslišavaju, a isceljenja dešavaju.
U pitomom krilu Kučajskih planina, u selu Senje kraj Ćuprije, nalazi se veličanstvena Ravanica, najveća zadužbina srpskog kneza Lazara Hrebljanovića. Po savetu mudre kneginje Milice, knez Lazar je odlučio podići ovu svetinju za spas svoje duše. Ravanica je nastala sredinom 14. veka, neposredno pre Boja na Kosovu, i do danas stoji kao nepokolebljivi svedok vremena i verovanja.
Ptintscreen/Youtube/TV Hram
Jeromonah Jetimije pored kivota sa moštima Svetok mučenika kneza Lazara
U vremenu kada su turske sile preplavile Balkan, knez Lazar je prvo podigao utvrđenje sa sedam visokih kula, od kojih je danas sačuvan samo temelj. Jedna od tih kula nosi ime Miloša Obilića, hrabrog viteza. Unutar tih bedema, knez Lazar je sagradio manastir, ne štedeći na materijalu i ukrasima. Majstor Rade Neimar iz Bara, vođen inspiracijom i veštinom, stvorio je Ravanicu kao rodonačelnika moravske škole, u kojoj svaki detalj nosi duboku simboliku.
RINA
Manastir Ravanica
Ravanica čuva svetu relikviju – mošti Svetog kneza Lazara, koji je mučenički stradao na Kosovu. Dve godine nakon njegove smrti, njegove mošti su prenete u ovaj manastir. Tokom vekova, zbog turskih napada, mošti su premeštane iz Ravanice u Srem, zatim u Sabornu crkvu u Beogradu, da bi se na kraju vratile u Ravanicu kod Ćuprije.
Ovaj manastir postao je svetilište gde se dešavaju mnogobrojna čuda i isceljenja. Veruje se da iskrena molitva nad moštima svetog kneza Lazara ima posebnu moć, te da svetac uslišava molitve onih koji se obraćaju s verom i nadom. Kivot sa moštima otvoren je tokom praznika i nedeljom za vreme liturgije, kao i za vreme čitanja akatista posle večernjeg bogosluženja.
RINA
Manastir Ravanica
- Za molitvu nije bitno da li je kivot otvoren ili zatvoren; ono što je važno jeste iskrenost i dubina vere u srcu. Pored moštiju kneza Lazara, ovde se nalaze i mošti svetog Pantelejmona, svetog Georgija, svetog Jeftimija, svete Pelagije, svetog Kozma i Danijela, kao i svete mučenice Jefimije, kažu monasi manastira Ravanica, kažu meštani, a prenosi Rina.
Ptintscreen/Youtube/TV Hram
Jeromonah Jetimije pored kivota sa moštima Svetok mučenika kneza Lazara
I danas, meštani Senja prepričavaju čudotvorne događaje koji su se desili u Ravanici.
- Mnogi su dolazili ovde tražeći isceljenje i ono se zaista dešavalo. Sećamo se majke koja je dovela kćerku koja je ispuštala strašne krike; čim su je približili moštima, odmah se umirila. Ljudi su dolazili bolesni i nemoćni, jedva pokretni, ali nakon molitve ovde, postajali su bolje - pričaju meštani.
RINA
Manastir Ravanica
Ova jedinstvena svetinja je do kraja Drugog svetskog rata bila muški, a od oktobra 1946. godine postao je ženski manastir. Danas, vredne monahinje koje su svoj život posvetile Bogu i ovoj svetinji, čuvaju mošti svetog kneza Lazara. Žive skromno i povučeno, obavljajući svakodnevne poslove na imanju, praveći meleme i stvarajući prekrasne rukotvorine vezom i heklanjem, sa dušom posvećenoj molitvi i rukotvorinama.
U saopštenju koje odjekuje kao opomena Mitropolija crnogorsko-primorska poziva na razboritost, smirenost i vraćanje temeljnim hrišćanskim vrednostima, ističući da je nasilje uvek lični, a ne kolektivni greh.
U besedi za 21. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako Božja pravda nadilazi vreme i prostor, a pravednici iz večnosti vode nas kroz iskušenja i otkrivaju smisao života.
Dok svakodnevica vuče na sve strane, pouka igumana manastira Vitovnica nas podseća da mir nije u okolnostima, već u unutrašnjem predavanju Bogu – lek koji danas svi traže, a retko nalaze.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Mesto tihog povlačenja u srce molitve, zadužbina Svete Sare čuva sećanje na tri plemenite sestre. Svetinja vekovima privlači verne svojom tajanstvenom i svetlosnom snagom svetih moštiju.
Imamo sačuvane mošti gotovo svih Nemanjića, a poznata je i tragična priča o spaljivanju moštiju Svetog Save, koje su Turci uništili u Beogradu 10. maja 1594. godine.
Ovaj ženski pravoslavni manastir se nalazi u podnožju Kučajskih planina, pored sela Senja kod Ćuprije. Manastir pripada Eparhiji braničevskoj Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Uz svetlost sveća i miris tamjana, verni narod se okuplja da prinese darove, osvešta slavske kolače i pokloni se moštima najpoštovanije svetiteljke u srpskom narodu.
Dok milioni širom sveta tragaju za životom izvan Zemlje, jerej Ruske pravoslavne crkve objašnjava da "vanzemaljska vera" nije nauka – već nova duhovna zamka savremenog čoveka.