Otkrijte fascinantnu istoriju manastira Ravanica, od burnih vekova turskih najezdi do današnje tihe, duhovne oaze koju čuvaju posvećene monahinje. Mesto gde se molitve uslišavaju, a isceljenja dešavaju.
U pitomom krilu Kučajskih planina, u selu Senje kraj Ćuprije, nalazi se veličanstvena Ravanica, najveća zadužbina srpskog kneza Lazara Hrebljanovića. Po savetu mudre kneginje Milice, knez Lazar je odlučio podići ovu svetinju za spas svoje duše. Ravanica je nastala sredinom 14. veka, neposredno pre Boja na Kosovu, i do danas stoji kao nepokolebljivi svedok vremena i verovanja.
Ptintscreen/Youtube/TV Hram
Jeromonah Jetimije pored kivota sa moštima Svetok mučenika kneza Lazara
U vremenu kada su turske sile preplavile Balkan, knez Lazar je prvo podigao utvrđenje sa sedam visokih kula, od kojih je danas sačuvan samo temelj. Jedna od tih kula nosi ime Miloša Obilića, hrabrog viteza. Unutar tih bedema, knez Lazar je sagradio manastir, ne štedeći na materijalu i ukrasima. Majstor Rade Neimar iz Bara, vođen inspiracijom i veštinom, stvorio je Ravanicu kao rodonačelnika moravske škole, u kojoj svaki detalj nosi duboku simboliku.
RINA
Manastir Ravanica
Ravanica čuva svetu relikviju – mošti Svetog kneza Lazara, koji je mučenički stradao na Kosovu. Dve godine nakon njegove smrti, njegove mošti su prenete u ovaj manastir. Tokom vekova, zbog turskih napada, mošti su premeštane iz Ravanice u Srem, zatim u Sabornu crkvu u Beogradu, da bi se na kraju vratile u Ravanicu kod Ćuprije.
Ovaj manastir postao je svetilište gde se dešavaju mnogobrojna čuda i isceljenja. Veruje se da iskrena molitva nad moštima svetog kneza Lazara ima posebnu moć, te da svetac uslišava molitve onih koji se obraćaju s verom i nadom. Kivot sa moštima otvoren je tokom praznika i nedeljom za vreme liturgije, kao i za vreme čitanja akatista posle večernjeg bogosluženja.
RINA
Manastir Ravanica
- Za molitvu nije bitno da li je kivot otvoren ili zatvoren; ono što je važno jeste iskrenost i dubina vere u srcu. Pored moštiju kneza Lazara, ovde se nalaze i mošti svetog Pantelejmona, svetog Georgija, svetog Jeftimija, svete Pelagije, svetog Kozma i Danijela, kao i svete mučenice Jefimije, kažu monasi manastira Ravanica, kažu meštani, a prenosi Rina.
Ptintscreen/Youtube/TV Hram
Jeromonah Jetimije pored kivota sa moštima Svetok mučenika kneza Lazara
I danas, meštani Senja prepričavaju čudotvorne događaje koji su se desili u Ravanici.
- Mnogi su dolazili ovde tražeći isceljenje i ono se zaista dešavalo. Sećamo se majke koja je dovela kćerku koja je ispuštala strašne krike; čim su je približili moštima, odmah se umirila. Ljudi su dolazili bolesni i nemoćni, jedva pokretni, ali nakon molitve ovde, postajali su bolje - pričaju meštani.
RINA
Manastir Ravanica
Ova jedinstvena svetinja je do kraja Drugog svetskog rata bila muški, a od oktobra 1946. godine postao je ženski manastir. Danas, vredne monahinje koje su svoj život posvetile Bogu i ovoj svetinji, čuvaju mošti svetog kneza Lazara. Žive skromno i povučeno, obavljajući svakodnevne poslove na imanju, praveći meleme i stvarajući prekrasne rukotvorine vezom i heklanjem, sa dušom posvećenoj molitvi i rukotvorinama.
Reči jednog od najvećih duhovnika 20. veka podsećaju da nijedan greh nije jači od Božijeg milosrđa i da svaki čovek može pronaći put ka pokajanju i svetosti.
Životna priča Dena Rehila pokazuje kako trauma, gubitak i luksuz ne mogu zameniti unutrašnji mir, dok duhovno preobraženje može promeniti život od korena.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Mesto tihog povlačenja u srce molitve, zadužbina Svete Sare čuva sećanje na tri plemenite sestre. Svetinja vekovima privlači verne svojom tajanstvenom i svetlosnom snagom svetih moštiju.
Imamo sačuvane mošti gotovo svih Nemanjića, a poznata je i tragična priča o spaljivanju moštiju Svetog Save, koje su Turci uništili u Beogradu 10. maja 1594. godine.
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
U Ovčarsko-kablarskoj klisuri, kraj Zapadne Morave, postoji svetinja u kojoj se istorija, predanje i sudbine vladarskih porodica prepliću oko jednog svetog drveta i jedne neugasle svetlosti koja svedoči o veri jačoj od vremena.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Kapitalno delo dr Margaret Piters "Džender revolucija - globalna agenda?" otvorilo je raspravu o ideologiji koja utiče na zakonodavstvo, porodicu i identitet.
PODNASLOV: U besedi za četvrtak mesopusne sedmice Sveti Nikolaj Ohridski i Žički postavlja neugodno pitanje: da li nas iskustvo i samouverenost vode napred - ili nam, lišenim nezlobivosti, polako zatvaraju pred Carstvom nebeskim?