Mesto tihog povlačenja u srce molitve, zadužbina Svete Sare čuva sećanje na tri plemenite sestre. Svetinja vekovima privlači verne svojom tajanstvenom i svetlosnom snagom svetih moštiju.
U srcu Šumadije, okružen gustom šumom i zlatnim poljima, smestio se Manastir Sarinac, posvećen Svetoj Sari, jednoj od tri sestre čije su priče vekovima urezane u kolektivnu svest ovog kraja. Ovaj manastir, sagrađen na crkvištu koje potiče s kraja 14. veka, neposredno nakon Kosovske bitke, ne predstavlja samo duhovno utočište, već i svedočanstvo o hrabrosti i otporu porodice koja je izgubila svog oca, plemića, na bojnom polju.
RINA
Manastir Sarinac
Narodno predanje govori o tri sestre – Raletini, Deni i Sari – koje su se sklonile u ove krajeve posle tragične smrti svog oca. Svaka od njih je, po sopstvenoj volji, osnovala manastir: Sarinac, Raletinac i Denkovac. U manastiru Sarinac, u kome se mošti Svete Sare i danas nalaze, stvorila se snažna povezanost između vernika i svetosti koja ovde obitava.
RINA
Celivajuća ikona u manastirskom hramu
Nova crkva, posvećena Vaznesenju Gospodnjem, podignuta je 1996. godine, a manastirski konak je dodatno obogatio duhovni život ovog svetog mesta. Hram je skromnih dimenzija, ali je izrađen u duhu srednjovekovne raške arhitekture. Njegova belina, naglašena crvenim okvirima prozora i krovnim vencima, donosi osećaj pročišćenja i duhovnog uzdizanja. Iznad središnjeg prostora uzdiže se masivna osmostrana kupola, koja simbolizuje povezanost između neba i zemlje.
RINA
Manastirska crkva posvećena je Vaznesenju Gospodnjem
Priče o ovom manastiru su često prožete čudima. Posle Drugog svetskog rata, u ovom kraju kružile su priče o velikom blagu sakrivenom na mestu gde se nalazi manastir. Poneseni tim pričama, grupa mladića je krenula da kopa u manastirskoj porti, kada su na dubini naišli na tup udarac. Ispostavilo se da su otkrili mošti Svete Sare, iz kojih je izbijala svetlost.
RINA
Mošti Svete Sare nalaze se u njenoj zadužbini - Sarincu
Nakon toga, mošti su prebačene u manastir Raletinac, ali se Sveta Sara nekoliko noći zaredom javljala u snu igumanu, moleći ga da je vrati u njen manastir. Tako su mošti, preuzete iz Raletinca, ponovo smeštene u svoj matični manastir, čime je potvrđena veza između Svete Sare i njenog doma.
Danas, mošti Svete Sare leže u kivotu koji krasi duborez, sačuvane i obasjane posebnom svetlošću. Njihova boja podseća na vosak, a miomiris koji se širi iz njih očarava verni narod koji dođe da im se pokloni. Manastir Sarinac postao je mesto okupljanja vernika iz svih krajeva, koji dolaze u potrazi za isceljenjem i blagoslovom. O čudima koja se ovde dešavaju govore i zavetne pločice koje su vernici ostavili kao znak zahvalnosti za uslišane molitve.
RINA
Ikonostas manastirskog hrama u Sarincu
Meštani ponosno ističu:
- Mi smo blagosloveni što su u našem kraju tri tako velike svetinje.
Ova sveta mesta nisu samo objekti vere; ona su simboli otpora, ljubavi i nade. Manastir Sarinac, iako skromnih dimenzija, predstavlja duhovni biser Šumadije, mesto gde se prepliću prošlost i sadašnjost, vera i čuda, stvarajući jedinstveno iskustvo za sve koji kroče preko njegovog svetog praga.
Otkrijte fascinantnu istoriju manastira Ravanica, od burnih vekova turskih najezdi do današnje tihe, duhovne oaze koju čuvaju posvećene monahinje. Mesto gde se molitve uslišavaju, a isceljenja dešavaju.
Apostol Pavle kaže: "Molite se neprestano." Nije slučajno to rekao. To znači da čovek ne može bez molitve. Ne zato što je molitva obraćanje Bogu, u kojem mi tražimo da nam ispuni naše želje i da ono što nam je potrebno po našoj proceni, govorio je Patrijarh Porfirije.
Episkop Justin je služio liturgiju u novoosnovanoj parohiji, koja je tom prilikom obeležila svoju prvu slavu, uz radost parohijana zbog mogućnosti da na ovaj način očuvaju pravoslavnu tradiciju u rasejanju.
Prema predanju, ovu ikonu je lično ikonopisao Apostol Luka. Ikonopisana je na osnovu istine Jevanđelja: da je Presveta Bogomajka dojila ovaploćenog Gospoda Hrista kao Sina Svoga, što je ona žena u Jevanđelju ispovedila rečima upućenim Hristu: "Blažena utroba koja Te je nosila, i dojke koje si sisao" (Lk 11,27).
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.
Protojerej Aleksej Mitjušin objašnjava da li ovaj čin ima veze sa spasenjem, može li se obaviti nakon sahrane i kako vernici treba da učestvuju u molitvenom ispraćaju pokojnika.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
Proslavljamo svetitelja čije mošti mirotoč i donose isceljenje duše i tela, pomirenje među ljudima i nadu onima koji su na ivici očaja. Njegova svetost i ljubav prema bližnjima ostaju neugasivo svetlo vere u savremenom svetu.
Njene mošti dale su odgovor koji teolozi nisu mogli da pronađu – priča o događaju koji je zauvek promenio pravoslavnu veru i otkrio Božiju silu pred carevima i patrijarsima.
Od rođenja obasjan božanskom svetlošću, Sveti Alimpije je svojom pobožnošću, podvižništvom i nepokolebljivom verom postao stub pravoslavlja. Njegov put od podvižnika do čudotvorca vekovima inspiriše, a njegov sveti spomen 9. decembra obeležava se s ljubavlju i poštovanjem u srpskim domovima kao krsna slava.
Ovo pitanje otvara dublje razumevanje netruležnosti, svetosti i čudesnih dela svetitelja koja nas podsećaju na neprolaznost duha i ljubavi prema Bogu. Protojerej Vladimir Pučkov objašnjava da netruležnost nije jedini znak svetosti i ističe kako vera i život po Jevanđelju ostavljaju duhovno nasleđe bez obzira na stanje tela.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.