MATTHIAS SCHRADER / AFP / ProfimediaManastir Svetih Arhangela kod Prizrena
Svakim ispisanim slovom i svakom naučenom pesmom, mladi iz regiona kroz igru i učenje u Manastiru Svetih Arhangela kod Prizrena, ne samo da usvajaju znanje, već postaju i čuvari dragocene tradicije koja vekovima čini srpski narod posebnim.
U blagoslovenom ambijentu Manastira Svetih arhangela kod Prizrena, započela je osma po redu Svetoarhangelska letnja škola kaligrafije i istorije. Ova škola, čiji je cilj oživljavanje srpskog kulturnog, obrazovnog i umetničkog života u Prizrenu, namenjena je najmlađima, uzrasta od deset do osamnaest godina. Projekat vodi Društvo prijatelja Manastira Svetih Arhangela, uz blagoslov arhimandrita Mihaila, igumana manastira.
shutterstock.com
Kapija Manastira Svetih Arhangela kod Prizrena
Manastirski kompleks u kod Prizrena odiše duhovnom spokojem i sveprožimajućom svetlošću pravoslavne vere. Okružen netaknutom prirodom, ovaj prostor nudi utočište mira i tišine, gde se zvuci svakodnevnog života utišavaju pred molitvama koje odjekuju kroz vekove. Svaki kutak ovog svetilišta nosi miris tamjana i sveće, podsećajući posetioce na duboku povezanost sa nebeskim carstvom i duhovnom tradicijom pravoslavlja.
Riznica net
Arhimandrit Mihailo, iguman manastira Svetih Arhangela
“Škola predstavlja projekat oživljavanja srpskog kulturnog, obrazovnog i umetničkog života u Prizrenu za najmlađe, uzrasta od deset do 18 godine, kog vodi Društvo prijatelja manastira Svetih Arhangela, uz blagoslov domaćina škole, arhimandrita Mihaila, igumana manastira”, navodi se u saopštenju.
Petodnevni program, koji se održava u “Narodnom konaku Cara Dušana” u okviru manastira, pruža učesnicima besplatne časove kaligrafije, srednjovekovne istorije i kulture, kao i izvorne muzike. Kroz radionice, deca imaju priliku da upoznaju svetinje i znamenitosti Prizrena i njegove okoline, te da se druže kroz igru i sport.
MATTHIAS SCHRADER / AFP / Profimedia
Manastir Svetih Arhangela kod Prizrena
Svetoarhangelska letnja škola kaligrafije i istorije nije samo edukativni poduhvat, već i duhovno putovanje koje mladima otvara vrata prošlosti, inspiriše ih i povezuje sa kulturnim korenima. U svetu u kojem se često gubi veza sa tradicijom, ova škola vraća osećaj pripadnosti i podseća na važnost očuvanja kulturnog identiteta za buduće generacije.
Sa svakim ispisanim slovom i svakom naučenom pesmom, deca ne samo da usvajaju znanje, već i postaju čuvari dragocenih tradicija koje vekovima čine srpski narod posebnim. Tako, kroz igru i učenje, Svetoarhangelska letnja škola kaligrafije i istorije osvetljava put ka budućnosti ukorenjenoj u bogatoj prošlosti.
Tokom susreta u Patrijaršijskom dvoru istaknuta je spremnost za nastavak saradnje i jačanje veza između pravoslavlja i američkih hrišćanskih zajednica.
U svom teološkom osvrtu arhijerej Grčke pravoslavne crkve upozorava na širenje praksi koje, prema pravoslavnom učenju, mogu dovesti do duhovne obmane i udaljavanja od Crkve.
U subotu, 4. jula, vernici će se sabrati na svetoj Liturgiji, litiji i pomenu za nevino postradale Srbe Birča i Srednjeg Podrinja, čuvajući kroz zajedničku molitvu uspomenu koja traje više od tri decenije.
Pirinač, luk i peršun umotani u vinovo lišće čine jednostavno posno jelo iz manastirske tradicije, uz neobično jasan ukus koji dolazi iz potpune svedenosti sastojaka.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Manastir Svetih arhangela, zadužbina cara Stefana Dušana podignuta između 1343. i 1352. godine, bio je jedno od najznačajnijih duhovnih središta srednjovekovne Srbije i njegovo poslednje počivalište.
U drugom delu ekskluzivnog intervjua za religija.rs, starešina manastira Svetih arhangela govori o godinama borbe bez mržnje, o veri koja ne traži osvetu, već snagu za oproštaj, i otkriva zašto Srbi na Kosovu nisu zaboravili ko su – ni kome pripadaju.
U Domu kulture „Gračanica“ od 1. do 7. decembra održava se književna radionica za osnovce, gde će uz pomoć renomiranih pesnika deca otkrivati čari pisane reči, razvijati talenat, maštu i produbljivati ljubav prema jeziku.
U Svetogeorgijevskom manastiru iz 14. veka održan je svečani skup koji je predvodio episkop bihaćko-petrovački Sergije, podsećajući sabrane na važnost molitvenog zajedništva. Posle blagosiljanja slavskih darova, vernici su uživali u svečanoj trpezi u manastirskoj porti.
U svom teološkom osvrtu arhijerej Grčke pravoslavne crkve upozorava na širenje praksi koje, prema pravoslavnom učenju, mogu dovesti do duhovne obmane i udaljavanja od Crkve.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za petak 5. sedmice po Duhovima otvara se slika čoveka koji čini sve što može, ali poslednji korak ostaje izvan njegove vlasti.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Između Brankovića i Dositeja, između fresaka i moštiju svetitelja, Novo Hopovo čuva priču o vekovima u kojima su se vera, umetnost i istorija ispisivale na istom mestu i još uvek traju u tišini fruškogorskih padina.