MATTHIAS SCHRADER / AFP / ProfimediaManastir Svetih Arhangela kod Prizrena
Svakim ispisanim slovom i svakom naučenom pesmom, mladi iz regiona kroz igru i učenje u Manastiru Svetih Arhangela kod Prizrena, ne samo da usvajaju znanje, već postaju i čuvari dragocene tradicije koja vekovima čini srpski narod posebnim.
U blagoslovenom ambijentu Manastira Svetih arhangela kod Prizrena, započela je osma po redu Svetoarhangelska letnja škola kaligrafije i istorije. Ova škola, čiji je cilj oživljavanje srpskog kulturnog, obrazovnog i umetničkog života u Prizrenu, namenjena je najmlađima, uzrasta od deset do osamnaest godina. Projekat vodi Društvo prijatelja Manastira Svetih Arhangela, uz blagoslov arhimandrita Mihaila, igumana manastira.
shutterstock.com
Kapija Manastira Svetih Arhangela kod Prizrena
Manastirski kompleks u kod Prizrena odiše duhovnom spokojem i sveprožimajućom svetlošću pravoslavne vere. Okružen netaknutom prirodom, ovaj prostor nudi utočište mira i tišine, gde se zvuci svakodnevnog života utišavaju pred molitvama koje odjekuju kroz vekove. Svaki kutak ovog svetilišta nosi miris tamjana i sveće, podsećajući posetioce na duboku povezanost sa nebeskim carstvom i duhovnom tradicijom pravoslavlja.
Riznica net
Arhimandrit Mihailo, iguman manastira Svetih Arhangela
“Škola predstavlja projekat oživljavanja srpskog kulturnog, obrazovnog i umetničkog života u Prizrenu za najmlađe, uzrasta od deset do 18 godine, kog vodi Društvo prijatelja manastira Svetih Arhangela, uz blagoslov domaćina škole, arhimandrita Mihaila, igumana manastira”, navodi se u saopštenju.
Petodnevni program, koji se održava u “Narodnom konaku Cara Dušana” u okviru manastira, pruža učesnicima besplatne časove kaligrafije, srednjovekovne istorije i kulture, kao i izvorne muzike. Kroz radionice, deca imaju priliku da upoznaju svetinje i znamenitosti Prizrena i njegove okoline, te da se druže kroz igru i sport.
MATTHIAS SCHRADER / AFP / Profimedia
Manastir Svetih Arhangela kod Prizrena
Svetoarhangelska letnja škola kaligrafije i istorije nije samo edukativni poduhvat, već i duhovno putovanje koje mladima otvara vrata prošlosti, inspiriše ih i povezuje sa kulturnim korenima. U svetu u kojem se često gubi veza sa tradicijom, ova škola vraća osećaj pripadnosti i podseća na važnost očuvanja kulturnog identiteta za buduće generacije.
Sa svakim ispisanim slovom i svakom naučenom pesmom, deca ne samo da usvajaju znanje, već i postaju čuvari dragocenih tradicija koje vekovima čine srpski narod posebnim. Tako, kroz igru i učenje, Svetoarhangelska letnja škola kaligrafije i istorije osvetljava put ka budućnosti ukorenjenoj u bogatoj prošlosti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Evsignija po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobni Jovan Rilski. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Jelene Križarice, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Oštra pouka svetitelja otkriva zašto žaljenje zbog učinjenog samo po sebi nije dovoljno i šta čovek mora da promeni da bi pokajanje zaista imalo smisla.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Manastir Svetih arhangela, zadužbina cara Stefana Dušana podignuta između 1343. i 1352. godine, bio je jedno od najznačajnijih duhovnih središta srednjovekovne Srbije i njegovo poslednje počivalište.
U drugom delu ekskluzivnog intervjua za religija.rs, starešina manastira Svetih arhangela govori o godinama borbe bez mržnje, o veri koja ne traži osvetu, već snagu za oproštaj, i otkriva zašto Srbi na Kosovu nisu zaboravili ko su – ni kome pripadaju.
U Domu kulture „Gračanica“ od 1. do 7. decembra održava se književna radionica za osnovce, gde će uz pomoć renomiranih pesnika deca otkrivati čari pisane reči, razvijati talenat, maštu i produbljivati ljubav prema jeziku.
U Svetogeorgijevskom manastiru iz 14. veka održan je svečani skup koji je predvodio episkop bihaćko-petrovački Sergije, podsećajući sabrane na važnost molitvenog zajedništva. Posle blagosiljanja slavskih darova, vernici su uživali u svečanoj trpezi u manastirskoj porti.
Oštra pouka svetitelja otkriva zašto žaljenje zbog učinjenog samo po sebi nije dovoljno i šta čovek mora da promeni da bi pokajanje zaista imalo smisla.
Porodični dom trebalo bi da bude mesto u kojem dete uči da ljubav nije samo reč, već i spremnost da se oprosti, pomogne, sasluša i podnese teret drugoga.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
U besedi u Sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira sveštenik Igor Vujisić govorio je o Gospojinskom postu, pokajanju i praštanju, pozivajući vernike da najpre sagledaju sopstvene slabosti.