MATTHIAS SCHRADER / AFP / ProfimediaManastir Svetih Arhangela kod Prizrena
Svakim ispisanim slovom i svakom naučenom pesmom, mladi iz regiona kroz igru i učenje u Manastiru Svetih Arhangela kod Prizrena, ne samo da usvajaju znanje, već postaju i čuvari dragocene tradicije koja vekovima čini srpski narod posebnim.
U blagoslovenom ambijentu Manastira Svetih arhangela kod Prizrena, započela je osma po redu Svetoarhangelska letnja škola kaligrafije i istorije. Ova škola, čiji je cilj oživljavanje srpskog kulturnog, obrazovnog i umetničkog života u Prizrenu, namenjena je najmlađima, uzrasta od deset do osamnaest godina. Projekat vodi Društvo prijatelja Manastira Svetih Arhangela, uz blagoslov arhimandrita Mihaila, igumana manastira.
shutterstock.com
Kapija Manastira Svetih Arhangela kod Prizrena
Manastirski kompleks u kod Prizrena odiše duhovnom spokojem i sveprožimajućom svetlošću pravoslavne vere. Okružen netaknutom prirodom, ovaj prostor nudi utočište mira i tišine, gde se zvuci svakodnevnog života utišavaju pred molitvama koje odjekuju kroz vekove. Svaki kutak ovog svetilišta nosi miris tamjana i sveće, podsećajući posetioce na duboku povezanost sa nebeskim carstvom i duhovnom tradicijom pravoslavlja.
Riznica net
Arhimandrit Mihailo, iguman manastira Svetih Arhangela
“Škola predstavlja projekat oživljavanja srpskog kulturnog, obrazovnog i umetničkog života u Prizrenu za najmlađe, uzrasta od deset do 18 godine, kog vodi Društvo prijatelja manastira Svetih Arhangela, uz blagoslov domaćina škole, arhimandrita Mihaila, igumana manastira”, navodi se u saopštenju.
Petodnevni program, koji se održava u “Narodnom konaku Cara Dušana” u okviru manastira, pruža učesnicima besplatne časove kaligrafije, srednjovekovne istorije i kulture, kao i izvorne muzike. Kroz radionice, deca imaju priliku da upoznaju svetinje i znamenitosti Prizrena i njegove okoline, te da se druže kroz igru i sport.
MATTHIAS SCHRADER / AFP / Profimedia
Manastir Svetih Arhangela kod Prizrena
Svetoarhangelska letnja škola kaligrafije i istorije nije samo edukativni poduhvat, već i duhovno putovanje koje mladima otvara vrata prošlosti, inspiriše ih i povezuje sa kulturnim korenima. U svetu u kojem se često gubi veza sa tradicijom, ova škola vraća osećaj pripadnosti i podseća na važnost očuvanja kulturnog identiteta za buduće generacije.
Sa svakim ispisanim slovom i svakom naučenom pesmom, deca ne samo da usvajaju znanje, već i postaju čuvari dragocenih tradicija koje vekovima čine srpski narod posebnim. Tako, kroz igru i učenje, Svetoarhangelska letnja škola kaligrafije i istorije osvetljava put ka budućnosti ukorenjenoj u bogatoj prošlosti.
U besedi za petak 18. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se u tim rečima otkriva istinita ljudska priroda Gospoda Isusa Hrista i zašto je, uprkos strahu od smrti, prihvatio put Golgote.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Trofima, Savatija i Dorimedonta po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Kiprijana. Katolička crkva proslavlja Svete anđele čuvare. Jevreji obeležavaju Hošana Raba, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Razbojnik sa krsta i Hristov apostol našli su se na potpuno različitim stranama večnosti, a mitropolit objašnjava šta njihov primer govori o pokajanju, očajanju i našoj sklonosti da drugome prerano presudimo.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
U besedi za petak 18. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se u tim rečima otkriva istinita ljudska priroda Gospoda Isusa Hrista i zašto je, uprkos strahu od smrti, prihvatio put Golgote.
Razbojnik sa krsta i Hristov apostol našli su se na potpuno različitim stranama večnosti, a mitropolit objašnjava šta njihov primer govori o pokajanju, očajanju i našoj sklonosti da drugome prerano presudimo.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Nekada se kuvao bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, a upravo spoj povrća, začina i kremastog završetka daje mu poseban karakter.