Vernici su se okupili na molitvenom sabranju, gde je episkop gornjokarlovački u nadahnutoj besedi govorio o tajni vremena, spasenju duše i putu ka svetosti.
U svetlosti praznika Obrezanja Gospodnjeg i Svetog Vasilija Velikog, srpski narod u Hrvatskoj sabrao se na molitvu u kapeli Svetih dece mučenika Jastrebarskih u Jastrebarskom, gde je svetu arhijerejsku liturgiju služio episkop gornjokarlovački Gerasim.
Tokom svetog bogosluženja, kroz molitvenu tišinu i pojanje, uzneti su prinosi u čast Svetog Vasilija Velikog, svetitelja koji je čitavim svojim bićem bio posvećen Bogu i Njegovim zapovestima. Nakon osvećenja slavskih darova, vladika Gerasim je čestitao praznik vernom narodu, upućujući blagoslov za Novu 2025. godinu milosti Gospodnje.
SPC
Vladika Gerasim
U svojoj besedi, episkop Gerasim je govorio o tajni vremena koje nam je Bog ostavio, ne da ga koristimo na štetu, već na blagoslov, na spasenje duše i iskupljenje našeg bića:
-Gospod nam je ostavio vreme da koristimo na blago naše, na spasenje naše duše, na iskupljenje naše duše. Zato je Gospod vreme stvorio, a ljudi su ga napravili zlim. Kao što je prvi čovek kada je stvoren – Adam, stvoren u raju da živi u raju sa plodovima raznoraznim. A kada je čovek sagrešio i nije ispunio Božje zapovesti nego je pao u greh.
Tada čovek menja ne samo svoju prirodu u kojoj ga je Bog stvorio, nego menja svu prirodu, svu tvar koja je stvorena rukom Božjom tako lepa, prekrasna, veličanstvena. I ta ista priroda se okreće protiv čoveka i postaje čoveku zla, a sve to jer prvi ljudi, Adam i Eva, nisu ispunili Božju zapovest, koja je tada bila samo jedna – ne kušati plodove sa drveta poznanja dobra i zla - istakao je vladika Gerasim, a potom dodao:
SPC
Vladika Gerasim osveštao je slavske darove
No, čovek je napredno biće. On je hteo da bude poput Boga, ali na jedan pogrešan način, način koji nije blagosloven, i zbog tog pogrešno odabranog puta sagrešio je i pao. Međutim, draga braćo i sestre, na nama je da idemo stopama zapovesti Božjih, na nama je da se molimo Bogu, da ga umilostivimo za nas, za sve ljude i za svu prirodu kako bi se priroda sa čovekom, kao krunom svog stvaranja, obožila, a mi ljudi vratili u poznanje istinitog i jedinog Tvorca svega i kako bismo postali bogovi po blagodati, na šta je prizvan svaki čovek - zaključio je vladika Gerasim
SPC
Vladika Gerasim
Njegove reči, pune duhovne dubine, podsetile su vernike na uzvišenost života u Hristu i na odgovornost koju nosimo kao stvorenja Božja. U duhu praznika, okupljeni narod se nakon bogosluženja u bratskoj ljubavi zadržao u sabornosti, proslavljajući svetitelja koji nas svojim životom i delima neprestano poziva da se uspinjemo putem svetosti i vrline.
Episkop gornjokarlovački Gerasim služio je liturgiju pod vedrim nebom, blagosiljao slavski kolač i žito, ulivši nadu sabranim vernicima, svedocima snage pravoslavlja koje opstaje u svakom srcu i sećanju, uprkos nepravdama i progonima.
Na praznik Svetog Nikole, episkop osječkopoljski i baranjski služio je liturgiju u hramu posvećenom ovom svecu u selu Jagodnjak, ističući značaj vere, zajedništva i čuda Božje ljubavi.
Od strogih sankcija u drevnim civilizacijama do unutrašnje borbe sa savesti danas, saznajte zašto preljuba nosi najtežu osudu u pravoslavlju i kako monah Lazar Abašidze otkriva njene posledice na duhovni i društveni život.
Jedinstvena tradicija u srcu Severne Makedonije spaja satiru, misticizam i duhovnost u slavlju Pravoslavne nove godine, dok svaka maska krije priču o prošlosti i sadašnjosti.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da nijedno političko opredeljenje ne sme biti važnije od brata i sestre, upozorivši da mržnja, gnev i međusobne svađe vode ka tome da na kraju svi budu gubitnici.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnu mati Paraskevu, Svetu Petku, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog mučenika Nestora. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Sabine Avilske, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Vitovnički duhovnik objasnio je zašto krštenje i krsna slava nisu dovoljni ako se ne menjamo iznutra i ne trudimo se da živimo u skladu sa hrišćanskim učenjem.
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.
Arhijerejski namesnik novopazarski objašnjava kada se na slavu posti, šta se obavezno priprema, kada se osveštava vodica i podseća na reči patrijarha Pavla o slav¬skoj trpezi.
Na praznik Obrezanja Gospodnjeg i u dan posvećen Svetom Vasiliju Velikom, liturgija u Beogradu donela je poruku o „obrezanju srca“, unutrašnjoj promeni i hrišćanskom životu koji ne počinje u običaju, već u čoveku samom.
Sveštenik Darko B. Jelić bez uvijanja govori o lažnoj tradiciji, crkvenim portama pretvorenim u vašarište i o tome kako smo zamenili liturgiju bukom, a smisao navikom – i zašto nas to već decenijama drži na istom mestu.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da nijedno političko opredeljenje ne sme biti važnije od brata i sestre, upozorivši da mržnja, gnev i međusobne svađe vode ka tome da na kraju svi budu gubitnici.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Dok jedni žito pripremaju od mlevene pšenice, drugi ostavljaju cela zrna. Sveštenici objašnjavaju da li Crkva propisuje kako slavsko žito treba da izgleda.
Njihova žitija svedoče o stradanju i nepokolebljivoj vernosti Hristu, a Crkva ih molitveno proslavlja kao primer postojanosti u veri čak i pred najtežim mukama.
U besedi za ponedeljak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, podsećajući na iskustvo cara Davida, objašnjava kakvo se blaženstvo rađa kada čovek prizna svoje grehe i zadobije Božju milost.