Jedinstvena tradicija u srcu Severne Makedonije spaja satiru, misticizam i duhovnost u slavlju Pravoslavne nove godine, dok svaka maska krije priču o prošlosti i sadašnjosti.
U podnožju planine Jablanica, u Severnoj Makedoniji, leži selo Vevčani, čije uske ulice i kamene kuće svake godine, 13. i 14. januara, postaju pozornica za jedan od najstarijih i najživopisnijih karnevala na Balkanu. Ovaj drevni običaj, star preko 1.400 godina, predstavlja jedinstven spoj paganskih rituala i hrišćanskih tradicija, obeležavajući doček Pravoslavne nove godine po julijanskom kalendaru.
Robert ATANASOVSKI / AFP / Profimedia
Makedonska pravoslavna crkva - Ohridska arhiepiskopija je izražavala zabrinutost i apelovala na učesnike da pokažu poštovanje prema verskim simbolima
Karneval u Vevčanima nije samo zabava, već i duboko ukorenjeni običaj koji je vezan za praznik Svetog Vasilija Velikog, jednog od najvažnijih svetitelja u pravoslavlju. Naime, 14. januar je dan kada pravoslavni vernici obeležavaju praznik Svetog Vasilija, a 13. januar je u ovom selu vreme kada započinje ovaj specifičan doček Nove godine.
Na taj način, karneval postaje način proslave ovog svetitelja, kroz tradiciju koja kombinuje duhovnost, mistiku i humor. Iako maskirani učesnici karnevala donose humor i satire, duboko utemeljeni u ovoj tradiciji je i poštovanje prema Svetom Vasiliju, koji je zaštitnik celokupne zajednice i njenog duhovnog života.
Robert ATANASOVSKI / AFP / Profimedia
Centralni događaj je svadbena povorka, gde "mladoženja" i "mlada" obilaze sve kuće u selu, donoseći sreću i blagostanje domaćinima
Vevčanski karneval je poznat po svojoj satiričnoj i provokativnoj prirodi. Učesnici, skriveni iza maštovitih maski i kostima, kroz humor i ironiju komentarišu aktuelna društvena i politička dešavanja. Maske se izrađuju u tajnosti i nikada se ne ponavljaju, što svako izdanje karnevala čini jedinstvenim. Centralni događaj je svadbena povorka, gde "mladoženja" i "mlada" obilaze sve kuće u selu, donoseći sreću i blagostanje domaćinima.
Robert ATANASOVSKI / AFP / Profimedia
Maske se izrađuju u tajnosti i nikada se ne ponavljaju, što svako izdanje karnevala čini jedinstvenim
Iako je karneval duboko ukorenjen u tradiciji i identitetu Vevčana, njegov odnos sa Makedonskom pravoslavnom crkvom - Ohridskom arhiepiskopijom nije uvek bio jednostavan. Zbog provokativnih maski koje su ponekad uključivale verske motive, Makedonska pravoslavna crkva - Ohridska arhiepiskopija je izražavala zabrinutost i apelovala na učesnike da pokažu poštovanje prema verskim simbolima.
Organizatori karnevala su, s druge strane, naglašavali da nemaju uvid u izbor maski, jer se one pripremaju u tajnosti, ali su pozivali na uzdržanost kako bi se izbegle kontroverze.
Uprkos povremenim tenzijama, Vevčanski karneval ostaje simbol kulturnog nasleđa i slobode izražavanja. Svake godine privlači hiljade posetilaca iz zemlje i inostranstva, koji dolaze da osete duh tradicije, kreativnosti i zajedništva. Ovaj jedinstveni događaj ne samo da obeležava nove godine po julijanskom kalendaru, već i slavi vitalnost i otpornost duha jednog malog sela koje, kroz vekove, uspeva da pomiri i očuva pravoslavnu veru i svoje običaje i identitet.
Nova godina po julijanskom kalendaru svečano se večeras dočekuje širom Srbije – na trgovima, u restoranima, a mnogi građani će slaviti u svojim domovima, u krugu porodice
Praznici koji nas podsećaju na Hristovo ispunjenje zakona i na život Svetog Vasilija Velikog donose vernicima duhovnu obnovu na početku julijanske godine.
Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi za 30. utorak po Pedesetnici objašnjava kako, kroz duhovnu refleksiju, preobražaj i unutrašnje očišćenje od greha, Nova godina predstavlja početak puta samospoznaje i spasenja, koji bi trebalo da započne upravo u ovom periodu.
Na liturgiji kojom je na praznik Obrezanja Hrisovog i dan Svetog Vasilija Vekilog molitveno proslavljen i početak godine po Julijanskom kalendaru, poglavar Srpske pravoslavne crkve čestitao je slavu Prvom beogradskom pevačkom društvu i pozvao vernike na svakodnevno služenje Bogu i rodu.
U tišini hramova, na Veliki četvrtak, dan kada je Hristos oprao noge apostolima, u manastirima i sabornim crkvama vrši se duboko simboličan čin koji menja ljudsku predstavu o moći — čin ljubavi koja se izražava delima, a ne rečima.
Papa je hospitalizovan 14. februara u rimskoj bolnici Đemeli sa teškom respiratornom infekcijom. Prvobitno je lečen od bronhitisa, a zatim mu je dijagnostikovana dvostrana upala pluća.
U danima posta, ali i kada post nije obavezan, halva od tahinija i meda pruža zdravu i bogatu alternativu industrijskim slatkišima – bez aditiva, bez veštačkih aroma, sa dubokom duhovnom porukom u svakom zalogaju.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Jedan od najpotresnijih zapisa o Tajni Tela i Krvi Hristove i o ulozi Presvete Bogorodice u našem spasenju – reči ruskog svetitelja iz knjige Misli za svaki dan u godini podsećaju nas zašto je Veliki četvrtak jedan od stubova pravoslavnog života.
U Donskom manastiru patrijarh Kiril blagoslovio početak mirovarenja – duhovnog i liturgijskog procesa tokom kojeg se priprema sveto miro, dok se iznad kazana danonoćno čita Jevanđelje.
U tišini hramova, na Veliki četvrtak, dan kada je Hristos oprao noge apostolima, u manastirima i sabornim crkvama vrši se duboko simboličan čin koji menja ljudsku predstavu o moći — čin ljubavi koja se izražava delima, a ne rečima.
Nepoznati muškarac provalio je u crkvenu prodavnicu u Starom Mirijevu i odneo novac namenjen pomoći za decu sa Kosova i Metohije. Kamere su zabeležile njegov ulazak, a materijalna šteta je velika.
Jedan od najpotresnijih zapisa o Tajni Tela i Krvi Hristove i o ulozi Presvete Bogorodice u našem spasenju – reči ruskog svetitelja iz knjige Misli za svaki dan u godini podsećaju nas zašto je Veliki četvrtak jedan od stubova pravoslavnog života.
Dok pravoslavni vernici čine ubedljivu većinu u Crnoj Gori, Eparhija budimljansko-nikšićka dobila je višestruko manje sredstava od verskih organizacija s daleko manjim brojem pripadnika i teritorijalnim obuhvatom.