Jedinstvena tradicija u srcu Severne Makedonije spaja satiru, misticizam i duhovnost u slavlju Pravoslavne nove godine, dok svaka maska krije priču o prošlosti i sadašnjosti.
U podnožju planine Jablanica, u Severnoj Makedoniji, leži selo Vevčani, čije uske ulice i kamene kuće svake godine, 13. i 14. januara, postaju pozornica za jedan od najstarijih i najživopisnijih karnevala na Balkanu. Ovaj drevni običaj, star preko 1.400 godina, predstavlja jedinstven spoj paganskih rituala i hrišćanskih tradicija, obeležavajući doček Pravoslavne nove godine po julijanskom kalendaru.
Robert ATANASOVSKI / AFP / Profimedia
Makedonska pravoslavna crkva - Ohridska arhiepiskopija je izražavala zabrinutost i apelovala na učesnike da pokažu poštovanje prema verskim simbolima
Karneval u Vevčanima nije samo zabava, već i duboko ukorenjeni običaj koji je vezan za praznik Svetog Vasilija Velikog, jednog od najvažnijih svetitelja u pravoslavlju. Naime, 14. januar je dan kada pravoslavni vernici obeležavaju praznik Svetog Vasilija, a 13. januar je u ovom selu vreme kada započinje ovaj specifičan doček Nove godine.
Na taj način, karneval postaje način proslave ovog svetitelja, kroz tradiciju koja kombinuje duhovnost, mistiku i humor. Iako maskirani učesnici karnevala donose humor i satire, duboko utemeljeni u ovoj tradiciji je i poštovanje prema Svetom Vasiliju, koji je zaštitnik celokupne zajednice i njenog duhovnog života.
Robert ATANASOVSKI / AFP / Profimedia
Centralni događaj je svadbena povorka, gde "mladoženja" i "mlada" obilaze sve kuće u selu, donoseći sreću i blagostanje domaćinima
Vevčanski karneval je poznat po svojoj satiričnoj i provokativnoj prirodi. Učesnici, skriveni iza maštovitih maski i kostima, kroz humor i ironiju komentarišu aktuelna društvena i politička dešavanja. Maske se izrađuju u tajnosti i nikada se ne ponavljaju, što svako izdanje karnevala čini jedinstvenim. Centralni događaj je svadbena povorka, gde "mladoženja" i "mlada" obilaze sve kuće u selu, donoseći sreću i blagostanje domaćinima.
Robert ATANASOVSKI / AFP / Profimedia
Maske se izrađuju u tajnosti i nikada se ne ponavljaju, što svako izdanje karnevala čini jedinstvenim
Iako je karneval duboko ukorenjen u tradiciji i identitetu Vevčana, njegov odnos sa Makedonskom pravoslavnom crkvom - Ohridskom arhiepiskopijom nije uvek bio jednostavan. Zbog provokativnih maski koje su ponekad uključivale verske motive, Makedonska pravoslavna crkva - Ohridska arhiepiskopija je izražavala zabrinutost i apelovala na učesnike da pokažu poštovanje prema verskim simbolima.
Organizatori karnevala su, s druge strane, naglašavali da nemaju uvid u izbor maski, jer se one pripremaju u tajnosti, ali su pozivali na uzdržanost kako bi se izbegle kontroverze.
Uprkos povremenim tenzijama, Vevčanski karneval ostaje simbol kulturnog nasleđa i slobode izražavanja. Svake godine privlači hiljade posetilaca iz zemlje i inostranstva, koji dolaze da osete duh tradicije, kreativnosti i zajedništva. Ovaj jedinstveni događaj ne samo da obeležava nove godine po julijanskom kalendaru, već i slavi vitalnost i otpornost duha jednog malog sela koje, kroz vekove, uspeva da pomiri i očuva pravoslavnu veru i svoje običaje i identitet.
Nova godina po julijanskom kalendaru svečano se večeras dočekuje širom Srbije – na trgovima, u restoranima, a mnogi građani će slaviti u svojim domovima, u krugu porodice
Praznici koji nas podsećaju na Hristovo ispunjenje zakona i na život Svetog Vasilija Velikog donose vernicima duhovnu obnovu na početku julijanske godine.
Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi za 30. utorak po Pedesetnici objašnjava kako, kroz duhovnu refleksiju, preobražaj i unutrašnje očišćenje od greha, Nova godina predstavlja početak puta samospoznaje i spasenja, koji bi trebalo da započne upravo u ovom periodu.
Na liturgiji kojom je na praznik Obrezanja Hrisovog i dan Svetog Vasilija Vekilog molitveno proslavljen i početak godine po Julijanskom kalendaru, poglavar Srpske pravoslavne crkve čestitao je slavu Prvom beogradskom pevačkom društvu i pozvao vernike na svakodnevno služenje Bogu i rodu.
Hiljade vernika sabrale su se u kolevci srpske duhovnosti, gde je osveštan hram posvećen prvom srpskom arhiepiskopu, a poglavar SPC poslao poruku koja je dotakla duše svih prisutnih.
Bol je utoliko veća ako je roditelj svestan da mu se trenutak smrti približava, a da iza sebe ostavlja malu decu koja su još nespremna za samostalni život.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Bol je utoliko veća ako je roditelj svestan da mu se trenutak smrti približava, a da iza sebe ostavlja malu decu koja su još nespremna za samostalni život.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
U besedi za 20. Subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto noć unutrašnjeg preispitivanja i iskrenog kajanja vodi oslobođenju i radosnom jutru.
Sveti Pajsije Svetogorac objašnjava kako pojanje tropara oslobađa dušu od teskobe, donosi spokoj i pomaže da se prevaziđu iskušenja svakodnevnog života