Jedinstvena tradicija u srcu Severne Makedonije spaja satiru, misticizam i duhovnost u slavlju Pravoslavne nove godine, dok svaka maska krije priču o prošlosti i sadašnjosti.
U podnožju planine Jablanica, u Severnoj Makedoniji, leži selo Vevčani, čije uske ulice i kamene kuće svake godine, 13. i 14. januara, postaju pozornica za jedan od najstarijih i najživopisnijih karnevala na Balkanu. Ovaj drevni običaj, star preko 1.400 godina, predstavlja jedinstven spoj paganskih rituala i hrišćanskih tradicija, obeležavajući doček Pravoslavne nove godine po julijanskom kalendaru.
Robert ATANASOVSKI / AFP / Profimedia
Makedonska pravoslavna crkva - Ohridska arhiepiskopija je izražavala zabrinutost i apelovala na učesnike da pokažu poštovanje prema verskim simbolima
Karneval u Vevčanima nije samo zabava, već i duboko ukorenjeni običaj koji je vezan za praznik Svetog Vasilija Velikog, jednog od najvažnijih svetitelja u pravoslavlju. Naime, 14. januar je dan kada pravoslavni vernici obeležavaju praznik Svetog Vasilija, a 13. januar je u ovom selu vreme kada započinje ovaj specifičan doček Nove godine.
Na taj način, karneval postaje način proslave ovog svetitelja, kroz tradiciju koja kombinuje duhovnost, mistiku i humor. Iako maskirani učesnici karnevala donose humor i satire, duboko utemeljeni u ovoj tradiciji je i poštovanje prema Svetom Vasiliju, koji je zaštitnik celokupne zajednice i njenog duhovnog života.
Robert ATANASOVSKI / AFP / Profimedia
Centralni događaj je svadbena povorka, gde "mladoženja" i "mlada" obilaze sve kuće u selu, donoseći sreću i blagostanje domaćinima
Vevčanski karneval je poznat po svojoj satiričnoj i provokativnoj prirodi. Učesnici, skriveni iza maštovitih maski i kostima, kroz humor i ironiju komentarišu aktuelna društvena i politička dešavanja. Maske se izrađuju u tajnosti i nikada se ne ponavljaju, što svako izdanje karnevala čini jedinstvenim. Centralni događaj je svadbena povorka, gde "mladoženja" i "mlada" obilaze sve kuće u selu, donoseći sreću i blagostanje domaćinima.
Robert ATANASOVSKI / AFP / Profimedia
Maske se izrađuju u tajnosti i nikada se ne ponavljaju, što svako izdanje karnevala čini jedinstvenim
Iako je karneval duboko ukorenjen u tradiciji i identitetu Vevčana, njegov odnos sa Makedonskom pravoslavnom crkvom - Ohridskom arhiepiskopijom nije uvek bio jednostavan. Zbog provokativnih maski koje su ponekad uključivale verske motive, Makedonska pravoslavna crkva - Ohridska arhiepiskopija je izražavala zabrinutost i apelovala na učesnike da pokažu poštovanje prema verskim simbolima.
Organizatori karnevala su, s druge strane, naglašavali da nemaju uvid u izbor maski, jer se one pripremaju u tajnosti, ali su pozivali na uzdržanost kako bi se izbegle kontroverze.
Uprkos povremenim tenzijama, Vevčanski karneval ostaje simbol kulturnog nasleđa i slobode izražavanja. Svake godine privlači hiljade posetilaca iz zemlje i inostranstva, koji dolaze da osete duh tradicije, kreativnosti i zajedništva. Ovaj jedinstveni događaj ne samo da obeležava nove godine po julijanskom kalendaru, već i slavi vitalnost i otpornost duha jednog malog sela koje, kroz vekove, uspeva da pomiri i očuva pravoslavnu veru i svoje običaje i identitet.
Nova godina po julijanskom kalendaru svečano se večeras dočekuje širom Srbije – na trgovima, u restoranima, a mnogi građani će slaviti u svojim domovima, u krugu porodice
Praznici koji nas podsećaju na Hristovo ispunjenje zakona i na život Svetog Vasilija Velikog donose vernicima duhovnu obnovu na početku julijanske godine.
Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi za 30. utorak po Pedesetnici objašnjava kako, kroz duhovnu refleksiju, preobražaj i unutrašnje očišćenje od greha, Nova godina predstavlja početak puta samospoznaje i spasenja, koji bi trebalo da započne upravo u ovom periodu.
Na liturgiji kojom je na praznik Obrezanja Hrisovog i dan Svetog Vasilija Vekilog molitveno proslavljen i početak godine po Julijanskom kalendaru, poglavar Srpske pravoslavne crkve čestitao je slavu Prvom beogradskom pevačkom društvu i pozvao vernike na svakodnevno služenje Bogu i rodu.
Sveti episkop Konstantianijski Nifon na jednostavan način je objasnio šta se dešava kada u hramu pričamo o svakodnevnim stvarima i ogovaramo, umesto da u tišini i skrušenosti upućujemo molitve Bogu.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Sveti episkop Konstantianijski Nifon na jednostavan način je objasnio šta se dešava kada u hramu pričamo o svakodnevnim stvarima i ogovaramo, umesto da u tišini i skrušenosti upućujemo molitve Bogu.
Biblija opisuje četiri jahača Apokalipse koji donose rat, glad, bolest i smrt, a Sveti Oci nas uče šta njihovo pojavljivanje znači za čovečanstvo i dolazak Hrista.
Miroslav Hadži Vasić, naslednik travarske i kostolomačke tradicije, više od 50 puta boravio je na Hilandaru, pomažući bratiji uz blagoslov patrijarha Pavla.
Na Svetouspenskom groblju u Somboru, u tišini i molitvenom zajedništvu, okupili su se prijatelji, monasi i vernici da isprate majku igumana Haritona, dok je patrijarh podsetio na duboku istinu o životu, smrti i večnoj ljubavi koju donosi vera.
Biblija opisuje četiri jahača Apokalipse koji donose rat, glad, bolest i smrt, a Sveti Oci nas uče šta njihovo pojavljivanje znači za čovečanstvo i dolazak Hrista.