Praznici koji nas podsećaju na Hristovo ispunjenje zakona i na život Svetog Vasilija Velikog donose vernicima duhovnu obnovu na početku julijanske godine.
Srpska pravoslavna crkva 14. januara obeležava tri značajna praznika: Obrezanje Gospoda i Boga i Spasa našega Isusa Hrista, Svetog Vasilija Velikog i početak Nove godine po julijanskom kalendaru. Ovi praznici objedinjeno predstavljaju dubinu bogoslovske poruke, bogato istorijsko nasleđe i poziv na duhovnu obnovu. Oni vernicima pružaju priliku za promišljanje o Hristovom ispunjenju zakona, životu jednog od najvećih svetitelja Crkve i novom početku u svetlosti vere i molitve.
Printscreen
Ikona Obrezanje Gospodnje
Obrezanje Gospodnje: Svedočanstvo Hristove ljudske prirode
Osmoga dana po rođenju, Bogočovek Isus Hristos bio je donesen u hram i obrezan prema starozavetnom zakonu ustanovljenom u vreme praoca Avrama. Ovom prilikom nadenuto Mu je ime Isus, kako je arhangel Gavrilo objavio Presvetoj Bogorodici.
Činom obrezanja, Hristos je pokazao da je istinski primio ljudsku prirodu i ispunio zakon koji je sam postavio. Obrezanje, kao starozavetna praksa, bilo je predobraz novozavetnog krštenja koje ljudima donosi duhovnu obnovu. U poslanici Galatima apostol Pavle svedoči: „Jer u Hristu Isusu niti što pomaže obrezanje ni neobrezanje, nego nova tvar“ (Gal. 6, 15).
Iako ovaj praznik nema predprazništva ni poprazništva, on nas podseća na duboko značenje Hristovog prihvatanja ljudske prirode i Njegovu pripremu za spasenje celokupnog roda ljudskog.
Printscreen
Ikona Svetog Vasilija Velikog
Sveti Vasilije Veliki: Pčela Crkve Hristove
Jedan od najvažnijih otaca Crkve, Sveti Vasilije Veliki,rođen je u doba cara Konstantina. Svoje mladalačke godine proveo je u Atini, gde je izučavao filozofiju, retoriku, astronomiju i druge nauke, upoznajući se sa Grigorijem Bogoslovom i Julijanom Odstupnikom. Krstio se na reci Jordanu, što je označilo početak njegovog dubokog predanja Bogu i Crkvi.
Kao episkop kesarijski, Sveti Vasilije je proveo gotovo deset godina braneći pravoslavnu veru i uređujući crkveni život. Njegova bogoslovska dela i liturgijski doprinos čine ga jednom od najvećih ličnosti u istoriji hrišćanstva. Liturgija Svetog Vasilija služi se deset puta godišnje, ostavljajući neizbrisiv pečat na duhovni život vernika.
Upokojio se 1. januara 379. godine, ostavivši neizbrisiv trag u bogoslovlju, duhovnosti i liturgijskom životu Crkve. Slavi se kao duhovni pastir, nepokolebljivi borac za istinu i utešitelj u Hristu.
Shutterstock
Srpsla pravoslavna crkva 14. januara proslavlja tri praznika
Poziv na duhovnu obnovu
Ovaj praznični dan poziva sve vernike na promišljanje o dubini svoje vere i nadi u spasenje koje nam Hristos daruje. Obrezanje Gospodnje i život Svetog Vasilija Velikog podsećaju nas na važnost ispunjavanja Božijeg zakona i trajnog duhovnog uzrastanja. Njihov primer neka nam bude putokaz na našem životnom i duhovnom putu.
Tradicija pravoslavne crkve pridaje poseban značaj duhovnoj dimenziji početka nove godine, a kroz reči svetitelja, i drevnih i savremenih, možemo crpeti dragocene pouke.
U sabornom hramu Svetog Đorđa u Prizrenu vernici su svedočili neobičnom čudu - suze su počele teku iz očiju Isusa na ikoni, podsećajući nas na neprestanu Božiju prisutnost i ljubav prema narodu na Kosovu i Metohiji.
Arhiepiskop i mitropolit mileševski pozvao je na radost i veru u spasenje kroz Hristovu ljubav, ističući da se svet može očuvati samo Jevanđeljem i Božijim prisustvom.
Obeležavanjem tri praznika 14. januara, koje narod obično naziva Mali Božić, završava se božićni ciklus, a započinje nova godina nade i blagoslova. Pravoslavni vernici se sećaju Obrezanja Gospodnjeg, slave Svetog Vasilija Velikog i mole za mir i ljubav u danima koji dolaze.
Restauracija u rimskoj bazilici Svetog Lorenca dovela je do zvanične istrage, otvorivši pitanje da li sveti prostori smeju da nose obrise savremene politike.
Nakon godina nejasnih sudskih upisa i institucionalnih borbi, federalni sud priznao je istorijsko vlasništvo nad Sabornom crkvom Presvete Bogorodice, što se tumači kao važan signal za rešavanje i drugih otvorenih imovinskih pitanja SPC u BiH.
Na liturgiji u hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Mladenovcu, mitropolit šumadijski govorio o borbi sa strastima, smislu posta i pokajanju kao ličnom preokretu, a ne spoljašnjoj navici.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Jedinstvena tradicija u srcu Severne Makedonije spaja satiru, misticizam i duhovnost u slavlju Pravoslavne nove godine, dok svaka maska krije priču o prošlosti i sadašnjosti.
Na liturgiji kojom je na praznik Obrezanja Hrisovog i dan Svetog Vasilija Vekilog molitveno proslavljen i početak godine po Julijanskom kalendaru, poglavar Srpske pravoslavne crkve čestitao je slavu Prvom beogradskom pevačkom društvu i pozvao vernike na svakodnevno služenje Bogu i rodu.
Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi za 30. utorak po Pedesetnici objašnjava kako, kroz duhovnu refleksiju, preobražaj i unutrašnje očišćenje od greha, Nova godina predstavlja početak puta samospoznaje i spasenja, koji bi trebalo da započne upravo u ovom periodu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Maksima Ispovednika po starom i Svetog pravednog Simeona Bogoprimca po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Blaža (Vlaha), dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Ne da se nije uplašio kada je ušao u "klinč" sa carem i patrijarhom, nego je istrajao do kraja u dokazivanju da su u Gospodu bile dve volje kao i dve prirode.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Jevtimija Velikog po starom, odnosno Sretenje Gospodnje po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Prikazanje Gospodnje, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Recept sa puterom, jajima i citrusnom kremom bogat po ukusu, namenjen danima mrsne trpeze kada se kolači ne mere izgledom, već osećajem koji ostavljaju za stolom.
Iza kratkog čina koji se svake godine 3. februara obavlja u crkvama stoji priča o svetitelju, njegovom mučeništvu i čudu koje je obeležilo jedan od najneobičnijih običaja hrišćanske tradicije.
U besedi za utorak Sedmice bludnoga sina, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako kroz milosrđe, oproštaj i gradnju mira čovek dotiče božansku istinu i otkriva tajne Raja.