Praznici koji nas podsećaju na Hristovo ispunjenje zakona i na život Svetog Vasilija Velikog donose vernicima duhovnu obnovu na početku julijanske godine.
Srpska pravoslavna crkva 14. januara obeležava tri značajna praznika: Obrezanje Gospoda i Boga i Spasa našega Isusa Hrista, Svetog Vasilija Velikog i početak Nove godine po julijanskom kalendaru. Ovi praznici objedinjeno predstavljaju dubinu bogoslovske poruke, bogato istorijsko nasleđe i poziv na duhovnu obnovu. Oni vernicima pružaju priliku za promišljanje o Hristovom ispunjenju zakona, životu jednog od najvećih svetitelja Crkve i novom početku u svetlosti vere i molitve.
Printscreen
Ikona Obrezanje Gospodnje
Obrezanje Gospodnje: Svedočanstvo Hristove ljudske prirode
Osmoga dana po rođenju, Bogočovek Isus Hristos bio je donesen u hram i obrezan prema starozavetnom zakonu ustanovljenom u vreme praoca Avrama. Ovom prilikom nadenuto Mu je ime Isus, kako je arhangel Gavrilo objavio Presvetoj Bogorodici.
Činom obrezanja, Hristos je pokazao da je istinski primio ljudsku prirodu i ispunio zakon koji je sam postavio. Obrezanje, kao starozavetna praksa, bilo je predobraz novozavetnog krštenja koje ljudima donosi duhovnu obnovu. U poslanici Galatima apostol Pavle svedoči: „Jer u Hristu Isusu niti što pomaže obrezanje ni neobrezanje, nego nova tvar“ (Gal. 6, 15).
Iako ovaj praznik nema predprazništva ni poprazništva, on nas podseća na duboko značenje Hristovog prihvatanja ljudske prirode i Njegovu pripremu za spasenje celokupnog roda ljudskog.
Printscreen
Ikona Svetog Vasilija Velikog
Sveti Vasilije Veliki: Pčela Crkve Hristove
Jedan od najvažnijih otaca Crkve, Sveti Vasilije Veliki,rođen je u doba cara Konstantina. Svoje mladalačke godine proveo je u Atini, gde je izučavao filozofiju, retoriku, astronomiju i druge nauke, upoznajući se sa Grigorijem Bogoslovom i Julijanom Odstupnikom. Krstio se na reci Jordanu, što je označilo početak njegovog dubokog predanja Bogu i Crkvi.
Kao episkop kesarijski, Sveti Vasilije je proveo gotovo deset godina braneći pravoslavnu veru i uređujući crkveni život. Njegova bogoslovska dela i liturgijski doprinos čine ga jednom od najvećih ličnosti u istoriji hrišćanstva. Liturgija Svetog Vasilija služi se deset puta godišnje, ostavljajući neizbrisiv pečat na duhovni život vernika.
Upokojio se 1. januara 379. godine, ostavivši neizbrisiv trag u bogoslovlju, duhovnosti i liturgijskom životu Crkve. Slavi se kao duhovni pastir, nepokolebljivi borac za istinu i utešitelj u Hristu.
Shutterstock
Srpsla pravoslavna crkva 14. januara proslavlja tri praznika
Poziv na duhovnu obnovu
Ovaj praznični dan poziva sve vernike na promišljanje o dubini svoje vere i nadi u spasenje koje nam Hristos daruje. Obrezanje Gospodnje i život Svetog Vasilija Velikog podsećaju nas na važnost ispunjavanja Božijeg zakona i trajnog duhovnog uzrastanja. Njihov primer neka nam bude putokaz na našem životnom i duhovnom putu.
Tradicija pravoslavne crkve pridaje poseban značaj duhovnoj dimenziji početka nove godine, a kroz reči svetitelja, i drevnih i savremenih, možemo crpeti dragocene pouke.
U sabornom hramu Svetog Đorđa u Prizrenu vernici su svedočili neobičnom čudu - suze su počele teku iz očiju Isusa na ikoni, podsećajući nas na neprestanu Božiju prisutnost i ljubav prema narodu na Kosovu i Metohiji.
Arhiepiskop i mitropolit mileševski pozvao je na radost i veru u spasenje kroz Hristovu ljubav, ističući da se svet može očuvati samo Jevanđeljem i Božijim prisustvom.
Obeležavanjem tri praznika 14. januara, koje narod obično naziva Mali Božić, završava se božićni ciklus, a započinje nova godina nade i blagoslova. Pravoslavni vernici se sećaju Obrezanja Gospodnjeg, slave Svetog Vasilija Velikog i mole za mir i ljubav u danima koji dolaze.
Zašto ljudi vole da traže znakove u snovima, datumima i običajima, gde se nalazi granica između simbola i sujeverja i zbog čega Crkva upozorava da svetinje ne mogu biti "magijska zaštita".
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Jedinstvena tradicija u srcu Severne Makedonije spaja satiru, misticizam i duhovnost u slavlju Pravoslavne nove godine, dok svaka maska krije priču o prošlosti i sadašnjosti.
Na liturgiji kojom je na praznik Obrezanja Hrisovog i dan Svetog Vasilija Vekilog molitveno proslavljen i početak godine po Julijanskom kalendaru, poglavar Srpske pravoslavne crkve čestitao je slavu Prvom beogradskom pevačkom društvu i pozvao vernike na svakodnevno služenje Bogu i rodu.
Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi za 30. utorak po Pedesetnici objašnjava kako, kroz duhovnu refleksiju, preobražaj i unutrašnje očišćenje od greha, Nova godina predstavlja početak puta samospoznaje i spasenja, koji bi trebalo da započne upravo u ovom periodu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Sampson Stranoprimac. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ćirila Aleksandrijskog i Svetog Ladislava, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Akvilinu po starom i Prepodobnog Davida Solunskog po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih Jovana i Pavla, mučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Većina ga je videla bezbroj puta na ikonama, kupolama i bogoslužbenim predmetima, ali retko ko zna kako je ovaj drevni simbol postao jedno od najvažnijih znamenja pravoslavlja.